DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 58 <-- 58 --> PDF |
M. Ivanković, M. Popović, S. Bogdan: VARIJABILNOST MORFOMETRIJSKIH SVOJSTAVAŽIREVAI ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 46-58 janje genetske diferencijacije između istraživanih populacija. Za razliku od morfometrijskih svojstava sjemena, svojstvo visine je znatno bolji pokazatelj genetske diferencijacije,jer su sadnice koje potječu iz različitih populacija uzgojene i izmjerene na istom lokalitetu (rasadnik Hrvatskog šumarskog instituta). Time je utjecaj okoliša sveden na minimum, te se utvrđene razlike u visinama biljaka između populacija mogu najvećim dijelom pripisati međusobnim genetskim razlikama. Štoviše, pokazalo se da je za ovo svojstvo međupopulacijska diferencijacija bila veća nego unutarpopulacijska varijabilnost. Da bi se utvrdio obrazac te diferencijacije,proveden jeTukey-Kramer test kojim se egzaktno utvrđuje koje se populacije međusobno statistički značajno razdvajaju. Ovaj test za svojstvo visina jednogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka nije dao rezultate iz kojih bi mogli uočiti ZAKLJUČCI – Na temelju provedenog istraživanja morfometrijskih svojstava žira i visina jednogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj, kao i usporedbom svojstava na uzorku istih populacija, može se zaključiti: Rezultati pokazuju da se razina varijabilnosti za analizirana svojstva smanjuje s veličinom istraživanog prostora.To znači da su najveće razlike između žireva s istog stabla, nakon toga između žireva koji potječu s različitih stabala unutar iste populacije, zatim između žireva koji potječu iz različitih populacija, dok su najmanje razlike utvrđene između žireva koji potječu iz različitih sjemenskih zona. Slično se može zaključiti i za svojstvo visine jednogodišnih sadnica, iako su za ovo svojstvo razlike između populacija bile nešto veće nego između familija unutar populacija. Nije utvrđena statistički značajna povezanost između visina jednogodišnjih sadnica i analiziranih morfometrijskih svojstava sjemena hrasta lužnjaka. Statistički značajne razlike između populacija, za sva analizirana svojstva, jasno ukazuju na genetsku diferencijaciju naših populacija hrasta lužnjaka. neku geografsku pravilnost u grupiranju populacija. Tako se npr. populacija HR 88 (Lacići-Gložđe, Koška) statistički značajno razlikovala od geografski najbližih populacija HR HR 58 (Darda), HR 577 (Poljadijske šume, Požega) i HR 627 (Repaš), dok se istovremeno nije razlikovala od udaljenih populacija (HR 387 – Karlovac, Rečićki lugovi i HR 609 – Buzet).Takav karakter diferencijacije ukazuje na ekotipski obrazac međupopulacijske diferencijacije hrasta lužnjaka u Hrvatskoj tj. diferencijaciju koja je uzrokovana prilagodbom na specifične makrookolišne prilike (npr. vlažnost, temperaturu ili edafske posebnosti koji vladaju u matičnim sastojinama). Međutim, za potvrdu hipoteze o ekotipskom obrascu varijabilnosti potrebno je obaviti dodatna istraživanja koja će obuhvatiti nastavak praćenja adaptivnih svojstava u dizajniranim pokusnim nasadima i njihovu usporedbu s ekološkim parametrima matičnih sastojina. Conclusions Međutim, međupopulacijska diferencijacija nije odgovarala geografskom obrascu. Utvrđeni karakter diferencijacije ukazuje na ekotipski obrazac genetskih razlika između populacija hrasta lužnjaka u Hrvatskoj tj. diferencijaciju koja je uzrokovana prilagodbom na specifične mikrookolišne prilike (npr. vlažnost, temperaturu ili edafske posebnosti koji vladaju u matičnim sastojinama). Za potvrdu hipoteze o ekotipskom obrascu genetske raznolikostipotrebno je provesti dodatna istraživanja u genetičkim testovima (testovi provenijencija i potomstva). Razlike između trenutno važećih sjemenskih zona nisu bile statistički značajne niti za jedno analizirano svojstvo, čime nije potvrđena opravdanost važeće sjemenske razdjelbe. Usprkos tomu, treba naglasiti da analizirana morfometrijska svojstva sjemena nisu adaptivno vrijedna svojstva, dok rezultati za visine jednogodišnjih sadnica nisu dovoljno pouzdani s obzirom na vrlo ranu dob biljaka. Stoga, ove rezultate treba shvatiti samo kao preliminarne i kao poticaj za nastavak istraživanja genetske raznolikosti hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. ZAHVALA– Acknowledgements Prikazani rezultati proizašli su iz znanstvenog projekta (Oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo), provođenog uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Istraživanje je također uključeno uznanstvenoistraživački radHrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, zadatak “Masovna i individualan selek- LITERATURA cija, izbor i bonitiranje sjemenskih objekata”. Ovim putem autori se zahvaljuju za financijsku podršku. Zahvaljujemo i svim djelatnicima Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi sakupljanja sjemena u sjemenskim sastojinama,te osnivanja pokusnih ploha i time omogućili ovo istraživanje. – References Bogdan,S., D.Kajba, I.Katičić,2004: Genetic Open-Pollinated ProgenyTest of the Slavonian Variation in GrowthTraits in a Quercus roburL. Provenance.” Silvae Gen. 53 (5–6): 198–201. |