DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 65 <-- 65 --> PDF |
H. Marjanović, M. Z. Ostrogović, G.Alberti, I. Balenović, E. Paladinić, K. Indir1,A. Peressotti, D. Vuletić: DINAMIKA Šumarski list – Posebni broj (2011), 59-73 Izmjera respiracije tla (SR) automatskim sustavom komora – Measurements of soil respiration (SR) with automated chamber system Respiracija tla (SR) obuhvaća respiraciju korijena živih biljaka, mikorize, mikroorganizama u zoni kori jena te respiraciju mikroorganizama i ostale faune u tlu odgovornih za dekompoziciju listinca i organske tvari tla (LuoiZhou2006). Dio istraživačke stanicečini i automatski sustav od dvije komore kojim se kontinuirano tijekom cijele godine, svaka 4 sata, obavlja izmjera respiracije tla. Preliminarna analiza prostorne varijabilnosti SR u sastojinama u dohvatu stanice (Balenović et al.2008) ukazuje da se vrijednosti izmjerene na plohi uz stanicu ne razlikuju statistički značajno od prosjeka SR u šumskom području interesa. Sustav korišten za mjerenje SR spada u tip dinamič kih zatvorenih sustava(Livingston iHutchinson 1995), izvorno opisan u radu Delle Vedove et al. (2007). Komore se sastoje od čeličnog obruča (d = 16 cm, h = 8 cm) i čeličnog poklopca koji se automatski zatvara. Orijentirane su na način da je poklopac okrenut na sjever, jer u tom slučaju, kada je dignut, ne zasjenjuje komoru. Tijekom mjerenja, zrak cirkulira između komore i CO 2 -1 analizatora, pri stalnom protoku od 0,5 l min . Vlaga zraka, tlak i temperatura mjere se dodatnim senzorima. Na temelju brzine porasta koncentracije CO unutar ko 2 -2 -1 more računa se tok COiz tla, u µmol m s. 2 Popunjavanje praznina u podacima i razdjeljivanje izmjerenog toka na autotrofni i heterotrofni dio obavljeno je koristeći model Reichstein et al. (2003). Prema Tang i Baldocchi (2005) udio respiracije korijena u ukupnoj respiraciji tla u savani hrasta i travnate vegetacije kreće se između 39% i 41%, dok se premaHanson et al.(2000) taj udio kreće od 10%do čak 90 %. Iz rezultata meta-analize koju su proveli Subke et al.(2006; tablica 1 i slika 2) proizlazida je prosječni udio R u ukupnoj SR za šume listača umje h rene klime oko 53,6%,uz standardnu pogrešku od oko 4,0%. U nedostatku boljih podataka, za potrebe ovoga rada pretpostavili smo da udioR u ukupnoj SR50 %. h Izmjera neto primarne produktivnosti (NPP) biometrijskom metodom – Measurements of Net Primary Productivity (NPP) with biometrical method Tijekom 2007. i 2008. godine postavljeno je ukupno 65 trajnih kružnih ploha, radijusa 8-10 m, sa centrom ploha na sjecištima mreže 100x100m.Obavljena je izmjera prsnog promjera svih živih stabala i sušaca (d >2 1,3 cm) s preciznošću od 1 mm i visina svihstabala(d >5 1,3 cm) instrumentomVertex III hypsometer (Haglof Instruments) te je pritom određena i zabilježenapozicija svih stabala(d >5 cm). Izmjera visina provedena je počet 1,3 kom i krajem 2008. godine s ciljem utvrđivanja visinskog prirasta. Izračunat je ukupni volumen (do 3 cm) koristećifunkciju Schumacher – Hall-a (1933) slokalnim parametrima za pojedine vrste (Špiranec 1975, Cestar i Kovačić 1982, Cestar i Kovačić 1984). Na temelju preliminarne analize područja utjecaja (engl.footprint), od ukupnog broja pokusnih ploha odabrane su 24 plohe u užem području dohvata stanice (radijus oko 500 m). Na njima je postavljeno ukupno 643 dendrometarskih traka (Keeland i Young 2006) na sva stabla prsnog promjera iznad 7,5 cm.Tijekom vegetacije 2008. i2009. godine obavljana je tjedna izmjera kumulativnog prirasta opsega elektronskim pomičnim mjerilom, s preciznošću od 0,01 mm ipogreškom mjerenjaprocijenjenom na 1%od vrijednosti odgovarajućeg debljinskog prirasta (Marjanović 2009).Vrijednosti kumulativnog prirasta opsega korigirane su sobzirom na zakrivljenost debla tepretvorene u debljinski prirast (Marjanović 2009) i konačno uvolumni prirast (koristeći parametre za ukupan volumen). Uz pretpostavku da udio tankih grana i grančica (d<3 cm) čini oko 5% ukupne nadzemne biomase (Balboa-Muriaset al.2006) procijenjena je neto produkcija ukupne nadzemne biomase –ANPP(prema engl.AbovegroundNetPrimary Productivity). Neto produkcija podzemne biomase – BNPP(prema engl.BelowgroundNetPrimaryProductivity) procijenjena je koristeći omjer podzemne i nadzemne biomase R:S (prema engl. root to shoot)od 0,257 (Cairns et al.1997). U svrhu utvrđivanja neto produkcije biomase lišća – LNPP(prema engl.LeafNet PrimaryProductivity) postavljeno je 12 košara u centar nasumično odabranih ploha s dendrometarskim trakama. Udio ugljika u navedenim sastavnicama dobiven je množenjem biomase suhe tvari s konverzijskim faktorom od 0,5 (IPCC 2003, 2006). Pritom su za dobivanje biomase suhe tvari iz volumena svježeg drveta korištene vrijednosti osnovne gustoće drveta dane u IPCC-ovom priručniku (IPCC 2006, tablica 3A.1.9-1). Konačna vrijednost NPP dobivena je kao zbroj ANPP, BNPP i LNPP. Izračun neto bilance ugljika ekosustava (NECB) – Calculation of Net Ecosystem Carbon Balance (NECB) Neto bilanca ugljika mlade sastojine hrasta lužnjaka dobivena je korištenjem dviju metoda: mikrometeorološke metode vrtložne kovarijance, kao standardni način utvrđivanja neto razlike tokova CO između atmosfere i ekosustava(a);i kombinacijom biometrijske izmjere šumske biomase i periodičke izmjere disanja tla automatskim sustavom komora(b), koja je radi kratkoće nazvana kombinirana metoda(slika 2). 2 |