DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 284 <-- 284 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 282-292 UDK 630* 569 ISTRAŽIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH SASTOJINAOBIČNE BUKVE U GOSPODARSKOJ JEDINICI “ĐURĐEVAČKABILOGORA” RESEARCH ON STRUCTURE OF OLDERAND OLD COMMON BEECH STANDS IN MANAGEMENT UNIT “ĐURĐEVAČKABILOGORA” 11 2 Vladimir NOVOTNY , Ivan BALENOVIĆ, Nikolina MEDENJAK, Dalibor ŠTORGA 3, Damir POŠTA 3 SAŽETAK: Obična bukva (Fagus sylvatica L) je najrasprostranjenija vrsta drveća u Hrvatskoj. Zbog svojih fizioloških i ekoloških karakteristika (vrsta sjene, sposobnost rasta na širokom rasponu različitih tala, topografskih pozicija i klimatskih uvjeta) obična bukva u Hrvatskoj tvori različite sastojine, od čistih do mješovitih zajedno s različitim vrstama drveća i različitih strukturnih karakteristika. Svojstvo bukve da pridolazi u širokom opsegu različitih ekološko- gospodarskih uvjeta, te da tvori sastojine različitih strukturnih karakteristika, uzrokuje sve veća odstupanja vrijednosti elemenata strukture gospodarskih sastojina od vrijednosti tih elemenata u prirasno prihodnim tablicama, kako za bukvu, tako i za ostale vrste koje s njom pridolaze. Na temelju toga, nameće se potreba istraživanja strukture bukovih sastojina i primjenjivosti prirasno prihodnih tablica istraživanih vrsta na lokalnoj razini. Cilj ovoga rada predstavlja istraživanje osnovnih strukturnih elemenata gospodarenih bukovih sastojina i usporedba istih s tabličnim vrijednostima postojećih prirasno prihodnih tablica domaćih autora. Terenska izmjera provedena je na 449 kružnih ploha smještenih u 18 odabranih odsjeka u IV i V dobnom razredu na području gospodarke jedinice Đurđevačka Bilogora. Intenzitet uzorkovanja bio je 5 % ukupne površine odabranih odsjeka. Rezultati istraživanja prema očekivanjima pokazuju odstupanja od tabličnih vrijednosti postojećih prirasno prihodnih tablica domaćih autora. Kao takvi ukazuju na kompleksnost problematike i potrebu za ‘lokalnim pristupom’ u gospodarenju bukovim sastojinama, a u svrhu poboljšanja rasporeda dobne strukture, kvalitete proizvodnje i potrajnosti prihoda, kako na lokalnoj, tako na globalnoj razini, uzimajući u obzir namjenu, način i oblik gospodarenja bukovim sastojinama. Ključne riječi:Obična bukva, struktura sastojine, prirasno prihodne tablice, dobna struktura, potrajnost prihoda 1 Mr. sc. Vladimir Novotny, dipl. ing. šum., Trnjanska cesta 35, 10000 Zagreb Tel: ++38516311580; Fax: ++38516311588; E-mail: vladon@sumins.hr 1 Ivan Balenović, dipl. ing. šum.,Trnjanska cesta 35, 10000 Zagreb Tel: ++38516311580; Fax: ++38516311588; E-mail: ivanb@sumins.hr 2 Nikolina Medenjak, dipl. ing. šum.,Vilka Novaka 50c, 42000 Varaždin GSM: ++385992281682; E-mail: medenjak@sumins.hr 3 Dr. sc. Dalibor Štorga, dipl. ing. šum., Ivana Meštrovića 28, 48000 Koprivnica GSM: ++38598451641; E-mail: dalibor.storga@hrsume.hr 3 Damir Pošta, dipl. ing. šum., Ivana Meštrovića 28, 48000 Koprivnica GSM: ++38598450151; E-mail: damir.posta@hrsume.hr |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 285 <-- 285 --> PDF |
V. Novotny, I. Balenović, N. Medenjak, D. Štorga, D. Pošta: ISTRAŽIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 282-292 UVOD – Introduction Strukturu sastojine čine sva pojedinačna stabla, sa svojim dimenzijama, njihovim distribucijama, međusobnim odnosima i zahtjevima, raspoređena u prostoru kao trodimenzionalnoj veličini. Osnovni elementi strukture su broj stabala, prsni promjer, visina i temeljnica stabla te drvna masa i prirast. Na temelju toga,strukturu možemo promatrati i prezentirati tako da promatramo pojedinačno neki od njenih osnovnih elemenata ili kompleksno u cjelini. U praksi se struktura sastojine dobivena taksacijskom izmjerom uspoređuje sa vrijednostima iz prirasno prihodnih tablica, koje prikazuju razvoj normalne (optimalne) jednodobne sastojine od njena osnivanja do kraja ophodnje, radi utvrđivanja boniteta staništa sastojine i obrasta, te propisivanja smjernica gospodarenja. Kako se u posljednje vrijeme uočava da podaci iz prirasno prihodnih tablica ne odgovaraju stanju na terenu, osobito u slučaju bukovih sastojina, predloženo je istraživanje strukturnih elemenata bukovih sastojina na lokalnoj razini i njihova usporedba sa postojećim prirasno prihodnim tablicama domaćih autora. