DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 40 <-- 40 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarsk list – Posebni broj (2011), 38-45 UDK 630* 165 (001) FENOTIPSKA STABILNOST IADAPTABILNOST FAMILIJAOBIČNOG ORAHA(Juglans regia L.) U TESTOVIMA POTOMSTAVA PHENOTYPIC STABILITYANDADAPTABILITY OF FAMILIES OF COMMON WALNUT(Juglans regia L.) IN PROGENYTESTS Tibor LITTVAY* SAŽETAK: U ovom istraživanju analizirana su fenotipska i adaptabilna svojstva familija običnog oraha(Juglans regiaL.) u testu potomstva polusrodnika na lokalitetu Zabrdica i Kozarevac I. Prvi test potomstva polusrodnika običnog oraha na lokalitetu Zabrdica osnovan je 1981. godine, a drugi 1983. godine na području Uprave šuma podružnica Koprivnica, šumarija Sokolovac i Kloštar Podravski. Na površinama od oko 3,5 ha, zasađeno je po pokusu 400 sadnica generativnog porijekla po blok-metodi u četiri ponavljanja. Proučavanje uzajamnog djelovanja nasljeđa i okoline temelji se na pretpostavkama da se sredina mora kontrolirati (uzgoj pod sličnim uvjetima) i da fenotipovi moraju biti poznati, što je u ovim pokusima i učinjeno, posvjećujući pritom posebnu pozornost čimbenicima okoline. U tako planiranim i provedenim pokusima, odnos genotipova i okoline, može se proučavati kroz tzv. fenotipsku stabilnost. Analiza fenotipske stabilnosti familija običnog oraha na lokalitetima (staništima) provedena je modelom regresijske analize, pri čemu su fenotipske vrijednosti (prirast i masa ploda) određene familije prikazane kao linearne funkcije okoline. Za nezavisnu varijablu odabrana je srednja vrijednost odgovarajućeg fenotipskog obilježja svih familija, tj. debljinski prirast, odnosno masa ploda srednjeg stabla na lokalitetu. Rezultati tih analiza navedeni su u tablicama 1. i 2. te prikazani na slikama 4. i 5. Na temelju adaptacijske sposobnosti i produkcijskog potencijala određenog genotipa, može se odrediti uporabna vrijednost za podizanje nasada. Genotipovi s dobrom adaptacijskom sposobnošću i visokom produktivnošću predstavljaju najbolje rješenje uzgoja običnog oraha u nasadima. Ključne riječi:Obični orah, fenotipska stabilnost, adaptabilnost, test polusrodnika UVOD – Introduction Smatra se da je obični orah (Juglans regiaL.) podri- oraha sade se kao pojedinačna stabla ili u manjim grujetlom iz predjela koji se protežu od Kavkaskih planina pama na individualnim privatnim seljačkim ili “vikenu Iranu na istok, preko Turkmenistana i Himalajskih daškim” okućnicama.Balen (1941)navodi da se još planina do centralneAzije. Obični orah ili domaći orah u prvoj polovini dvadesetog stoljećavoćari, na prostojoš je poznat i pod imenom:perzijski, grčki, karpatski, rima Republike Hrvatske,nisu ozbiljno pozabavili uzkraljevski (Royal). U Hrvatskoj uobičajeni naziv za gojem, oplemenjivanjem i širenjem tako gospodarski orah (Juglans regiaL.) je obični orah. Normativni hr- važne i višenamjenski pogodne vrste.Na žalost takvo vatski naziv za plod i drvo te vrste je orah. stanje je i u prvoj polovini dvadeset i prvog stoljeća. Pretpostavlja se kako su sorte i varijeteti u Hrvatskoj Osnovna karakteristika uzgoja običnog oraha u Hr mješavina sorata i varijeteta iz susjednih država,Ma vatskoj je ekstenzivan voćarski način. Biljke običnog đarske, Italije,Austrije, možda Francuske ili Bugarske ili nekih drugih zemalja,jer se pouzdano zna kako su poslije Prvog svjetskog rata unošene mnoge strane * Dr. sc. Tibor Littvay Hrvatski šumarski institut, 10450 Jastrebarsko, sorte (Mrva 1984). Cvjetno naselje 41, Croatia, tiborl@sumins.hr |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 41 <-- 41 --> PDF |
