DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 UDK 630* 188 (001) ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-castanetum sativae ass. nova) U HRVATSKOJ FORESTS OF SWEET CHESTNUTWITH ODOROUS PIG-SALAD (Aposeri foetidae-castanetum sativae ass. nova) IN CROATIA Jasnica MEDAK* SAŽETAK: Pitomi kesten (Castanea sativaMill.) je vrsta šumskog drveća koja u širem prostoru južne Europe, a tako i Hrvatske, ima izuzetnu gospodarsku, ali i ekološku vrijednost. Problematika sušenja kestena dovela je do zanemarivanja vrste i u gospodarskom i u istraživačkom smislu, no posebice fitocenološkom. Ovaj članak donosi rezultate višegodišnjih fitocenoloških istraživanja. Analizirani su originalni fitocenološki snimci sakupljeni s čitavog područja Hrvatske, s naglaskom na glavna područja rasprostiranja (Zrinska i Petrova gora, Medvednica). Utvrđena je i opisana nova asocijacija mezofilnih kestenovih šuma (Aposeri foetidae-Castanetum sativaeass. nova) koja se od već do sada poznatih i opisanih kestenovih šuma, osim u flornom sastavu, razlikuje i po glavnim ekološkim čimbenicima (klima, tlo i geomorfologija). Raščlanjena je na dvije subasocijacije: typicumiligustretosum vulgare, a svrstana u svezu ilirsko-dinarskih bukovih šumaAremonio-Fagion, podsvezuEpimedio-Fagenion. Gospodarenje je također odlučni čimbenik u formiranju kestenovih zajednica, njihovog opstanka i dugoročnog razvoja. Stoljetno obnavljanje kestenovih šuma čistim sječama rezultiralo je posebnom, široko rasprostranjenom i po flornom sastavu vrlo siromašnom varijantom Rubus hirtus, u okviru mezofilnih kestenovih šuma. Ključne riječi:Castanea sativa,Aposeri foetidae-Castanetum sativae ass. nova, Hrvatska, šumske zajednice, mezofilne kestenove šume UVOD – Introduction Iako je gotovo cijelu drugu polovicu prošloga sto-2007). Na to su utjecale objektivne okolnosti napuštaljeća karakterizirao potpuni izostanak interesa za fito-nja intenzivnog gospodarenja kestenovim panjačama i cenološkim i ekološkim istraživanjima kestenovih plantažama zbog sušenja kestena, ali i ruralne depopušuma, ona su se krajem prošloga i početkom ovoga sto-lacije u zemljama poput Italije, Španjolske i Francuske, ljeća značajno intenzivirala u većem dijelu Europe čime su stvoreni uvjeti za nastajanje mješovitih, polu( Arrigoni et al.1990,Arrigonii Viciani 2001, prirodnih šumskih sastojina. 2004, Conedera et al. 2000, 2001, 2004, Dimi- U Hrvatskoj je istraživanja šuma pitomog kestena zatrova et al.2005,Dinić et al.1998,Gallardo et počeo još IvoHorvat 1938. godine na području sjeveal. 2000, Gondard et al. 2001, 2005, 2006, Kon rozapadne Hrvatske (Medvednica, Samoborsko gorje, stantinidis et al.2008, Lyubenova et al.2004, Hrv. zagorje), kada je prvi put opisao šumu hrasta kit- Poorbabaei 2007, Rexepi 1991, Velev et al. njaka i pitomog kestena. Iako je opisana asocijacija Querceto-Castanetum croaticum Horvat 1938.obuhva * Dr. sc. Jasnica Medak, Šumarski institut, Jastrebarsko, Cvjetno ćala je i čiste kitnjakove acidofilne šume, sve do 90-tih naselje 41, 10 450 Jastrebarsko godina, mnogi su fitocenolozi (Šugar 1972,Regula jasnam@sumins.hr |