DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 276     <-- 276 -->        PDF

M. Benko, I. Balenović: PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST PRIMJENE METODADALJINSKIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 272-281


I.AEROSNIMKE – Aerial photographs
Uređajna inventura šuma – Forest management inventory


Detaljan uvid u provedena istraživanja i dobivene
rezultate primjene aerosnimaka u uređivanju šuma, odnosno
na radovima izlučivanja sastojina i procjene sastojinskih
veličina dali su Balenović i dr. (2010).
Stoga ćemosamo nabrojati dosadašnja istraživanja po
pojedinim grupama radova.


U Hrvatskoj su mogućnosti kartiranja i izlučivanja
sastojina vizualnom interpretacijom na stereoparovima
analognih aerosnimaka pomoću analognih stereoinstrumenata
proučavali Tomašegović (1956, 1961a,
1965), Vukelić (1984), Ćurić (1986), Benko
(1993) i Pernar (1997), dok je Klobučar (2004)
istraživao mogućnost korištenja digitalnog ortofota u
izlučivanju sastojina prema sklopu.


Inventarizacija oštećenosti šuma –


Inventarizacija oštećenosti pomoću aerosnimaka bazira
se na pretpostavci da između zdravih i oštećenih stabala
postoje jednoznačne razlike u načinu preslikavanja
na aerosnimkama, uvjetovane promijenjenim oblikom
krošnje i promjenama u spektralnom sustavu reflektiranih
Sunčevih zraka (Kalafadžić iKušan1990).


Inventarizacija oštećenosti šuma pomoću aerosnimaka
temelji se na procjeni stupnja oštećenosti pojedinačnih
stabala (krošanja) koja se vide na aerosnimkama.
Veza između stanja na terenu i na aerosnimkama, odnosno
način preslikavanja pojedinih stupnjeva uspostavlja
se pomoću pažljivo izrađenog fotointerpretacijskog
ključa (Pernar i dr.2007a).


Na ICK aerosnimkama oštećenost se lagano uočava,
ponekad i prije nego se u prirodi pojave oku vidljivi znakovi,
zbog promjene spektralne refleksije oboljele vegetacije.
Oštećenost se najčešće javlja kao promjena u
morfologiji ili fiziologiji biljaka. Morfološke promjene
u većini slučajeva povezane su s gubitkom lišća, odumiranjem
grana i dijelova krošnje, a fiziološke promjene
uglavnom predstavljaju promjene boje lišća, što uvjetuje
promjene u refleksiji (Pernar 1994).


U Hrvatskoj su se nakon pokusnih snimanja ICK filmom
(Tomašegović 1982,Kalafadžić 1987) od
1988. godine na većim površinama počeli primjenjivati
ICK aerosnimci za inventarizaciju oštećenosti područja
(Kalafadžić iKušan1990,Pernari dr. 2011).


Pernar (1994) istražuje pouzdanost određivanja
oštećenosti na ICK aerosnimkama. Na temelju istraživanja
provedenog u nizinskim šumama hrasta lužnjaka
u Slavonskoj Posavini izrađen je detaljno raščlanjeni
fotointerpretacijski ključ za hrast lužnjak kao pomoć
pri određivanju oštećenosti na ICK aerosnimkama.
Pouzdanost fotointerpretacijskog ključa ispitana je
usporedbom procijenjene oštećenosti fotointerpretaci


Mogućnost procjene strukturnih elemenata šumskih
sastojina metodama fotogrametrijske izmjere i fotointerpretacije
također je bio predmet brojnih istraživanja
(Tomašegović 1954, 1961b, Lukić 1981, Pavičić
1983, Kostijal 1986, Kušan 1992, Benko
1993, 1995, Kušan i Krejči 1993, Pernar 1997,
Pernari dr.2003 iSeletković2006). Provedena su
i određena istraživanja primjene digitalne analize slike
pri procjeni relativnog obrasta sastojina i to primjenom
histograma prvog (Pernar iKlobučar 2003) i drugog
reda (Klobučar 2008) te primjenom neuronskih
mre ža(Klobučar 2008).


Forest damage assessment


jom u stereomodelu na ICK aerosnimkama i na terenu.
Provedenim analizama ustanovljeno je da se rezultati
procjene oštećenosti na ICK aerosnimkama ne razlikuju
od terenskih. Pernar zaključuje kako izrađeni
fotointerpretacijski ključ u potpunosti omogućuje objektivnu
fotointerpretaciju ICK aerosnimaka za potrebe
određivanja oštećenosti stabala i sastojina hrasta lužnjaka
te se kao takav može primjenjivati u budućim
inventarizacijama pomoću ICK aerosnimaka, uz određene
korekcije s obzirom na primijenjenu kameru.


Pernar i dr. (2007a, 2007b, 2008) nastavljaju
istraživanja procjene oštećenosti fotointerpretacijom
na ICK aerosnimkama u kojima se rezultati dobiveni
fotointerpretacijom ne razlikuju od terenskih. Uz tonavode
i niz drugih prednosti:


objektivnost – provedena istraživanja procjene oštećenosti
na ICK aerosnimkama mogu provesti iste
osobe, te je time isključen utjecaj eventualnih razlika
uslijed različitih opažača;


aerosnimke ostaju kao trajan dokument o stanju
šuma u vrijeme snimanja;


na aerosnimkama se opažanja u svakom trenutku
mogu ponoviti, provjeriti i nadopuniti, a prema potrebi
i nastaviti.


Klobučar i dr. (2010) istražuju mogućnost primjene
segmentacije scene i samoorganizirajuće neuronske
mreže u otkrivanju oštećenosti šuma i
utvrđivanja njezinog prostornog rasporeda na ICK aerosnimcima.
Autori ističu kako se primjenom navedenih
metoda postiže visok stupanj automatizma kojim se
uklanja subjektivnost klasičnih metoda daljinskih istraživanja
tj. vizualne interpretacije. Klobučar i dr.
(2010) zaključuju kako se primijenjena metoda može
pouzdano primijeniti u otkrivanju oštećenosti sastojina
na ICK aerosnimcima.