T. Littvay: FENOTIPSKA STABILNOST IADAPTABILNOST FAMILIJAOBIČNOG ORAHA(Juglans regia L.) ... Šumarsk list – Posebni broj (2011), 38-45 Orah spada u red najznačajnijih drvenastih vrsta u svijetu. Njegova široka primjena u ishrani, medicini, far maciji te prehrambenoj, drvnoj i kožnoj industriji čine ga jednom od najcjenjenijih biljnih vrsta. Nijedna drvenasta vrsta ne daje toliko dragocjenih proizvoda kao obični orah. A u isto vrijeme niti jedna vrsta nije toliko zapostavljena u nas kao obični orah, iako ima mnogostruku uporabnu vrijednost i velike komparativne prednosti u uzgoju na cijelom prostoru Republike Hrvatske. Vrlo značajan rezultat istraživanja ekonomske vrijednosti oraha dali suBaas et al. (1976) i Vasilje vić(1983) dapilanski trupac postane furnir već sa 70– 80 godina i tri puta je skuplji od hrastovog furnira, koji te dimenzije furnirskog trupca postiže sa 120 ili 140 godina. Istraživanje tržišta egzota pokazuju da je u nekim slučajevima čak skuplji i od mahagonija (Buresti et al. 1997, Becquey1997). Zbog male specifične težine orahovo drvo pripada vrstama plemenitih socijalnih listača vrlo traženog u drvnoj industriji. Rasprostranjenost običnog oraha u Hrvatskoj Widespred of Common Walnut in Croatia Na području Republike Hrvatske obični orah je najviše raširen na brežuljkastim terenima Hrvatskog zagorja, oko Požege, Koprivnice, Bjelovara, Daruvara, Kutine, Siska, Jastrebarskog, Ozlja, u istočnoj Slavoniji oko Vukovara, Iloka i u Baranji, a u Dalmaciji oko Splita, Zadra i u Istri. Prvo istraživanje i snimka postojećeg stanja pridolaženju oraha u srednjoj Hrvatskoj obavljeno je u sklopu istraživačke teme “Uzgoj pitomog oraha u šumama” od 1966.do 1969. godine, a voditelj istraživanja bio je akademik Milan Anić, a poslije njega prof. dr. Ivo Dekanić (Anić i Dekanić 1968). Iz ovih opažanja davane su prve preporuke za uzgoj biljaka u šumi i za proizvodnju plodova.Ideja je bila da se na područje Hrvatske unesu najpovoljnije i najbolje sorte običnog oraha iz Bugarske radi osnivanja matičnjaka i praćenja uspijevanja kod nas.Ideja se praktično počela ostvarivati sedamdesetih godina prošloga stoljeća,pa se u sastavu tadašnjega Šumskog gospodarstva Sisak,u Šumariji Dvor i rasadnikuVolinja počelo s pro izvodnjom bugarskih sorata, Šeinovo i Drjanovo (Mrva 1995). Rad na selekciji običnog oraha započeo je 1976. go- dine, u Hrvatskom šumarskom institutu (tada Šumarski institut, Jastrebarsko),a početna cijepljenja obavljena su plemkama sa prvih 17selekcioniranih stabala. Prvi matičnjak, domaćih klonova običnog oraha osnovan je od 27 klonova. Prva cijepljenja obavljena su u rasadniku Volinja. Generativna razmnožavanja počela su 1979. godine, a prvi testovi potomstava osnovani su 1980., 1981.i 1983. godine. Osnovni model oplemenjivanja običnog oraha osmislio jeMrva (1995) u Institutu. Tijekom svih tih godina osnivao se i arhiv klonova u InstitutuMrva (1994). Krajnji cilj poslije testiranja selekcioniranih klonova bit će ustanovljavanje hrvatske sorte oraha, i njihovo širenje kao voćkarice,i kao vrlo vrijednog