DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 285     <-- 285 -->        PDF

V. Novotny, I. Balenović, N. Medenjak, D. Štorga, D. Pošta: ISTRAŽIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 282-292


UVOD – Introduction


Strukturu sastojine čine sva pojedinačna stabla, sa svojim
dimenzijama, njihovim distribucijama, međusobnim
odnosima i zahtjevima, raspoređena u prostoru kao trodimenzionalnoj
veličini. Osnovni elementi strukture su broj
stabala, prsni promjer, visina i temeljnica stabla te drvna
masa i prirast. Na temelju toga,strukturu možemo promatrati
i prezentirati tako da promatramo pojedinačno neki
od njenih osnovnih elemenata ili kompleksno u cjelini.


U praksi se struktura sastojine dobivena taksacijskom
izmjerom uspoređuje sa vrijednostima iz prirasno
prihodnih tablica, koje prikazuju razvoj normalne (optimalne)
jednodobne sastojine od njena osnivanja do kraja
ophodnje, radi utvrđivanja boniteta staništa sastojine i
obrasta, te propisivanja smjernica gospodarenja.


Kako se u posljednje vrijeme uočava da podaci iz
prirasno prihodnih tablica ne odgovaraju stanju na terenu,
osobito u slučaju bukovih sastojina, predloženo je
istraživanje strukturnih elemenata bukovih sastojina na
lokalnoj razini i njihova usporedba sa postojećim prirasno
prihodnim tablicama domaćih autora.


Obična bukva (Fagus sylvatica L.) je najraspro stranjenija
vrsta drveća u Hrvatskoj i prema ukupnoj
drvnoj zalihi u Republici Hrvatskoj sudjeluje sa


3


113 191 000 m ili s 37,4 % (ŠGOP2006).


PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA–


Proučavanjem strukture bukovih sastojina u našoj
zemlji bavili su se mnogi šumarski stručnjaci. U kratkom
pregledu spomenut ćemo da još 1930. godine Miletić
upozorava na važnost poznavanja strukture
bukovih sastojina radi istraživanja sortimenata tehničkog
i ogrjevnog drveta.Dragišić 1955. godine is tra
žuje strukturu mladih sastojina bukve i kitnjaka u
Hrvatskoj i naglašava da bez analitičkih podataka o
strukturi sastojine nije moguće poznavati stvarno stanje
sastojina, da se ne mogu izvoditi bilo kakvi zaklju čci
o uzgojnoj prošlosti sastojine te da se u ko načnici
ne može vršiti bilo kakav kvalitetan uzgojni zahvat.
Dekanić 1962. godine naglašava važnost mješovitih
sastojina zbog boljeg korištenja produktivnosti tla, boljeg
iskorištenja svjetlosti i boljeg zdravstvenog stanja
same sastojine, a struktura takvih sastojina je nadasve
kompleksna i dinamična zbog međusobnih odnosa jed ne
vrste prema drugoj.Bertovićidrugi 1971. godine
proučavaju glavne ekološke čimbenike, sastav i proizvodne
mogućnosti kako bi pronašli najpovoljnije sastojinske
i strukturne oblike bukovih sastojina. Hren
1972. godine istražuje strukturu prašume bukve u predjelu
“Ramino korito”,gdje pretpostavlja veliku razliku
u starosti stabala na osnovu distribucije stabala po debljinskim
i visinskim stupnjevima koja ima zvonolik
oblik s velikom varijacijskom širinom, a oblik i veličine
krošanja potvrđuju razvoj drukčiji nego u jednodobnim
jednoličnim sastojinama. Uspoređujući stanje


Istraživanje je provedeno na području Uprave šuma
Podružnica Koprivnica u gospodarskoj jedinici Đurđevačka
Bilogora, u sastojinama submontanske bukove
šume sa trepavičastim šašem (Caricipilosae-Fagetum
Oberdorfer. 1957) koja pokriva 96,8 % površine
gospodarske jedinice.


Slika 1. Učešće obične bukve u ukupnoj drvnoj zalihi u
Republici Hrvatskoj


Figure 1Common beech participatei in total growing stock
of Croatia


Review of past research


s opisom iz 1765. godine,zaključuje da nema značajnih
promjena, te da je u tom predjelu moguće prepozna
ti sve faze razvoja prašume od pomlađivanja do
ras padanja. Matić 1974. godine naglašava utjecaj
ekoloških i strukturnih čimbenika na prirodno pomlađivanje
šuma jele i bukve. Špiranec 1975. godine
konstruira drvnogromadne i prirasno-prihodne tablice
za običnu bukvu.Cestar idrugi u periodu od 1976.
do 1986. godine istražuju tipološke značajke bukovih
šuma na raznim lokalitetima te na osnovu tih istraživanja
određuju EGT-e istih. Klepac1984. godine napominje
važnost istraživanja strukture sastojine jer, kako
kaže, šuma predstavlja živi organizam koji se rađa,
raste i umire te je kao takva vrlo dinamična.Cestar i
drugi 1989. godine konstruiraju prirasno prihodne tablice
za EGT-e obične bukve. Lukić 1990. godine
istražuje utjecaj strukturnih promjena jednodobnih bukovih
sastojina na visinski i debljinski prirast, a 1999.
godine istražuje razvoj nekih strukturnih elemenata
bukve na Papuku pomoću dendroklimatološke analize,
u kojima zaključuje da su istraživanja prirasta vrlo
kompleksna te u njih uključuje i istraživanja ekoloških
čimbenika. Matić i drugi 1996. godine proučavaju
različite uzgojne zahvate u bukovim šumama središnje i
jugoistočne Europe, te njihov utjecaj na potrajnost
šume i prihoda na određenoj površini,kao i na bioraznolikost
te stabilnost strukture tih sastojina. Modeliranjem
normaliteta broja stabala i volumena u mješovitim