DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 278 <-- 278 --> PDF |
M. Benko, I. Balenović: PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST PRIMJENE METODADALJINSKIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 272-281 Na temelju pregleda strane literature, istraživanja mogućnosti primjene digitalne fotogrametrije na radovima uređivanja šuma (izlučivanja sastojina i procjene sastojinskih parametara) primjenom digitalnih aerosnimaka mogu se podijeliti na: metode manualne fotogrametrijske izmjere i vizu al ne interpretacije digitalnih aerosnimaka (Magnussoni dr.2007), automatizirane i automatske metode fotogrametrijske izmjere i interpretacije digitalnih aerosnimaka (Anttila 2002,Nasset 2002,Korpela iAnttila 2004, Leckie i dr.2005, Zagalikis i dr. 2005,KeiQuackenbush2009). Ovdje je nabrojan samo mali,neznatni dio radova, ali je vidljivo da je broj provedenih istraživanja automatizi- Slika 2. Digitalna fotogrametrijska stanica Photomod Figure 2Digital photogrammetric workstation (izvor –sourceRacurs 2011) ranim ili automatskim metodama značajno veći od broja provedenih istraživanja manualnim metoda ma. Štoviše, dodavanjem ostalih proučenih znanstvenih radova taj bi se omjer povećavao u korist automatskih i automatiziranih metoda. Jedan od razloga takvoga odnosa nalazi se u primjenimanualnih metoda koje zahtijevaju znatno veći trud interpretatora, dok kod automatskih metoda najveći dio posla Nadalje, za pretpostaviti jei da su primijenjeni fotogrametrijski softveribili u manjoj mjeri prilagođeni korisniku u usporedbi sa softverima i DFS koji su danas na raspolaganju. Unatoč određenim prednostima automatizirane i automatske metode,još uvijek ne mogu dostići manualne metode u pogledu točnosti dobivenih rezultata (pri određivanju vrsta drveća i procjeni sastojinskih parametara u mješovitim sastojinama), pa je njihova praktična primjena još uvijek upitna. Navedeno,kao i stalannapredak i razvoj fotogrametrijskih softvera, računala i DFS dovoljni su razlozi za nova istraživanja primjene kako automatskih, tako i manualnih metoda digitalne fotogrametrije u praktičnome šumarstvu. Potrebno je napomenuti da su ovdje nabrojana samo određena istraživanja primjenemetoda digitalne fotogrametrije na aerosnimkama pri procjeni sastojinskih parametara (uređajna inventura šuma), te da je primjena metoda istraživana i u drugim tipovima inventura šuma (inventarizacija oštećenosti, nacionalna inventura šuma).Također, osim na aerosnimkama metode digitalne fotogrametrije provode se i na satelitskim snimkama, posebice danas kada su se satelitske snimke svojom prostornom rezolucijom približile aerosnimkama, a današnja računala i DFS omogućuju njihovo procesiranje i korištenje. Jedno od područja daljinskih istraživanja koje u posljednjih 15-tak godina zauzima velik interes istraživača u Europi i svijetu, su istraživanja mogućnosti primjene LiDAR (eng. Light Detection and Ranging) tehnologije laserskog skeniranja u šumarstvu (slika 3). Općenito, LiDAR je potpuno automatizirani, aktivni, optičko-mehanički postupak prikupljanja prostornih podataka (Gajski 2007). Istraživane su mogućnosti procjene sastojinskih parametara primjenom LiDAR tehnologije, ponajprije procjene visine stabala (Nasset 1997a, 1997b, 2002, 2002b,Magnussen iBoudewyn 1998,Magnusseni dr. 1999, NassetiBjerknes2001,Nasseti Okland 2002, Popescu i dr. 2002, Holmgren obavlja računalo. Primjenom auto- Slika 3. Digitalni model vegetacije kao rezultat laserskog skeniranja LiDAR sustavom matskih metoda nastoji se ukloniti i Figure 3 Digital vegetation model as result of Laser scanning with LiDAR technology utjecaj subjektivnosti interpretatora. (izvor –sourceGeofoto) |