šumskog drveta. Rasprostranjenost običnog oraha u Hrvatskoj više je rezultat povoljnih klimatskih i pedoloških uvjeta nego organiziranog uzgoja čovjeka. Istraživanja u Šumarskom institutu (Littvay 2001) pokazala su da Bugarske sorte Šejnovo i Drjanovski ne odgovaraju po svojim fenološkim karakteristikama kontinentalnom području Hrvatske. Pojava izbojaka kod ovih, inače vrlo kvalitetnih i raširenih sorata i izvan Bugarske, pada krajem ožujka, početkom travnja.Tako rana pojava izbojaka vrlo je loša zbog pojave kasnih mrazeva i studeni u središnjem dijelu Hrvatske.To uzrokuje uništavanje muških i ženskih gametofita, tako da iz lisnih postranih pupova tjeraju samo listovi. Pratila se cvatnja bugarskih selekcija i one počnu vegetaciju i do 18 dana prije nego domaće selekcije. Od polovine prošloga stoljeća u Europi se intenzivno radi na selekciji i oplemenjivanju običnog oraha i kao vrste za tehničko drvo. Istraživanja su usmjerena za uporabu u šumskom uzgoju na većim površinama, ne kao monokultura nego u zajednici s pitomim kestenom, divljim voćkaricama, i introdukcije u postojeće šumske površine hrasta lužnjaka, kitnjaka i crnog oraha Bertsch (1951),Klemp (1990),Sárvári (1993), Malvolti et al. (1998), Marineli et al. (1997), MayeriRajković(2008). Proizvodnost i biološko uzgojne značajke običnog oraha Production and biological growing characteristics of Common Walnut Obični orah (Juglans regiaL.) je listopadna vrsta drveta, srednje visoko stablo do 20 m,a raste u mješovitim listopadnim šumama. Obični orah je heliofilna biljkai poznat je kao vrlo osjetljiva vrsta na hladnoću tj. mrazeve, zato treba izbjegavati mjesta i područja koja su označena kao mrazišta Manninger i Führer (1995). Područje mora imati tijekom vegetacije temperaturu ne nižu od 15,5 oC,a količina oborina mora se kretati oko 600 mmKoraćiCerović(1980). |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 42 <-- 42 --> PDF |
T. Littvay: FENOTIPSKA STABILNOST IADAPTABILNOST FAMILIJAOBIČNOG ORAHA(Juglans regia L.) ... Šumarsk list – Posebni broj (2011), 38-45 U mnogim zemljama Europe, u ItalijiBordin et al. (1997), Buresti et al. (1997), Marrinelli et al. (1997), Malvolti et al. (1998) u Francuskoj Becquey (1997) u NjemačkojKlemp (1990) u ŠvicarskojWinter i Gürth,(1984)u MađarskojSárvári (1993),Szodfridt iSzönyi,(1992) istražuju mogućnosti selekcije običnog oraha u smjeru prilagodbe i uzgoja za potrebe šumarstva tj. intenzivne proizvodnje trupaca. U ŠvicarskojHertel (1994) provodi istraživanja s različitim provenijencijama običnog oraha, crnog oraha i sivog oraha.Veliku primjenu obični orah nalazi i kod sprječavanja erozija i klizišta. Njegove uzgojne značajke svrstavaju ga u red vrlo kvalitetnih i uspješnih čimbenika za sprječavanje erozija. Jako razgranat korijenov sustav i duboka žila srčanica te gusta krošnja,sprječavaju odrone i ispiranja tla. U mnogim zemljama orah se koristi kao vrsta za erodirane prostoreKorać et al.