DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 286 <-- 286 --> PDF |
V. Novotny, I. Balenović, N. Medenjak, D. Štorga, D. Pošta: ISTRAŽIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 282-292 prebornim sastojinama panonskih šuma bukve i jele bavio seZelić 2003.godine. Nešto kasnije, istraživao je normalitet distribucije prsnih promjera jednodobnih srednjedobnih bukovih sastojina. Čavlović i drugi 2006. godine istražuju strukturu raznodobnih sastojina PROBLEMATIKAISTRAŽIVANJA – Cilj gospodarenja, osiguravanjem postojanosti ekosustava, održavanjem i poboljšavanjem općekorisnih funkcija šuma te potrajnim gospodarenjem, je da strukturu konkretne sastojine što više približimo ili izjednačimo s optimalnim vrijednostima iste, prikazanim u prirasno prihodnim tablicama. Istraživanje strukture sastojine provedeno je u starijim i starim mješovitim sastojinama EGT-a II-D-11, odnosno u sastojinama submontanske bukove šume s trepavičastim šašem (Caricipilosae– FagetumOberdorfer. 1957), s običnom bukvom kao glavnom vrstom koja određuje uređajni razred. Vrijednosti strukturnih elemenata istraživanih sastoji na dobivene terenskom izmjerom usporedili smo s vri- MATERIJAL I METODE Na temelju zadatka, u ovome radu u odabranoj gospodarskoj jedinici, terenska su istraživanja provedena u sastojinama četvrtog i petog dobnog razreda predmetne šumske zajednice odnosno ekološko gospodarskog tipa, iz razloga što one predstavljaju 55 % ukupne površine, odnosno 70 % površine gospodarske jedinice bez prvog dobnog razreda, te 78% drvne mase i 71% tečajnog godišnjeg prirasta gospodarske jedinice. jele i bukve u Belevinama,Čavlović iAnić 2008. godine elaboriraju stanje dobne strukture naših bukovih sastojina, aBožić i dr. 2011godine analiziraju dinamiku uspostave preborne strukture u bukovo-jelovim sastojinama na Papuku. Research issues jed no stima iz Špirančevih prirasno prihodnih tablica za čiste bu kove sastojine (Špiranec 1975) i vrijednostima iz pri rasno prihodnih tablica za mješovite sastojine bukve, ki tnjaka i običnoga graba EGT-a II-D-11. (Bezak et al.1989) Usporedbom stvarnog stanja strukture istraživanih sastojina s modelnim strukturama odabranih prirasno prihodnih tablica domaćih autora, dobivamo razlike koje bi trebali smjernicama gospodarenja smanjiti ili skroz anulirati,kao i mogućnost ocjene koje prirasno prihodne tablice u konkretnom slučaju upotrijebiti kao model kojemu se želimo gospodarskim zahvatima približiti. – Material and methods Terenska izmjera obavljena je u 18 odabranih od sjeka. Na površini odabranih odsjeka postavljeno je 450 kružnih ploha, radijusa 12,62 m, približne površine 2 500 m , što predstavlja uzorkovanu površinu od 22,5 hektara. Intenzitet uzorkovanja bio je 5%ukupne površine odabranih odsjeka. Stajališta kružnih ploha određena su mrežom točaka veličine 100 x 100 metara, napravljenoj na topografskoj karti gospodarske jedinice. Slika 2. Stajališta kružnih ploha – mreža točaka 100 x 100 m Figure 2Stanpoints of the circular plots – 100 x 100 m |