DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 28 <-- 28 --> PDF |
M. Ivanković, M. Popović, I. Katičić, G. von Wuehlisch, S. Bogdan: KVANTITATIVNAGENETSKAVARIJABILNOST... Šumarski list – Posebni broj (2011), 25-37 Za svojstva koja su bila pod utjecajem dobnih razlika nije detektirana genetska diferencijacija, ali je ista utvrđena za svojstva fenologije listanja. S obzirom na to, kao i na slična istraživanja međupopulacijskih razlika za adaptivna svojstva, veća je vjerojatnost da populacije obične bukve na području jugoistočne Europe pokazuju ekotipski obrazac genetske diferencijacije, koji je oblikovan prilagođavanjem na lokalne makroklimatske uvjete. Može se preporučiti da se kod razdjelbe na sjemenske jedinice i korištenja šumskog reprodukcijskog materijala treba više orijentirati na ekološke, a ne na geografske kriterije. Ključne riječi: test provenijencija, rast, listanje, zimska retencija lišća, ekotipska varijabilnost, makroklimatska prilagodba UVOD– Introduction Obična bukva (Fagus sylvaticaL.) je najrasprostra-vićet al. 2008a,Ivankovićet al. 2008b),kao i vjeronjenija, a prema ekološkoj, socijalnoj i ekonomskoj jatnost glacijalnog pribježišta na području današnje Hrvrijednosti pripada među najznačajnije vrste drveća u vatske i Slovenije (Magriet al.2006, Brus2010). Europi. Prirodna struktura bukovih šuma jugoistočne Zbog potencijalno veće ugroženosti od globalnog zato- Europe (na prostoru od Grčke na jugu, Mađarske na pljavanja na južnim rubovima areala, nužna je još veća insjeveru, Slovenije na zapadu i Rumunjske na istoku) formiranost o genskoj raznolikosti, posebice adaptivnih većinom je sačuvana, a na navedenom prostoru raspro-svojstava obične bukve u tom dijelu Europe. stranjene su na površini većoj od 9 000 000 ha. Obična Godišnji ciklus rasta i razvoja bukve određen je fobukva je jedina vrsta šumskog drveća u Europi koja od toperiodom, količinom nakupljene efektivne topline i prirode raste na širokom rasponu nadmorskih visina vlažnošću tla. Međutim, fiziološki efektivna toplina i (od 100 m pa sve do 2000 m n.v.). Veliko područje ra vlažnost tla nisu ravnomjerno raspoređene u području sprostranjenosti, u horizontalnom i vertikalnom smislu, rasprostranjenosti vrste. Zbog toga se može pretpostaukazuje na značajnu plastičnost (prilagodljivost putem viti da ovisno o klimatskim posebnostima, na populamodifikacija), ali i na veliku raznovrsnost selekcijskih cije obične bukve djeluje prirodna selekcija različitih pritisaka koji su mogli utjecati na oblikovanje strukture smjerova i intenziteta (Matyas i dr.2009). genske raznolikosti ove vrste. U kontekstu globalne promjene klime, važno je Istraživanja razine, obrasca i uzroka genetske varija poznavati kompoziciju i strukturu genske raznolikosti, bilnosti ključna su za očuvanje genskih izvora i opleme posebice s obzirom na tzv. adaptivna svojstva kao što njivanje šumskog drveća. Genetička istraživanja obične su rast, preživljenje i fenologija listanja. Pojava zimske bukve započela su osnivanjem prvog pokusnog nasada retencije lišća zadržavanja prošlogodišnjeg odumrlog provenijencija u Njemačkoj 1877. godine, a nešto ka lišća do novog listanja, poznati je fenomen unutar rosnije u Belgiji, Danskoj, Francuskoj i ostalim europskim dovaQuercus,Fagus, Carpinusi dr. Da li je ovo svojzemljama (Vidaković i Krstinić 1985, Kajba stvo prilagodbeno vrijedno i koji su uzroci te pojave, 2003). Uočavanje određenih morfoloških, fizioloških i još su otvorena pitanja. Nekoliko se istraživanja bavilo gospodarski važnih značajki pojedinih bukovih proveni okolišnim uzrocima zimske retencije lišća kod hrajencija ima veliku važnost za izbor i priznavanje sje stova i bukve.Dunberg (1982) je pokušao objasniti menskih sastojina i oplemenjivanje obične bukve pojavu kao fiziološku posebnost u juvenilnom stadiju (Gračan 2003). razvoja, dok su drugi autori naznačili pojavu retencije S obzirom na kompleksnu topografiju jugoistočne Eu lišća preko zime kao prilagodbu na različite okolišne rope, može se pretpostaviti da je genska raznolikost buko čimbenike, kao što su neplodno tlo, mraz, suhe ili solju vih populacija u tom području oblikovana divergentnim zasićene vjetrove kao i na međuvrsnu kompeticiju selekcijskim pritiscima,što je vjerojatno moglo rezultirati (Nilsson,1983,Escudero iArco, 1987). Samo genetskom strukturom koja nalikuje slučajnom (ekotip jedan rad bavi se genetskim uzrocima ove pojave, a to skom) obrascu,odnosno obrascu genske raznolikosti koja istraživanje obavljeno je na hrastu lužnjaku (Herzog nije povezana s geografskim parametrima,već makrokli iKrabel,1996). matskim posebnostima. Dosadašnja istraživanja genetske S obzirom da genska raznolikost obične bukve s postrukture populacija bukve u jugoistočnoj Europi ukazala dručja jugoistočne Europe, posebice za adaptivna svojsu na višurazinu genske raznolikosti u tom području stva nije dovoljno istražena, svrha je ovoga istraživanja (Paule 1995, Gömöry at al. 1999), prevladavajući pokušati utvrditi razinu, obrazac i moguće uzroke ekotipski karakter genetske diferencijacije populacija adaptivne genetske varijabilnosti putem analize oda( Hazleret al.1997,Gömöryat al.2007,Ivanko-branih kvantitativnih svojstava u testu provenijencija. |