(1998). Materials and Methods MATERIJAL I METODE RADA– Prvi testovi potomstva polusrodnika običnog oraha šuma Koprivnica (Slika 1.), Šumarije Sokolovac, predio osnovani su1981. i 1983. godine na području Uprave Zabrdica,(Slika2.)i Kloštar Podravskipredio Kozare- Slika 1. Zemljopisni položaj testova potomstava Figure 1Geographical position of progeny tests vac I,(Slika3.).Na površini od po 3,5ha sa 400 sadnica, generativnog po rijekla, po blok-metodi u četiri po navljanja. Sadnice potječu od 18 po tomstava domaćih selekcija,s ra z makom sadnje 8 x 8 m, starost sadni ca 1 + 1 godina Mrva (1984) i Mr va i Littvay (1988). Obični or ah je vrsta koja ima velike zahtj e ve na tlo, klimatske prilike, osjetljiv je na mrazeve, što u znatnoj mjeri og raničava njegovo unošenje na šira područja.Ova spoznaja daje nam di- Slika 2. Test potomstva običnog oraha u Zabrdici lemu u kojem smjeru voditi selekci Figure 2Progeny test of Common Walnut in Zabrdica |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 43 <-- 43 --> PDF |
T. Littvay: FENOTIPSKA STABILNOST IADAPTABILNOST FAMILIJAOBIČNOG ORAHA(Juglans regia L.) ... Šumarsk list – Posebni broj (2011), 38-45 ju. Da li usmjeriti i dati prednost se- le kciji na prirast i kvalitetu drveta, ili pak usmjeriti selekciju isključivo na kvalitetu ploda. Ta dva različita pristupa selekciji nose sa sobom i drukčiji pristup uzgoju takvih sadnica običnog oraha. Tlo je na ovim lokacijama pedolo ški ispitano s obzirom na fizikalnoke mijska i biljno-hranidbena svojst va. Na temelju provedenih analiza izvršeni su agrotehnički zahvati,kao što su: duboko oranje, gnojidba stajskim i mineralnim (NPK) gnojivom, te iskopavanje jama 1 x 0,8m. Slika 3. Test potomstva običnog oraha u Kozarevcu I Figure 3Progeny test of common walnut in Kozarevac I REZULTATI S RASPRAVOM – Results and discussion Fenotipska stabilnost i adaptabilnost familija običnog oraha Phenotypic stability and adaptability of families of Common Walnut Proučavanje uzajamnog djelovanja nasljeđa i okoline regresijske analize,pri čemu su fenotipske vrijednosti temelji se na pretpostavkama da se sredina mora kontroli-(prirast i masa ploda) određene familije prikazane kao lirati (uzgoj pod sličnim uvjetima) i da fenotipovi moraju nearne funkcije okoline. Za nezavisnu varijablu odabrana biti poznati, što je u ovim pokusima i učinjeno, posvjeću-je srednja vrijednost odgovarajućeg fenotipskog obilježja jući pritom posebnu pozornostčimbenicima okoline. U svih familija, tj. debljinski prirast,odnosno masa ploda tako planiranim i provedenim pokusima, odnos genoti-srednjeg stabla na lokalitetu. Rezultati tih analiza navepova i okoline, može se proučavati kroz tzv. fenotipsku deni su u tablicama 1.i 2.te prikazani na slikama4.i 5. stabilnost.Analiza fenotipske stabilnosti familija običnog Regresijski koeficijent b predstavlja mjeru adaptabil 1 oraha na lokalitetima (staništima) provedena je modelom nosti za određenu familiju običnog oraha. Familije s malim regresijskim koeficijentima Tablica 1. Parametri regresijske analize prirasta familija polusrodnika običnog su fenotipski stabilne i posjeduju oraha u odnosu na prirast srednjeg stabla na lokalitetima Zabrdica i Ko opću adaptacijsku sposobnost, tj. zarevac I dobru adaptabilnost na sve okoline Table 1 Parameters of the regressive analysis of the half-sib common walnut fa (lokalitete). Familije s visokim vrije milies increament in relation to the central tree growth on the Zabrdica d nos ti maregresijskihkoeficijentab and Kozarevac I locations 1 Familija engleski Koeficijenti regresije engleski R 2 p b 0 b 1 SoJ 1 -6,990 3,392 0,024 0,285 SoJ 2 20,715 a -5,800 0,083 0,035 SoJ 3 -0,475 1,220 0,003 0,705 SoJ 4 24,077 -6,806 0,094 0,022 SoJ 6 22,513 -6,368 