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) je najraspro stranjenija vrsta drveća u Hrvatskoj i prema ukupnoj drvnoj zalihi u Republici Hrvatskoj sudjeluje sa 3 113 191 000 m ili s 37,4 % (ŠGOP2006). PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA– Proučavanjem strukture bukovih sastojina u našoj zemlji bavili su se mnogi šumarski stručnjaci. U kratkom pregledu spomenut ćemo da još 1930. godine Miletić upozorava na važnost poznavanja strukture bukovih sastojina radi istraživanja sortimenata tehničkog i ogrjevnog drveta.Dragišić 1955. godine is tra žuje strukturu mladih sastojina bukve i kitnjaka u Hrvatskoj i naglašava da bez analitičkih podataka o strukturi sastojine nije moguće poznavati stvarno stanje sastojina, da se ne mogu izvoditi bilo kakvi zaklju čci o uzgojnoj prošlosti sastojine te da se u ko načnici ne može vršiti bilo kakav kvalitetan uzgojni zahvat. Dekanić 1962. godine naglašava važnost mješovitih sastojina zbog boljeg korištenja produktivnosti tla, boljeg iskorištenja svjetlosti i boljeg zdravstvenog stanja same sastojine, a struktura takvih sastojina je nadasve kompleksna i dinamična zbog međusobnih odnosa jed ne vrste prema drugoj.Bertovićidrugi 1971. godine proučavaju glavne ekološke čimbenike, sastav i proizvodne mogućnosti kako bi pronašli najpovoljnije sastojinske i strukturne oblike bukovih sastojina. Hren 1972. godine istražuje strukturu prašume bukve u predjelu “Ramino korito”,gdje pretpostavlja veliku razliku u starosti stabala na osnovu distribucije stabala po debljinskim i visinskim stupnjevima koja ima zvonolik oblik s velikom varijacijskom širinom, a oblik i veličine krošanja potvrđuju razvoj drukčiji nego u jednodobnim jednoličnim sastojinama. Uspoređujući stanje Istraživanje je provedeno na području Uprave šuma Podružnica Koprivnica u gospodarskoj jedinici Đurđevačka Bilogora, u sastojinama submontanske bukove šume sa trepavičastim šašem (Caricipilosae-Fagetum Oberdorfer. 1957) koja pokriva 96,8 % površine gospodarske jedinice. Slika 1. Učešće obične bukve u ukupnoj drvnoj zalihi u Republici Hrvatskoj Figure 1Common beech participatei in total growing stock of Croatia Review of past research s opisom iz 1765. godine,zaključuje da nema značajnih promjena, te da je u tom predjelu moguće prepozna ti sve faze razvoja prašume od pomlađivanja do ras padanja. Matić 1974. godine naglašava utjecaj ekoloških i strukturnih čimbenika na prirodno pomlađivanje šuma jele i bukve. Špiranec 1975. godine konstruira drvnogromadne i prirasno-prihodne tablice za običnu bukvu.Cestar idrugi u periodu od 1976. do 1986. godine istražuju tipološke značajke bukovih šuma na raznim lokalitetima te na osnovu tih istraživanja određuju EGT-e istih. Klepac1984. godine napominje važnost istraživanja strukture sastojine jer, kako kaže, šuma predstavlja živi organizam koji se rađa, raste i umire te je kao takva vrlo dinamična.Cestar i drugi 1989. godine konstruiraju prirasno prihodne tablice za EGT-e obične bukve. Lukić 1990. godine istražuje utjecaj strukturnih promjena jednodobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski prirast, a 1999. godine istražuje razvoj nekih strukturnih elemenata bukve na Papuku pomoću dendroklimatološke analize, u kojima zaključuje da su istraživanja prirasta vrlo kompleksna te u njih uključuje i istraživanja ekoloških čimbenika. Matić i drugi 1996. godine proučavaju različite uzgojne zahvate u bukovim šumama središnje i jugoistočne Europe, te njihov utjecaj na potrajnost šume i prihoda na određenoj površini,kao i na bioraznolikost te stabilnost strukture tih sastojina. Modeliranjem normaliteta broja stabala i volumena u mješovitim |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 288 <-- 288 --> PDF |
