DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 270     <-- 270 -->        PDF

D. Matošević, M. Pernek: STRANE I INVAZIVNE VRSTE FITOFAGNIH KUKACAU ŠUMAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 264-271


veću. Štete mogu biti izravne: sisanje na listovima i izbo
jcima,i neizravne: izlučivanje velike količine me dne
rose koju nastanjuju gljive čađavice smanjujući asi milacijsku
površinu.Tijekom istraživanja medeći cv rčak
je nađen na poljskom jasenu (Fraxinus angustifo lia
Vahl) u mediteranskom području i na egzoti, japa nskom
javoru (Acer palmatum Thunb.) u ko n ti nentalnom
području. Štete su utjecale na estetski izgled
biljaka,jer su na njima nađene veće nakupine bijelih
voštanih prevlaka i svlakova medećeg cvrčka, a lišće je
bilo ljepljvo od medne rose. Prognozira se daljnje širenje
populacije medećeg cvrčka u Hrvatskoj i pojava na
sve većem broju domaćina drvenastog bilja te njegovo
udomaćivanje na vrstama šumskog drveća i grmlja kao
jasena, bazge (Sambucus nigra L.), javorima (Acer
spp.), bagremu,a štetno će utjecati i na estetski izgled
ukrasnih drvenastih biljaka. U šumskim ekosusustavima
se medeći cvrčak trenutačno može smatrati stranom
vrstom. Budući da se ova vrsta brzo širi u novom
arealu i da je vrlo polifagna (Strauss 2010) postoji
mogućnost i njezinog prelaska u kategoriju invazivne
vrste u šumskim ekosustavima. Zbog toga će biti nužno
daljnje praćenje njezinog rasprostranjenja i šteta.


Dryocosmus kuriphilus Yatsumatsu (Hymenoptera:
Cy nipidae), kestenova osa šiškarica je novi i značajan
šte tnik na pitomom kestenu (Castanea sativa Mill.)
(Matošević i sur.2010). UEuropi i Hrvatskoj nalazi
se na listi karantenskih štetočina (EPPO 2010;
MPRRR 2008).Tijekom istraživanja nađena je u sastojinama
pitomog kestena u kontinentalnom i submediteranskom
dijelu Hrvatske. Napada vegetativne pupove
i stvara šiškena listu i izbojcima te time spriječava
razvoj izbojaka i smanjuje plodonošenje pitomog kestena,
te se smatra se vrlo značajnim štetnikom rodaCastanea
(Matošević i sur.2010). Očekuje se širenje
ovog štetnika u svim ekosustavima u Hrvatkoj u kojima
je prisutan pitomi kesten i štete na kestenovim stablima
(smanjenje lisne mase, deformirani rast izbojaka, smanjenje
uroda). Zbog vrlo brzog širenja u novom staništu
i šteta na stablima pitomog kestena ova se vrsta u Hrvatskoj
može smatrati invazivnom.


Osim stranih i invazivnih vrsta nađenih tijekom
ovog istraživanja koje su se udomaćile na šumskim vrstama
drveća,svakako treba spomenuti i vrste koje kao
domaćine imaju ukrasne drvenaste vrste bilja. To su
Phyllonorycter leucographella Zeller (Lepidoptera:
Gracillariidae) miner na listovima ukrasnog grmaPyracantha
coccinea M. Roem, Dasineura gleditchiae
Osten Sacken (Diptera: Cecidomyiidae) muha šiškarica
koja stvara šiške na listovima gledičije, tujin miner
Argyresthia thuiella Packard (Lepidoptera:Yponomeutidae)
koji minira zelene neodrvenjele izbojke čempresovki
(Cupressaceae), kestenov moljac miner
Cameraria ohridella Deschka&Dimić (Lepidoptera:
Gracillariidae) lisni miner koji se naglo proširio po cijeloj
Europi i značajan je štetnik divljegkestena(Aes cu
lus hippocastanum L.) (Matošević 2007b;DAISIE2009).


Posebnu opasnost predstavljaju cvilidreteAnoplophora
chinensis Forster (Coleoptera: Cerambycidae) i
Anoplophora glabripennis Motschulsky (Coleoptera:
Cerambycidae)koje su svrstane u karantenske štetnike
za područje čitave Europei Hrvatskoj (DAISIE 2009;
MPRRR2010).A. chinensisje 2007. godine nađena u
pošiljci ukrasnih biljaka u rasadniku uTurnju kod Zadra
primjenjene su stroge mjere eradikacije (Vukadin i
Hrašovec 2008).A. glabripennisje u Euro pi nađena
u nekoliko država (Austrija, Italija, Nje mačka), uglavnom
na stablima urbanih sredina koja su bila blizu skladišta
s uvoznom, zaraženom drvenom ambalažom. Do
sada u Europi niti u Hrvatskoj šumi nisu nađene. U
SAD-u je 2010. prvi puta zabilježena prisutnost ove
vrste u šumama (Keena i sur. 2010) gdje je, zbog
mjera eradikacije, posječeno preko 10.000 stabala. U
Italiji se očekuje da ćetroškovi eradikacije ovog štetnika
za razdoblje od 2008–2010.g. dostići 10 milijuna €
(Ciampitti 2009).


Ovo istraživanje pokazalo je da su se strane i invazivne
vrste udomaćile u šumskim ekosustavima Hrvatske,
a neke od njih su potencijalni šumski štetnici.
Svjetski podaci govore da se oko 10 % stranih vrsta,
koje se unesu u novo stanište, udomaći, a sličan postotak
postane štetnik (Smith i sur.2007). UVelikoj Britaniji,
čija je šumovitost oko 11%,izračunata je šteta
koju su učinile invazivne vrste u šumama, a procijenjeni
gubici su oko 2 milijuna $ godišnje (Kenis i
Branco2010).


Temeljna znanja o porijeklu vrste, njezinoj biologiji
i ekologiji, načinu i mjestu unosa vrlo su bitna,kako bi
se mogla procijeniti opasnost koju donosi unašanje i širenje
invazivne vrste i napraviti dobra procjena rizika i
prognoza širenja te opasnosti koje predstavlja za šumske
ekosustave.


Unašanje novih vrsta teško je spriječiti zbog vrlo intenzivnog
međunarodnog prometa roba i putnika. Pravovremeno
otkrivanje novih stranih i invazivnih vrsta
jedan je od preduvjeta uspješne eradikacije i lokalizacije.
Na temelju projekcija o trendovima unosa novih
vrsta u sljedećih 20 godina (Levine i Antonio
2003) i dosadašnjih iskustava (DAISIE 2009;Kenis
iBranco2010;Roques 2010) može se prognozirati
da će se broj invazivnih vrsta povećavati, čak i eksponencionalno
(Roques i sur. 2009), što će povećati i
udomaćivanje novih štetnika u šumama. Globalno zatopljenje
će također pogodovati preživljavanju unesenih
vrsta iz toplijih područja u načelno hladnijoj
europskoj klimi,posebice u mediteranskom području
(Roques isur 2009),što predstavlja povećani rizik za
submediteranske i mediteranske šumske ekosustave u
Hrvatskoj.