0,141 0,004 SoJ 10 -3,270 2,080 0,010 0,525 SoJ 12 -20,996 7,850 0,108 0,027 SoJ 13 -15,449 5,964 0,146 0,004 SoJ 14 -6,335 3,070 0,051 0,123 SoJ 15 0,685 0,752 0,002 0,756 SoJ 16 -7,207 3,373 0,073 0,047 SoJ 17 0,859 0,614 0,002 0,786 SoJ 18 -16,648 6,383 0,130 0,007 2 Legenda: b – konstanta, b – nagib, R – koeficijent determinacije, p – signifikant 01 nost regresijskog modela, amasni tisak označava signifikantan koeficijent su fenotipski nestabilne, imaju iznadprosječnu stabilnost i specifičnu adaptabilnost na nepovoljne okoline. Familije s niskim vrijednostima regresijskih koeficijenta b su također 1 fenotipski nestabi lne, imaju ispodpro sječnu stabilnost i specifičnu ada ptabilnost na visokoprinosne okoline Vidaković iKrstinić(1985). Ispodprosječnu stabilnost prirasta i specifičnu adaptabilnost na visokoprinosne okoline (Zabrdica) po kazale su familije SoJ 2, SoJ 4 i SoJ 6, a familije SoJ 12, SoJ 13 i SoJ 18 iznadprosječnu stabilnost i specifičnu adaptabilnost na nepo voljne okoline (Kozarevac I). Os ta le su familije pokazale prosječnu stabilnost i dobru adaptabilnost na |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 44 <-- 44 --> PDF |
T. Littvay: FENOTIPSKA STABILNOST IADAPTABILNOST FAMILIJAOBIČNOG ORAHA(Juglans regia L.) ... Šumarsk list – Posebni broj (2011), 38-45 Slika4. Fenotipska stabilnost familija polusrodnika običnog oraha na lokalitetima Zabrdica i Kozarevac I u odnosu na prirast Figure 4Phenotype stability of half-sib families of Common Walnut on the Zabrdica and Kozarevac I locations in rela tion to incriment sve okoline (Zabrdica i Kozarevac I) (Tablica 1.i Slika 4.). Ispodprosječnu stabilnost mase ploda i specifičnu adaptabilnost na visokoprinosne okoline (Kozarevac I) pokazala je samo familija SoJ 16, a familije SoJ 1, SoJ 3, SoJ 4, SoJ 6, SoJ 15, SoJ 17 i SoJ 18 iznadprosječnu stabilnost i specifičnu adaptabilnost na nepovoljne okoline (Zabrdica). Ostale su familije pokazale prosječnu stabilnost i dobru adaptabilnost na sve okoline (Zabrdica i Kozarevac I) (Tablica 2.i Slika 5.). Na osnovi adaptacijske sposobno sti i produkcijskog potencijala od ređenog genotipa može se odrediti njegovu uporabnu vrijednost za podizanje nasada. Genotipovi s dobrom adaptacijskom sposobnošću i visokom produktivnošću predstavljaju najbolje rješenje uzgoja običnog oraha u nasadima. Tablica 2.Parametri regresijske analize mase ploda familija polusrodnika običnog oraha u odnosu na masu ploda srednjeg stabla na lokalitetima Zabrdica i Kozarevac I Table 2 Parameters of the regressive analysis of the half-sib common walnut families fruit weight in relation to the fruit weight of the central tree on the Zabrdica and Kozarevac I locations Familija engleski Koeficijenti regresije engleski R 2 p b 0 b 1 SoJ 1 -3,100 1,394 0,448 <0,001 SoJ 2 7,289 0,306 0,034 0,120 SoJ 3 -2,421 1,312 0,485 <0,001 SoJ 4 -27,086 4,570 0,767 <0,001 SoJ 6 -4,006 1,455 0,609 <0,001 SoJ 12 10,562 -0,367 0,027 0,223 SoJ 13 5,015 0,435 0,047 0,071 SoJ 14 8,856 -0,281 0,031 0,250 SoJ 15 -2,493 1,270 0,388 <0,001 SoJ 16 13,457 -0,823 0,303 <0,001 SoJ 17 0,244 0,837 0,260 <0,001 SoJ 18 092 0,777 0,224 <0,001 2 Legenda: b – konstanta, b – nagib, R – koeficijent determinacije, p – signifikant 01 nost regresijskog modela, amasni tisak označava signifikantan koeficijent |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 45 <-- 45 --> PDF |