V. Novotny, I. Balenović, N. Medenjak, D. Štorga, D. Pošta: ISTRAŽIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 282-292 286 Slika 3. Visinske krivulje po odsjecima za IVdobni razred Figure 3 Height curves by subcompartments for age class IV Slika 4. Visinske krivulje po odsjecima za Vdobni razred Figure 4 Height curves by subcompartments for age class V |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 289 <-- 289 --> PDF |
V. Novotny, I. Balenović, N. Medenjak, D. Štorga, D. Pošta: ISTRAŽIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 282-292 Tablica 1.Boniteti staništa sastojine po odsjecima uzorka istraživanja ne temeljnice i ukupnog volumena Table 1 Site-stand index quality by subcompartments from research sample Razlike odnosa vrijednosti ukup po hektaru istraživanih sastojina sa vrijednostima iz PPT-a imaju trend približavanja. U slučaju temeljnice vrijednosti uzorka bliže su vrijednostima Špirančevih PPT-a, iako se ni odstupanja od vrijednosti PPT-a po EGT-u ne razlikuju mnogo. U slučaju volumena, bez obzira na trend približavanja vrijednosti, karakteristično je to što su razlike nešto veće i što su vrijednosti dobivene na uzorku istraživanih sastojina bliže vrijednostima PPT-a po EGT-u. Uspoređujući vrijednosti promj e ra srednjeg plošnog stabla i vrijednosti promjera srednjeg plošnog stabla bukve kao glavne vrste, svakog istraživanog odsjeka, sa vrijednostima iz PPT-a domaćih autora, uočavamo jednaki trend odstupanja apsolutnih vrijednosti. U ovom slučaju odstupanja su dijametralnog predznaka od usporedbe ukupnog broja stabala po hektaru, s istom karakteristikom da su razlike od vrijednosti Špirančevih PPT-a značajnije veće od razlika PPT-a EGT-a II-D-11. Dobni razred Odsjek Starost (godina) Bonitet sastojine Site-stand indeks quality Age class Subcompartment Age (years) Uzorak Sample 49a 64 III 47a 67 II/III 48a 75 II/III 68a 76 II/III IV 42b 79 III/IV 28a 79 III/IV 29b 79 III/IV 67a 79 III 16c 85 II/III 29a 87 IV 60a 88 III 12c 92 II/III 14a 92 III/IV V 15a 96 III 27b 96 II 63b 96 II/III 25c 97 II 11a 99 II/II Slika 5. Usporedba broja stabala po ha iz uzorka istraživanja (Uzorak) i odabranih prirasno prihodnih tablica (PPT) po odsjecima Figure 5Comparison of number of trees from research sample (Sample) and selected growth-yield tables(GYT) by subcompartments |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 286 <-- 286 --> PDF |
V. Novotny, I. Balenović, N. Medenjak, D. Štorga, D. Pošta: ISTRAŽIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 282-292 prebornim sastojinama panonskih šuma bukve i jele bavio seZelić 2003.godine. Nešto kasnije, istraživao je normalitet distribucije prsnih promjera jednodobnih srednjedobnih bukovih sastojina. Čavlović i drugi 2006. godine istražuju strukturu raznodobnih sastojina PROBLEMATIKAISTRAŽIVANJA – Cilj gospodarenja, osiguravanjem postojanosti ekosustava, održavanjem i poboljšavanjem općekorisnih funkcija šuma te potrajnim gospodarenjem, je da strukturu konkretne sastojine što više približimo ili izjednačimo s optimalnim vrijednostima iste, prikazanim u prirasno prihodnim tablicama. Istraživanje strukture sastojine provedeno je u starijim i starim mješovitim sastojinama EGT-a II-D-11, odnosno u sastojinama submontanske bukove šume s trepavičastim šašem (Caricipilosae– FagetumOberdorfer. 1957), s običnom bukvom kao glavnom vrstom koja određuje uređajni razred. Vrijednosti strukturnih elemenata istraživanih sastoji na dobivene terenskom izmjerom usporedili smo s vri- MATERIJAL I METODE Na temelju zadatka, u ovome radu u odabranoj gospodarskoj jedinici, terenska su istraživanja provedena u sastojinama četvrtog i petog dobnog razreda predmetne šumske zajednice odnosno ekološko gospodarskog tipa, iz razloga što one predstavljaju 55 % ukupne površine, odnosno 70 % površine gospodarske jedinice bez prvog dobnog razreda, te 78% drvne mase i 71% tečajnog godišnjeg prirasta gospodarske jedinice. jele i bukve u Belevinama,Čavlović iAnić 2008. godine elaboriraju stanje dobne strukture naših bukovih sastojina, aBožić i dr. 2011godine analiziraju dinamiku uspostave preborne strukture u bukovo-jelovim sastojinama na Papuku. Research issues jed no stima iz Špirančevih prirasno prihodnih tablica