DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 36 <-- 36 --> PDF |
M. Ivanković, M. Popović, I. Katičić, G. von Wuehlisch, S. Bogdan: KVANTITATIVNAGENETSKAVARIJABILNOST... Šumarski list – Posebni broj (2011), 25-37 Listanje nije bilo opterećeno efektom dobnih razlika, pa se može pretpostaviti da su rezultati dobiveni analizom ovog svojstva pouzdaniji pokazatelj razine genske raznolikosti. Utvrđena je visoka statistička značajnost Obrazac genske raznolikosti Klinalni obrazac genetske diferencijacije populacija obične bukve utvrđen je u nekoliko istraživanja fenologije listanja,kao i enzimskih biljega(von Wuehlisch i dr.1995,Nielsen iJorgensen 2003,Gömöry i dr. 2007). Ekotipski (slučajni) obrazac međupopulacijske diferencijacije utvrđen je u drugim radovima(Comps i sur. 1991, Paule 1995, Gömöry i sur. 1998, ChmuraiRozkowski2002,Jazbeci sur.2007). U ovom su radu međupopulacijske razlike između provenijencija testirane Tukey-Kramer-ovim testom radi utvrđivanja eventualne geografske strukture (povezanosti genetskih razlika između provenijencija s njihovim geografskim položajem). Rezultati su ukazali na geografsku strukturiranost za visine, preživljenje i zimsku retenciju lišća u smislu postepenih razlika u smjeru istok-zapad (v. slike 3, 5 i 7). Međutim, naoko klinalna varijabilnost uvjetovana je ponajprije dobnim razlikama,jer se dogodilo da su zapadne provenijencije slučajno bile jednu godinu starije od istočnih (v. tablicu 1). Iz tog se razloga ne može ukazivati na postojanje geografskog obrasca varijabilnosti, tim više, što se takav obrazac izgubio korekcijom visina i preživljenja za dobni efekt (v. slike 2 i 4). Zanimljivo je istaknuti da se klinalni obrazac varijabilnosti kod zimske retencije lišća zadržao i nakon komeđupopulacijskih razlika (tablica 3), što potvrđuje visokurazinu genetske diferencijacije populacija obične bukve na uzorkovanom području. – Pattern of genetic variation rekcije za dobni efekt. Mogao se uočiti trend opadanja udjela stabala koje zadržavaju mrtvo lišće od zapada prema istoku, iako su razlike između provenijencija bile manje u usporedbi sa stvarnim vrijednostima. Hrvatske su provenijencije imale najviše, bosansko-hercegovačke provenijencije su slijedile, a rumunjske i srpske provenijencije imale su niže učešće stabala s pojavom zimske retencije. Klinalni obrazac genetske varijabilnosti uzrokovan je klimatskim gradijentom koji je u korelaciji s geografskim parametrima. Npr. utvrđeni klinalni obrazac sjeverozapad-jugoistok kod fenologije listanja obične bukve (von Wuehlisch i sur. 1995) povezan je s postepenim povećanjem kontinentalnosti staništa (aridnosti) od Atlantske obale prema unutrašnjosti kontinenta. U našem slučaju nije jasno koji bi klimatski gradijent bio uzrok klinalnog obrasca za svojstvo zimske retencije lišća u promatranom području. Za fenologiju listanja nije utvrđena geografska struktura genetskih razlika između provenijencija (slika 6).Vidljivo je da se razlike u prosječnim vrijednostima faza listanja ne mogu povezati s geografskim položajem provenijencija. Dakle, rezultati za ovo svoj stvo ukazuju na ekotipski odnosno slučajni obrazac međupopulacijskih razlika. Odnos genetske varijabilnosti i klimatskih varijabli – Genetic variation in relation with climatic variables Regresijskom analizom uspoređeni su odnosi između prosječnih vrijednosti provenijencija za istraživana svojstva i Ellenberg-ovih klimatskih kvocjenata njihovih matičnih sastojina. Cilj ovih analiza bio je utvrditi povezanost genetske varijabilnosti s klimatskim varijablama. Za visine i preživljenje utvrđena je slaba i statistički nesignifikantna povezanost s tipovima staništa. Isti rezultati dobiveni su za stvarne i korigirane prosječne vrijednosti. Prethodno je navedeno da su ova svojstva bila pod izraženim utjecajem dobnih razlika, koje su igrom slučaja bile povezane s geografskim položajem provenijencija (zapadne starije od istočnih).To je vjerojatni uzrok dobivene geografske strukture za ova svojstva. Odsutnost povezanosti dobno korigiranih visina i preživljenja s klimatskim varijablama može se objasniti povoljnim stanišnim uvjetima pokusnog nasada. Matyas i sur. (2009) također nisu utvrdili značajnu povezanost prosječnih visina provenijencija s EQ-ma u pokusnom nasadu smještenom u povoljnim stanišnim uvjetima, iako su iste provenijencije u stresnijem okolišu pokazale suprotne rezultate. S druge strane, za korigirane vrijednosti svojstva zimske retencije lišća utvrđena je statistički značajna povezanost s EQ-ma (slika 9). Potrebno je naglasiti da je za ovo svojstvo utvrđena visoka korelacijasa starošću provenijencija, čak i nakon provedene korekcije za efekt dobnih razlika (r = 0.75). Rezultati su ukazali na statistički značajnu diferencijaciju provenijencija koja je pokazala istovremeno geografski i ekotipski obrazac. Naime, utvrđena je postepena (klinalna) diferencijacija populacija u smjeru zapad-istok (učestalost stabala s pojavom zadržavanja mrtvog lišća postepeno je opadala od zapada prema istoku) kao i trend opadanja učešća stabala s retencijom lišća povezan s porastom kontinentalnosti stanišnih uvjeta (v.sliku 9).Treba uzeti u obzir da su igrom slučaja zapadnije provenijencije bile starije od istočnih,kao i da je porast EQ-a bio umjereno koreliran s geografskim položajem provenijencija (EQ-i istočnijih provenijencija bili su prosječno viši od zapadnijih). Iz tih razloga, skloniji smo razlike između provenijencija u učešću stabala sa zimskom retencijom lišća pripisati njihovim dobnim razlikama, a ne genetskoj diferencijaciji. |