T. Littvay: FENOTIPSKA STABILNOST IADAPTABILNOST FAMILIJAOBIČNOG ORAHA(Juglans regia L.) ... Šumarsk list – Posebni broj (2011), 38-45 Slika5. Fenotipska stabilnost familija polusrodnika običnog oraha na lokalitetima Zabrdica i Kozarevac I u odnosu na masu ploda Figure 5Phenotype stability of half-sib common walnut on the Zabrdica and Kozarevac I locations in relation to the fruit weight ZAKLJUČCI – Conclusions Naosnovipetogodišnjihistraživanjakvantitativnih imorfometrijskihsvojstavaugenerativnimnasadima običnogorahauRepubliciHrvatskoj, testiranihnadva staništa, donijetisusljedećizaključci: Istraživanjemfenotipskestabilnostiiadaptabilnosti zasvojstvaprirastaimaseploda, kodistihpolusrodnikatestiranihnadvarazličitalokaliteta, utvrđenoje postojanjeinterakcijeplosurodnicixstanište. Utvrđenesutrigrupefamilija: fenotipskinestabilne sa specifičnom adaptacijom na optimalna i na lošija staništa, tepostojanjefamilija polusrodnikaod pojedinihskupinaprovestiindividualnuskuselekciju. jednegrupefenotipskistabilnih sopćomadaptacijom. Usvakoj familijapolusrodnika mogućeje sekundarnufenotipskuigenotip- Testovi polusrodnika preduvjet su za stvaranje novihsorataiodržavanjakolekcijau cilju očuvanja genetičkogizvoraobičnogoraha. ZAHVALA– Acknowledgements Rezultati prikazani u ovome radu dio su istraživanja iz znanstvenog projekta koji je uključen u znanstvenoistraživački rad Hrvatskih šuma d.o.o u razdoblju od 2006–2010. godina. objekata”. Ovim putem autor se LITERATURAAnić,M., I.Dekanić,1968: Uzgoj pitomog oraha u šumama.Anketa u okviru istraživačketeme Šumarskog fakulteta (1966–1969) Zagreb. Balen,J., 1941: Pred mnogim zadatcima.Šumarski list br. 7, 5. Poglavlje 283–292. zahvaljuju za financijsku podršku. Zahvaljujem se i svim djelatnicima Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi istraživanja te osnivanju pokusnih ploha i time omogućili ovo istraživanje. – References Baas, P.,A., I., Bolton, D., M., Catling, 1976: Wood structure in biological and tehnological research, Leiden.io Becquey,J.,1997: IntensiveWalnut cultivation in Europe: different possibilities. Proceedings of first |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 46 <-- 46 --> PDF |
T. Littvay: FENOTIPSKA STABILNOST IADAPTABILNOST FAMILIJAOBIČNOG ORAHA(Juglans regia L.) ... Šumarsk list – Posebni broj (2011), 38-45 general meeting at Pontevedra, Spain. European Project FAIR CT96-1887“Walnut - BRAINS” Bertsch,K., 1951: Der Nußbaum (Juglans regia L.) als einheimischer Waldbaum. Veröff. Württ. Landesst. Natursch. Landschpfl. 20, 65–68. Bording,G., M. Frattegiani, R.Mercurio, G. Tabacchi,1997: Forecast models and competition indexes for timberWalnut (Juglans regia L.) plantations in Central Italy.ANNALI dell’Instituto Sperimentale per la Selvicoltura. Vo lume XXVeXXVI.AREZZO 1994–1995.,413–429. Buresti,E., I. De Meo, S.Falcioni, M.Frattegiani, 1997:The use of common walnut, black walnut and hybrid walnut for timber production. First results of a comparative test in mixed plantation aged 8.ANNALI dell’Instituto Sperimentale per la Selvicoltura.Volume XXVe XXVI. AREZZO 1994–1995. 243–260. Hertel,W.,1994:Walnuts as forest trees in Switzerland. Allgemeine Forst Zeitschrift. 