za čiste bu kove sastojine (Špiranec 1975) i vrijednostima iz pri rasno prihodnih tablica za mješovite sastojine bukve, ki tnjaka i običnoga graba EGT-a II-D-11. (Bezak et al.1989) Usporedbom stvarnog stanja strukture istraživanih sastojina s modelnim strukturama odabranih prirasno prihodnih tablica domaćih autora, dobivamo razlike koje bi trebali smjernicama gospodarenja smanjiti ili skroz anulirati,kao i mogućnost ocjene koje prirasno prihodne tablice u konkretnom slučaju upotrijebiti kao model kojemu se želimo gospodarskim zahvatima približiti. – Material and methods Terenska izmjera obavljena je u 18 odabranih od sjeka. Na površini odabranih odsjeka postavljeno je 450 kružnih ploha, radijusa 12,62 m, približne površine 2 500 m , što predstavlja uzorkovanu površinu od 22,5 hektara. Intenzitet uzorkovanja bio je 5%ukupne površine odabranih odsjeka. Stajališta kružnih ploha određena su mrežom točaka veličine 100 x 100 metara, napravljenoj na topografskoj karti gospodarske jedinice. Slika 2. Stajališta kružnih ploha – mreža točaka 100 x 100 m Figure 2Stanpoints of the circular plots – 100 x 100 m |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 287 <-- 287 --> PDF |
V. Novotny, I. Balenović, N. Medenjak, D. Štorga, D. Pošta: ISTRAŽIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 282-292 Svim stablima na plohi mjerena su dva unakrsna prsna promjera i visina stabla. Podaci izmjereni na terenu upisani su u bazu podataka te obrađeni matematičko- statističkim metodama. Matematičko-statističkom obradom podataka za svaki odsjek napravljena je distribucija broja stabala i temeljnice po hektaru za svaku vrstu pojedinačno te ukupno za odsjek. Distribucije su napravljene po njemačkim debljinskim stupnjevima. Regresijskom analizom izmjerenih visina stabala svih vrsta u odsjeku dobiveni su parametri potrebni za izradu visinskih krivulja, svake vrste pojedinačno, izjednačenih formulom Mihajlova. U daljnjem postupku obrade pomoću parametara izjednačenih visinskih krivulja dobiveni su tarifni nizovi za svaku vrstu.Volumen stabla izračunat je kao funkcija prsnog promjera i visine stabla, pomoću SchumacherHall- ove formule i a, b, i c parametara za pojedinu vrstu drveća iz drvnogromadnih tablica. Napravljena je i distribucija volumena po hektaru za svaku vrstu pojedinač Područje istraživanja – Područje istraživanja predstavlja gospodarska jedinica Đurđevačka Bilogora kojom neposredno gospodari Šumarija Đurđevac,kao sastavni dio Uprave šuma Podružnica Koprivnica. Ukupna površina gospodarske jedinice iznosi 3717,15 hektara, od toga na obraslu površinu otpada 3577,26 hektara, na neobraslu 75,23, a na neplodnu 64,66 hektara. Sastojine ove gospodarske jedinice nalaze se na sjeveroistočnoj strani Bilogore, smještene između 45°56’ i 46 04’sjeverne geografske širine te 14°33’i 14°45’ istočne geografske dužine od Greenwicha. Nadmorske visine kreću se od 170 do 275 metara nad morem. Najzastupljenije ekspozicije su sjeverna, sjeverozapadna i sjeveroistočna, a inklinacije se kreću od 0–50o. REZULTATI Izjednačene visinske krivulje formulom Mihajlova za istraživane sastojine u osam odsjeka IVdobnog razreda i deset odsjekaVdobnog razreda, pomoću kojih smo na osnovu promjera srednjeg plošnog stabla i starosti sastojine bonitirali sastojine svakog istraživanog odsjeka, prikazane su na slikama 3. i 4. S obzirom da su visinske krivulje svih istraživanih odsjeka u IViVdobnom razredu izjednačene regresijskom analizom, funkcijom Mihajlova, na uzorku svih izmjerenih stabala na cijeloj površini uzorkovanja, isključili smo uobičajenu pristranost nasumičnog uzorkovanja i time povećali reprezentativnost visina na osnovi kojih su izjednačene visinske krivulje. (Pranjić iLukić 1997). Na taj je način osigurana reprezentativnost jednog od elementa pomoću kojega određujemo bonitet svakog pojedinog odsjeka. Rezul no i ukupna distribucija volumena za svaki odsjek. (Novotny1998, Novotny et al. 1999). Bonitiranje sastojina svakog istraživanog odsjeka obavljeno je pomoću promjera srednjeg plošnog stabla bukve i vrijednosti visine promjera srednjeg plošnog stabla bukve,očitane