DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 37 <-- 37 --> PDF |
M. Ivanković, M. Popović, I. Katičić, G. von Wuehlisch, S. Bogdan: KVANTITATIVNAGENETSKAVARIJABILNOST... Šumarski list – Posebni broj (2011), 25-37 Za svojstvo fenologije listanja utvrđena je statistički Povezanost razlikaizmeđu provenijencija s klimatznačajna povezanost s EQ-ma (slika 10). Provenijen-skim kvocjentima ukazuje da je genetsku diferencijaciju cije iz vlažnijih i hladnijih staništa (EQ = 12-16) ka-bukve u promatranom području vjerojatno uzrokovalo snije su listale. S povećanjem kontinentalnosti staništa, prilagođavanje populacija na lokalne makroklimatske provenijencije su pokazivale trend prosječno ranijeg li-uvjete putem selekcije. Na makroklimatsku adaptaciju stanja. Kulminacija takvog trenda bila je kod vrijedno-obične bukve ukazali suMatyasi sur. (2009) istražusti EQ = 26, nakon čega su provenijencije pokazale jući visine provenijencija u juvenilnoj dobi. obrnuti trend tj. ponovno kasnije listanje. ZAKLJUČCI – Conclusions 1.Utvrđenesu statistički značajne razlike između pro-4.Za svojstvo fenologije listanja, koja nije bila uvje to va na venijencija za sva analizirana svojstva, ali su visine, dobnim razlikama, utvrđena je visokarazina genetske preživljenje i zimska retencija lišća bili pod izraže-diferencijacije istraživanih populacija. Kod ovog je nim utjecajem dobnih razlika između provenijencija. svojstvautvrđenekotipskiobrazacdi fe ren ci ja cijekoji 2.Korekcijom prosječnih visina i preživljenja za adi-je povezan s klimatskim varijablama (Ellenberg-ovim tivni efekt dobi, razlike između provenijencija nisu kvocjentima). S povećanjem kon ti nen talnosti staništa, bile statistički značajne, što bi se moglo protumačiti provenijencije su pokazivale trend prosječno ranijeg kao odsutnost genetske diferencijacije populacija listanja. Kulminacija takvog trenda bila je kod bukve u promatranom području za navedena svoj-vrijednosti EQ = 26, nakon čega su provenijencije stva. Međutim, slična su istraživanja ukazala na ote-pokazale obrnuti trend tj. ponovno kasnije listanje. žanu detekciju međupopulacijskih razlika u 5 Usprkos tomu,što za svojstva koja su bila pod utjepovoljnim stanišnim uvjetima, pa smatramo da se ne cajem dobnih razlika (visine, preživljenje i zimska može donositi zaključak o nepostojanju genetske di-retencija lišća) nisu detektirane značajne razlike, vjeferencijacije za ova svojstva. rojatnije je da populacije obične bukve na analizira 3.Rezultati za svojstvo zimska retencija lišća ukazali nom području pokazuju ekotipski obrazac genetske su na statistički značajnu diferencijaciju provenijen-diferencijacije, koji je oblikovan prilagođavanjem na cija koja je pokazala istovremeno geografski i eko-lokalne makroklimatske uvjete (prvenstveno vlažtipski obrazac. Međutim, osim visoke korelacije nost i temperaturu staništa). Ova se pretpostavka tesvojstva sa starošću provenijencija, i dob provenijen-melji na sličnim istraživanjima drugih autora, ali i na cija bila je u korelaciji s njihovim geografskim polo-vlastitim rezultatima za svojstvo fenologije listanja. žajem i EQ-ima (v. raspravu). Iz tih razloga, skloniji 6.Na osnovi dobivenih rezultata, može se preporučiti smo razlike između provenijencija u učešću stabala da kod sjemenske razdjelbe i korištenja šumskog re- sa zimskom retencijom lišća pripisati njihovim dob-produkcijskog materijala obične bukve treba dati nim razlikama, a ne genetskoj diferencijaciji. veći naglasak na ekološke kriterije. ZAHVALA – Acknowledgments Sabiranje i manipulacije sjemenom, te uzgoj i tran-Osnivanje pokusnog nasada i istraživanje prove- sport sadnica do pokusnog nasada organizirao je Insti-deno je u sklopu znanstvenoistraživačkog rada voditetut za šumarsku genetiku u Grosshansdorf-u lja dr. sc. Mladena Ivankovića, kojega je financirala (Njemačka), a financiralo je njemačko Ministarstvo tvrtka Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. Zahvaljujemo na prehrane, poljoprivrede i zaštite potrošača. financijskoj pomoći, kao i na pomoći brojnih kolega Prikazanirezultatiproizašlisuizznanstvenogpro koji su sudjelovali u sabiranju sjemena i uzgoju sadjekta( Oplemenjivanjei šumskosjemenarstvo), provo nica. Posebno se zahvaljujemo djelatnicima Šumarije đenoguzpotporuMinistarstvaznanosti, obrazovanjai Zagreb koji su pomogli pri osnivanju i održavanju pošportaRepublikeHrvatske. kusnog nasada. LITERATURA– References Brus,R., 2010: Growing evidence for the existence of Comps,B., B. Thiebaut, I. Sugar, I. Trinajglacial refugia of European beech (Fagus sylva-stić, M.Plazibat,1991: Genetic variation of ticaL.) in the south-easternAlps and north-we-the Croatian beech stands (Fagus sylvaticaL.): stern Dinaric Alps. Period. Biol. 112, 3: spatial differentiation in connection with the en239– 246. vironment.Ann. Sci. For. 48: 15–28. Chmura,D.J., R.Rozkowski,2002: Variabilityof Dunberg,A., 1982:Why beech and oak trees retain beech provenances in spring and autumn pheno-leaves until spring: a comment on the contribulogy. Silvae Genetica 51(2–3): 123–127. tion by Otto and Nilsson. Oikos 39 (2): 275–277. |