49: 19, 1069–1071,Staatl. Klemp, C. D., 1990: Überlegungen zumAnbau der Walnuß im Wald. AFZ Nr. 48, S. 1234–1235. Korać,M., S.Cerović, B.Gološin,1998: Orah, Prometej, Novi Sad, 211 str. Korać,M., S.,Cerović,1980: Otpornost oraha na mraz u uslovima kontinentalne klime. Jugoslovensko voćarstvo, 53–54, Čačak. Littvay,T., 2001: Oplemenjivanje običnog oraha (Ju- glans regia L.). Breeding of Persianwalnat (Ju- glans regia L.) Znaanstvena knjiga. Znanost u potrajnom gospodarenjuHrvatskim šumama. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut, Jastrebarsko, “Hrvatske šume”, p.o. Zagreb, Zagreb, 201–212. Malvolti, M.E., N.Aleta,A.Nino, M.Spada, 1998: Walnut (J.regia) genetic resourse in Europe. In European development of Walnut trees for wood end fruit production as an alternativ and extensive system toAgricoltural Crops. Ed. JayAllemand, CE-DG VI(Agriculture). Manninger,M., E.Führer,1995: Hova telepithetunk diot. Mezogazdasagi Kiado, Budapest. Marinelli,A., L.Casini, I.Bernetti, E.Marone, R.Fratini, M.Albani,A.Savignano, 1997: L’impatto economico dei nuovi interve n ti di politica forestale comunitaria: i nuovi im pianti di latifoglie pregiate. (The economic impa ct of the EEC interventions of forestry policy: the noble hardwood plantations.)ANNALI de ll’Instituto Sperimentale per la Selvicoltura.Volu me XXV e XXVI. AREZZO 1994–1995., 429–476. Mayer, Ž., I.Rajković,2008: Crni orah u Podunavlju, TEMI, Vinkovci, 199str. Mrva,F.,1984: Mogućnost proširenja uzgoja doma ćeg oraha.Agronomski glasnik br. 5, 621–633, Zagreb. Mrva,F.,1984: Istraživanje selekcija domaćeg oraha (Juglans regiaL.) u klonskim nasadima i testovima potomstava s nekim aspektima uzgoja biljaka. Rad. Šumar. Inst. 2, izvanredno izdanje, 43–50, Jastrebarsko. Mrva, F., 1994: Značaj klonskih arhiva u očuvanju genofonda i oplemenjivanju šumskog drveća. Šum. list7–8, CXVIII, 203–220, Zagreb. Mrva,F.,1995: Model oplemenjivanja običnog oraha (Ju glans regia L.) – Neki rezultati i smjernice istraži vanja – BREERING MODEL OF PERSIAN WAL NUT(Juglans regiaL.) – Some results and re search trends. Šum. list 1–2, CIX, 15–26, Zagreb. Mrva, F., T.Littvay,1988: Oplemenjivanje običnog oraha. (Walnut - Tree Breeding ) Rad. Šumar. inst. 75: 103–113, Jastrebarsko. Sárvári, J., 1993:Aközönséges dió (Juglans regia L.) erdészeti hasznositásának lehetöé.Erdészeti Lapok, CXXVIII. Évf. 7–8,Sz. 199–201. Szodfridt,I., T.Szőnyi,1992:Aszelid dió kettős hasznositásu termesztése. Agrártudományi Közlemények 41. (3–4): 502–505. Vasiljević, S., 1983: Šumarska enciklopedija, 2 svezak, Orahahovina, Građ – Pl, Jugoslovenski leksikografski zavod,Zagreb, 564–565. Vidaković, M., A. Krstinić, 1985: Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet,Zagreb,505 pp. Winter, R., P. Gürth, 1984: Erfahrungenmit der Walnuß als Waldbaum unter Berücksichtigung einiger Nußbaumbestände in der Schweiz. Der Forst-und Holzwirt SUMMARY: Common walnut (Juglans regiaL.) belongs to the most important tree species in the world. With the origin in central Asia it is widespread worldwide except in tropical and subtropical regions. Its broad applications in nourishment, medicine, pharmacology and food processing, wood and leather industry makes it one of the most valuable plant species. Nr. 9, S. 238–242. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 47 <-- 47 --> PDF |