s izjednačene visinske krivulje svih izmjerenih stabala bukve pripadajućeg odsjeka te starosti sastojine. Bonitiranje sastojina svakog istraživanog odsjeka morali smo napraviti, kako bi vrijednosti elemenata strukture sastojina, dobivene terenskom izmjerom i njihovom obradom, mogli uspoređivati s vrijednostima iz Špirančevih prirasno prihodnih tablica za čiste bukove sastojine,gdje su vrijednosti strukturnih elemenata sastojine podijeljene u četiri bonitetna razreda. Tako obrađeni i pripremljeni podaci uspoređeni su sa vrijednostima izŠpirančevih prirasno prihodnih tablica za čiste bukove sastojine pripadajućih boniteta i sa vrijednostima prirasno prihodnih tablica mješovitih sastojina ekološko-gospodarskog tipa II-D-11. Research area Matični supstrati su aluvij, starija aluvijalna terasa i lesne tvorevine. Tla predstavljaju rastresite prirodnopovijesne tvorevine nastale iz stijena pod utjecajem pedogenetskih procesa i čimbenika. Klima je definirana prema Köppenu oznakom “Cfwbx”, te predstavlja toplu, umjereno kišnu klimu. Najveći dio gospodarske jedinice pripada svezi bukovih šuma sa zajednicom submontanske bukove šume i trepavičastog šaša. U tipološkom pogledu, Ekološkogospodarski tip II-D-11 predstavlja 97 % ukupne površine gospodarske jedinice. (Osnova gospodarenja 2009). – Results odsjeka, čiji su razlozi i način opisani u materijalima i metodama ovoga rada, prikazani su u tablici 1. Daljnjim postupkom vrijednosti elementa strukture sastojine istraživanih odsjeka dobivene našom izmjerom stavili smo pojedinačno u odnos s vrijednostima tih strukturnih elemenata Špirančevih prirasno prihodnih tablica odabranih boniteta i vrijednostima prirasno prihodnih tablica ekološko-gospodarskog tipa II-D-11. Usporedbom ukupnog broja stabala po hektaru dobivenog izmjerom na našem uzorku, s vrijednostima istog elementa odabranih PPT-a domaćih autora, vidljivo je kako su vrijednosti promatranog elementa strukture u obje PPT-a veće od stvarnog stanja u sastojini. Razlike odstupanja vrijednosti, od stvarnog stanja, Špirančevih PPT-a za čiste bukove sastojine znatno su veće od razlika PPT-a mješovitih sastojina EGT-a II-D-11. tati bonitiranja staništa sastojina svakog istraživanog |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 291 <-- 291 --> PDF |
V. Novotny, I. Balenović, N. Medenjak, D. Štorga, D. Pošta: ISTRAŽIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 282-292 289 Slika 8. Usporedba prsnih promjera (cm) srednjeg plošnog stabla iz uzorka istraživanja (Uzorak) i odabranih prirasno prihodnih tablica (PPT) po odsjecima Figure 8 Comparison of diameter at brest height (cm) of mean basal area tree from research sample (Sample) and selected growth-yield tables (GYT) by subcompartments Slika 9. Usporedba prsnih promjera (cm) srednjeg plošnog stabla bukve iz uzorka istraživanja (Uzorak) i odabranih prirasno prihodnih tablica (PPT) po odsjecima Figure 9 Comparison of diameter at brest height (cm) of mean basal area tree of beech from research sample (Sample) and selected growth-yield tables (GYT) by subcompartments |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 290 <-- 290 --> PDF |
V. Novotny, I. Balenović, N. Medenjak, D. Štorga, D. Pošta: ISTRAŽIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 282-292 288 Slika6. Usporedba temeljnica po hektaru (m 2 /ha) iz uzorka istraživanja (Uzorak) i odabranih prirasno prihodnih tablica (PPT) po odsjecima Figure 6 Comparison of basal area per hectare (m2/ha) from research sample (Sample) and selected growth-yield tables (GYT) by subcompartments Slika7. Usporedba volumena po hektaru (m 3 /ha) iz uzorka istraživanja (Uzorak) i odabranih prirasno prihodnih tablica (PPT) po odsjecima Figure 7 Comparison of volume per hectare (m3/ha) from research sample (Sample) and selected growth-yield tables (GY tables) by subcompartments |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 292 <-- 292 --> PDF |
