DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 277     <-- 277 -->        PDF

M. Benko, I. Balenović: PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST PRIMJENE METODADALJINSKIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 272-281


II. SATELITSKE SNIMKE – Satellite imagery


Satelitske snimke kao izvor informacija imaju sve
veće značenje i primjenu u šumarstvu Hrvatske (Selet
kovićidr.2008, 2011).


Najranija istraživanja u šumarstvu Hrvatske provedena
su na satelitskim snimkama malih prostornih rezolucija,
gdje je uglavnom istraživana mogućnost
kartiranja zemljišta (Lampak iKušan1994).


Mogućnost primjene satelitskih snimaka u uređivanju
i inventuri šuma istraživali su mnogi autori. Pejnović
(2000) je uspoređivao digitalnu i vizualnu
interpretaciju LandsatTM satelitske snimke za potrebe
inventure šuma.


Primjenjivost regresijskih modela za procjenu sastojinskih
veličina na temelju podataka o spektralnim odbijanjima
na Landsat TM satelitskim snimkama
proučavali su Kovač (2001) te Kušan i Pernar
(2001). Istraživanja su ukazala na jedan od mogućih načina
procjene sastojinskih veličina pomoću satelitskih
snimaka,čije je najveće značenje u mogućnosti brzog
dobivanja informacija, uz značajno niske troškove.


Pernar i Šelendić (2006) istraživali su mogućnost
povećanja interpretabilnosti aerosnimaka i satelitskih
snimaka za potrebe uređivanja šuma. Kombinacijom crnobijelog
aerosnimka visoke prostorne rezolucije (0,5 m) i
multispektralnog Landsat ETM+ satelitskog snim ka male
prostorne rezolucije (30 m), udružili su njihove međusobne
karakteristike, i to kombiniranjem različi tih kanala
Landsat ETM+ i crno-bijelog snimka. Na taj način dobili
su snimke poboljšanih mogućnosti interpretacije.


Krajem 90-tih godina 20. stoljeća lansiranjem nove
generacije satelita visoke prostorne rezolucije (IKONOS),
počinje nova era daljinskih istraživanja. U Hrvatskoj
su prvo istraživanje na satelitskim snimkama
visokih prostornih rezolucija proveliSeletković i dr.
(2008). Cilj istraživanja bio je pronaći najbolji način interpretacije
IKONOS satelitske snimke visoke rezolu


cije koji će biti jednostavan i prihvatljiv za operativnu


primjenu, a kojim će se dobiti dovoljno pouzdani podaci


o sastojinskim veličinama primjenjivi u uređivanju
šuma. Provedene su vizualna i digitalna (nadgledana i
nenadgledana) interpretacija satelitske snimke te su ocijenjene
točnosti klasifikacija. Najbolji rezultati svih
prove denih interpretacija (klasifikacija) dobiveni su vizualnom
interpretacijom. Provedenim metodama nadgledane
klasifikacije IKONOS satelitske snimke
utvrđeno je da je najtočnija metoda za operativnu primjenu
tzv. klasifikacija pomoću prepoznavanja značajki
(eng. Feature extraction) s modulom prepoznavanja
prirodnih oblika (eng.natural features),gdje se neklasificirana
područja pridružuju najsličnijoj klasi.


Klobučari dr.(2008)procjenjuju sastojinske para-
metre (broj stabala, volumen, starost, relativni obrast i
temeljnicu) primjenom umjetnih neuronskih mreža na
satelitskoj snimci IKONOS (PAN 1×1 m). Provedeno
istraživanje ukazalo ja na mogućnost korištenja umjetnih
neuronskih mreža pri procjeni sastojinskih parametara.


U posljednje vrijeme, uz aerosnimke i satelitske
snimke imaju sve veću praktičnu primjenu prilikom provođenja
nacionalnih inventura šuma raznih zemalja. Za
potrebe Nacionalne inventure šuma Hrvatske obavljena
je satelitska obrada prostornih podataka za utvrđivanje
granica i površine šuma te podstratuma unutar šuma i
šumskog zemljišta. Provedena je obrada i povezivanje
podataka terenske procjene i izmjere s prostornim podacima
satelitske klasifikacije. Karta šuma u obliku
vektorske baze prostornih podataka dobivena je klasifikacijom
na IRS satelitskim snimkama visoke prostorne
rezolucije od 5,8 m uz ocijenjenu točnost klasifikacije
od 90,84 %. Provedena je i klasifikacija šuma na pet potkategorija
(bjelogorične, crnogorične i mješovite šume,
mlade sastojine i neobraslo šumsko zemljište), uz cjelokupnu
točnost klasifikacije od 78,1 % (Čavlović
Božić2008).


DALJINSKAISTRAŽIVANJAU EUROPI I SVIJETU


Remote sensing in Europe and world


Nove tehnologije i istraživanja mogućnosti njihove
primjene u bilo kojoj grani privrede pa tako i u šumarstvu
zahtijevaju značajna novčana sredstva. Upravo je
to jedan od glavnih razloga zašto su istraživanja primjene
novih metoda daljinskih istraživanja u šumarstvu
u Europi i svijetu u usporedbi s Hrvatskom uvijek
korak ispred.


Razvoj računalne tehnologije 80-tih i 90-tih godina
prošloga stoljeća utjecao je i na snažan razvoj metoda i
tehnika daljinskih istraživanja.Od tada je u svakom području
šumarstva proveden velik broj istraživanja na
materijalima (snimkama) prikupljenim optičkim, radarskim
ili laserskim senzorima sa zrakoplovnih ili
svemirskih letjelica.


Budući je nemoguće prikazati sva istraživanja provedena
u Europi i svijetu koja bi bila bitna za ovaj rad,
prikazat će se samo dio istraživanja provedenih iz područja
najnovije razvojne faze fotogrametrije – digitalne
fotogrametrije. Osnovna razlika u odnosu na
ostale razvojne faze fotogrametrije (analogne i analitičke
fotogrametrije) je u primjeni digitalnih snimaka te
digitalnih fotogrametrijskih stanica (DFS) (slika 2)
čime je niz fotogrametrijskih postupaka manje ili više
automatiziran, a dobivanje fotogrametrijskih proizvoda
znatno olakšano i ubrzano (Walker 1999, Schenk
2005,Linder2009).