T. Littvay: FENOTIPSKA STABILNOST IADAPTABILNOST FAMILIJAOBIČNOG ORAHA(Juglans regia L.) ... Šumarsk list – Posebni broj (2011), 38-45 The distribution of common walnut in Croatia is more a result of favorable climatic and soil conditions than the organized cultivation. In Croatian common walnut is mostly spread in the hilly terrains around Hrvatsko Zagorje around Požega, Koprivnica, Bjelovar, Daruvar, Kutina, Sisak, Jastrebarsko Ozalj; in Eastern Slavonia around Vukovar and Ilok in Baranja. In Dalmatia around Split, Drniš, and Zadar hinterland, in Primorje in the hinterland of Novi Vinodolski, Crikvenica, Senj, in Istria and part of Herzegovina. This paper presents the results of work on the selection of individual trees and the establishment of halbsib-progeny tests, over the five-year research of quantitative and morphometric traits in progeny tests of common walnut, tested in two habitats. Research sites are located at two locations that were most suitable for testing due to the ecological and soil characteristics of selections in continental part of Croatia. These sites are: Zabrdica, under forestry office Sokolovac and Kozarevac I under the forestry office Kloštar Podravski. The study of interaction between heritage and environment is based on the assumption that environment must be controlled (similar growing conditions) and phenotypes must be known, as done in these experiments, devoting the special attention to environmental factors. In such planned and conducted experiments, relationship between genotype and environment can be studied through so-called phenotypic stability. Analysis of phenotypic stability of common walnut families in the localities (habitats) was conducted in the model of regression analysis in which the phenotypic values (growth and fruit mass) of specific families are shown as a linear function of the environment. For the independent variable it is selected the mean value of the corresponding phenotypic characteristic of families, ie diameter growth and fruit mass of the center tree at the locality. Results are listed in Table 1, 2 and shown in Figure 4, 5. Below average growth stability and specific adaptability to high-yield environment (Zabrdica) showed families Stain 2, 4 and 6, while Stains 12, 13 and 18 showed above average stability and specific adaptability to adverse environment (Kozarevac I). Other families showed the average stability and good adaptability to all environments (Zabrdica and Kozarevac I) (Table 1 and Figure 4). Below average fruit mass stability and specific adaptability to high-yield environment (Kozarevac I) showed only Stain 16, while Stains 1, 3, 4, 6, 15, 17, and 18 showed above average stability and specific adaptability to adverse environment (Zabrdica). Other families showed the average stability and good adaptability to all environments (Zabrdica and Kozarevac I) (Table 2 and Figure 5). Based on adaptation capacity and production potential of the particular genotype can be determined its use-value for plantation raising. Genotypes with good adaptation ability and high productivity are the best solution for growing the common walnut in plantations. The research results provide a good basis for creating the Croatian variety of walnut same as the opportunities for permanent preservation of genetic resources for the common walnut. Key words:Common Walnut, phenotypic stability, adaptability, halbsib- progeny tests. |