V. Novotny, I. Balenović, N. Medenjak, D. Štorga, D. Pošta: ISTRAŽIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 282-292 290 Glede cilja ovoga rada, osnovne strukturne ele- mente istraživanih jednodobnih mješovitih sastojina obične bukve IV i V dobnog razreda usporedili smo s tabličnim vrijednostima postojećih PPT-a domaćih autora. Ukupni broj stabala po hektaru (N/ha), ukupna te- meljnica po hektaru (G/ha), ukupni volumen po hek- taru (V/ha), prsni promjer srednjeg plošnog stabla (dg), prsni promjer srednjeg plošnog stabla bukve (dgb) te visina srednjeg plošnog stabla bukve (hgb), struk- turni su elementi koje smo obradili na odabranom uzorku i usporedili s vrijednostima istih u PPT-a doma- ćih autora. Iz usporedbe je vidljivo da su najveća odstupanja vrijednosti istraživanoga uzorka i vrijednosti iz PPT-a evidentirana kod ukupnog broja stabala po hektaru te prsnog promjera srednjeg plošnog stabla i prsnog pro- mjera srednjeg plošnog stabla bukve.U svih 18 istraži- vanih odsjeka ukupni broj stabala po hektaru je manji od vrijednosti u obje PPT-a, ali je prsni promjer sre- dnjeg plošnog stabla i prsni promjer srednjeg plošnog stabla bukve veći. Te razlike i njihov odnos upućuju nas na vjerojatno - st da su istraživane sastojine prorjeđivane jačim inte n - zi tetom,kako bi glavna vrsta postigla veće di menzije prsnog promjera,što je preduvjet za dobivanje kvalitet- nijih sortimenata. Usprkos evidentiranim razlikama u ova dva proma- trana strukturna elementa, vrijednosti ukupne temelj- nice i ukupnog volumena po hektaru te visine srednjeg plošnog stabla bukve istraživanog uzorka ne pokazuju značajnija odstupanja od vrijednosti u PPT-a. Odnosno prema pravilniku u uređivanju šuma,obrast istraživa- nih sastojina kao količnik stvarne i normalne temelj- nice u usporedbi s obje PPT-e je normalan. Uspoređujući odnose promatranih strukturnih ele- menata istraživanih odsjeka pojedinačno s prirasno pri- hodim tablicama po Špirancu i prirasno prihodnim tablicama po EGT-u II-D-11,vidljivo je da su vrijedno- sti istraživanog uzorka kod većine strukturnih eleme- nata puno bliže vrijednostima PPT-a po EGT-u II-D-11. Vrijednosti ukupne temeljnice po hektaru i srednje sa- stojinske visine bukve uzorka bliže su vrijednostima PPT-a po Špirancu, ali kod ta dva strukturna elementa, Slika 10. Usporedba srednjih sastojinskih visina bukve po odsjecima iz uzorka istraživanja (Uzorak) i odabranih prirasno prihodnih tablica (PPT) po odsjecima Figure 10 Comparison of mean stand’s height of beech from research sample (Sample) and selected growth-yield tables (GYT) by subcompartments Usporedbom srednjih sastojinskih visina, odnosno visina srednjeg plošnog stabla bukve, vidljive su male ili gotovo nikakve razlike vrijednosti uzorka i Špiran- čevih PPT-a, te nešto veće razlike ako promatramo vri- jednosti uzorka i vrijednosti PPT-a po EGT-u. RASPRAVA – Discussion |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 293 <-- 293 --> PDF |
V. Novotny, I. Balenović, N. Medenjak, D. Štorga, D. Pošta: ISTRAŽIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 282-292 ukupno gledajući, evidentirana su najmanja odstupanja, odnosno razlike istih u odnosu na PPT-e po EGT-u isto nisu velike. Činjenica da su PPT-e po Špirancu konstruirane za čiste bukove sastojine, a PPT-e po EGT-u II-D-11 za ZAKLJUČCI – U skladu s ciljem istraživanja,a na temelju rezultata dobivenih ovim istraživanjem, ustanovljeno je da su vrijednosti osnovnih strukturnih elemenata istraživanih odsjeka pokazuju odstupanja od istih vrijednosti u PPT-a, te da su sveukupno gledajući bliže vrijednostima PPT-a po EGT-u nego vrijednostima Špirančevih PPT-a pripadajućih boniteta. Strukturu sastojine pojednostavljeno promatramo kao horizontalni i vertikalni raspored stabala. (Franklin, 1981).Proučavanje i poznavanje strukture sastoj ine vrlo je važno za provođenje pravilnog gospodarenja. U šumarskoj praksi prirasno prihodne tablice predstavljaju model koji nam pomaže u provođenju gospodarenja. U posljednjih dvadesetak godina, vjerojatno uslijed izmijenjenih ekoloških uvjeta, uočava se da podaci iz prirasno- prihodnih tablica ne odgovaraju stanju na terenu.Ta LITERATURA Bakkenes,M., J. R. M. Alkemade, F. Ihle, R. Leemans, J. B.Latour ,2002: Assessingeffects of forecasted climate change on the diversity and distribution of European higher plants for 2050, Global Change Biology 8(4): 390–407. Bertović,S., D. Cestar,V. Hren, J. Martinović, 1971: Kvantitativna i kvalitativna proizvodn ja bukovih šuma u zapadnom dijelu Hrvatske, Rad. Šumar. Inst. Jastrebar., 18, Jastrebarsko, 48 str. Bezak,K., D.Cestar,V.Hren, Z.Kovačević, J. Martinović, Z. Pelcer, 1989: Uputstva za iz radu karte ekološko-gospodarskih tipova brdskog i planinskog područja (II) SR Hrvatske, Rad. Šumar. inst. Jastrebar., 24(79): 1–119, Jastrebarsko. Božić,M., J.Čavlović, E.Goršić, K.Teslak, 2011: Dinamika uspostave preborne strukture u bukovo-jelovim sastojinama na Papuku (Dynamics of Establishing the Selection Structure in Beech-Fir Stands on Papuk).Croatian Journal of Forest Engineering 32(1): 287–300. Cestar, D.V.Hren, Z.Kovačević, J.Martinović, Z.Pelcer,1986: Uputstva za izradu karte ekološko-gospodarskih tipova gorskoga područja (I) SR Hrvatske, Rad. Šum. inst. Jastrebar., izv. izd. 4: 1–125, Jastrebarsko. Čavlović,J., M.Božić, A.Bončina,2006: Stand structure of an uneven-aged fir–beech forest with mješovite sastojine bukve, kitnjaka i običnoga graba, kakve i jesu sastojine uzorka istraživanih 18 odsjeka, objašnjava manje razlike prilikom usporedbe promatranih strukturnih elemenata istraživanog uzorka i PPT- a po EGT-u. Conclusions odstupanja,kao i statičnost samih tablica, utječu na ograničenost njihove praktične primjene, koja se u praksi svodi na određivanje boniteta staništa sastojine i obrasta. Struktura sastojina, osobito mješovitih, vrlo je kompleksna, a njen razvoj predstavljaju dinamične promjene strukturnih elemenata te njihovi međusobni odnosi za vrijeme trajanja ophodnje. Slijedom toga, a napredovanjem računalne tehnologije,nameće se potreba za modeliranjem šumske dinamike. (Porte Bartelink, 2002), i izradom modela koji će dobiti prednost pred PPT-a. (Godina 2009). Izrada takvih modela metodama simulacije dinamike tre bala bi biti spuštena na lokalnu razinu, u svrhu očuvanja šumskih staništa i bioraznolikosti, jer klimatske promjene kojima smo svjedoci,velika su prijetnja bioraznolikosti šumskih zajednica. (Bakkenesidr., 2002). – References an irregular diameter structure: modeling the development of the Belevine forest, Croatia. European Journal of Forest Research, 125(4): 325–333. Čavlović,J., I.Anić,2008:Gospodarenje običnom bu kvom u Hrvatskoj. Forest management with beech in Croatia.XXVI. Gozdarski študijski dn e vi: Bu kovi gozdovi: ekologija in gospodarenje: zbo rnik razširjenih povzetkov predavanj / Bonči na, Andred (ed). – Ljubljana: Biotehniška fakulte ta, Oddelek za gozdarstvo in obnovljive gozdne vi re, str. 56–59. Dekanić, I.1962: Biološki i gospodarski faktori njegova nja sastojina. Šum. list, 86(11–12): 78–94, Zagreb. Dragišić,P.,1955: Problem razvitka i njege mladih sastojina bukve i hrasta kitnjaka u NR Hrvatskoj. Šum. list, 79(11–12): 374–395, Zagreb. Franklin, J.F.,1981: Ecological characteristics of old– growth Douglas – fir forests. USDA, For. Serv.,Gen. Tech. Rep. PNW – 118. Pac. Northwest For. Range Exp. Sta., Portland, Oregon, 48 p. Godina, K., 2009: Razvoj strukturnih elemenata u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka na području Uprave šuma Bjelovar s osvrtom na modeliranje mješovitih prirasno prihodnih tablica. Šum. list, (7–8): 407–416, Zagreb. Hren,V.,1972: Prašuma bukve, Šum. list, 96(9–10): 315–324, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 294 <-- 294 --> PDF |
V. Novotny, I. Balenović, N. Medenjak, D. Štorga, D. Pošta: ISTRAŽIVANJE STRUKTURE STARIJIH I STARIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 282-292 Klepac,D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća ni ciCarpino betuli-Quercetum roborisAnićex. i sastojina. Znanje, Zagreb, 299 str. Rauš1969. Rad. Šumar. inst. 33(1): 1–46, Jastrebarsko. Klepac,D., 1984: Principi uređivanja šuma Nacio nalnog parka “Plitvička jezera”, Šum. list, 108 Novotny,V., M.Benko, B. Vrbek,1999: Razvoj (7–8): 319–337, Zagreb. strukturnih elemenata poplavnih šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae Lukić,N., 1990: Utjecaj strukturnih promjena jedno- Quercetum roboris Ht. 1938.) na području Sla dobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski vonije. Ekológia 18(1): 47–58, Bratislava. prirast. Disertacija, Šumarski fakultet, Zagreb. Porte,A.,Bartelink,H.H. 2002. Modelling mixed Lukić,N., 1999: Dendroklimatološka analiza obične forest growth: a review of models for forest ma bukve (Fagus sylvaticaL.) s Papuka. Šum. list, nagement. Ecol. Model. 150(1–2): 141–188. 123(1–2): 29–35, Zagreb. Pranjić,A.,Lukić,N., 1997: Izmjera šuma. Udžbe Matić,S., 1974: Utjecaj ekoloških i strukturnih čininik Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 405 str. laca za prirodno pomlađivanje prebornih šuma jele i bukve u Gorskom kotaru. Glas. šum. po-Špiranec,M., 1975: Prirasno-prihodne tablice, Rad. kuse, 21: 223–400, Zagreb. Šumar. inst., 25:1–103, Jastrebarsko. Matić,S., M.Oršanić, I.Anić,1996: Bukove šume Zelić,J., 2003:Prilog određivanju normala za mješov - Hrvatske i njihovo mjesto u kompleksu šuma sredi -ite preborne sastojine u panonskim šumama bukve š nje i jugoistočne Europe. U : B. Mayer(ur.), Una -i jele, Šum. list, 127(7–8): 389–402, Zagreb. pre đenje proizvodnje biomase šumskih ekosusta va, Zelić,J., 2005: Prilog modeliranju normaliteta reguŠumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šu marski larnih srednjodobnih bukovih sastojina (EGTinstitut Jastrebarsko, Zagreb, str. 113–124. IID-10), Šum. list, 129(1–2): 51–62, Zagreb. Meštrović,Š., G.Fabijanić,1995: Priručnik za Hrvatske šume d.o.o., 2006: Šumskogospodarska os uredivanje šuma. Ministarstvo poljoprivrede i no va Područja. Zagreb, 566 str. šumarstva Republike Hrvatske: Hrvatske šume, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga go 416 s, Zagreb. spodarstva, 2006: Pravilnik o uređivanju šuma. Miletić, Ž., 1930: Istraživanja o strukturi bukovih Narodne novine br. 11/2006., Zagreb. sastojina karaktera prašume. Šum. list, 54(1– Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Kopri 12): 2–9, 105–125, 313–339, 399–407, Zagreb. vnica, 2009: Osnova gospodarenja za gospodar- Novotny,V.1998: Pomak osnovnih sastojinskih ele sku jedinicu “Đurđevačka Bilogora” me nata u vremenu između dvije izmjere u zajed- SUMMARY: Common beech (Fagus sylvaticaL) is the most videly distributed tree species in Croatia. Because of its physiological and ecological characteristics (high shade tolerance, ability to grow on a broad range of soil types, topographic positions, and climate conditions) common beech in Croatia forms different stands, from pure to mixed stands with different tree species, and with different structural characteristics. Characteristics of beech to oncoming in a wide range of different ecological and management conditions, and to creates stands of different structural characteristics, causes an increasing deviation of the structural elements values of managed stands in compare with values of the same stuctural elements that are tabulated in yield tables. Therefore there is need for investigation of structure of beech stands and applicability of yield tables at the local level for common beech and the other species that form beech stands. The aim of this work is to research the basic structural elements of the managed beech stands and to compare them to the tabulated values in growth-yield tables, by local authors. Field measurements were conducted on 449 circular plots located in 18 compartment in IV and V age classes in management unit Đurđevačka Bilogora. Intensity of sampling was 5% of a total area of selected compartments. As expected, the results in this research show deviations in compare to tabulated values in yield tables, by local authors. Results show the complexity of problems in management with beech stands and need for local level approach in order to improve the distribution of age structure, product quality and sustainability of revenue on both local and global level, considering the purpose, method and management type of beech stands. Key words:common beech, stand structure, yield tables, age structure, suistainability of revenue |