DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 269 <-- 269 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek: STRANE I INVAZIVNE VRSTE FITOFAGNIH KUKACAU ŠUMAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 264-271 njihov intenzitet pojave u novom staništu nije mnogo odudaralo od uzorka rasprostranjenja i intenziteta pojava u drugim europskim zemljama (Csoka 2001; Šefrova 2003;DAISIE 2009). Novija istraživanja invazivnih vrsta pokazuju da se unos i širenje novih vrsta štetnika dramatično ubrzalo u drugoj polovici 20. stoljeća (Roquesi sur.2009). Od 1950. do 1974. go- dine prosječno je u Europi otkriveno 8,1 vrsta kukaca godišnje, dok se ta vrijednost za razdoblje od 2000. do 2007. povećala na čak 17,5 novih vrsta kukaca godišnje (Roques i sur.2009). SjevernaAmerika iAzija glavni su izvori novih invazivnih vrsta koje dolaze u Europu (Mattson i sur.2007,Smithi sur.2007). Svaka od vrsta nađenih ovim istraživanjem imala je svoje specifične načine unosa i daljnjeg rasprostranjenja u novom arealu. Bagremovim lisnim minerima iz porodice Gracillariidae (Parectopa robiniella Clemens, Phyllonorycter robiniella Clemens) uspješne preduvjete za širenje daje njihova biologija (Matošević 2007a) i kontinuirano rasprostranjena biljka domaćin, obični bagrem (Robinia pseudoacaciaL.). Mine ovih štetnika mogu se naći u svim šumama, ali se značenje ovih vrsta kao šumskog štetnika ne može usporediti primjerice s onime u Mađarskoj, gdje je obični bagrem sa 20% učešća u šumskom pokrovu najzastupljenija šumska vrsta (Csoka 2001). Ph. robiniella je prisutna u kontinentalnom, a Pa. robiniella i u submedteranskom dijelu Hrvatske. Ne očekuje se ekspolozija njihovih populacija i intenzivnije štete,jer su dosadašnja istraživanja pokazala su da su se autohtoni polifagni parazitoidi dobro prilagodili na ove invazivne vrste štetnika (Matošević 2007a, Csoka i sur. 2009). Lisni mineri imaju vrlo bogatu faunu parazitoida koji su najvažniji čimbenici regulacije njihove populacije (Hawkins i Lawton 1987;Hawkins 1994). Uzimajući u obzir štetnost na biljci domaćinu, značenje domaćina u šumskim ekosustavima Hrvatske i gustoću populacije na istraživanim lokalitetima,Ph. robinella i Pa. robiniella mogu se u Hrvatskoj smatrati stranim vrstama koje su uspješno kolonizirale nova područja. Phyllonorycter issikiKumata prvi puta je u Hrvatskoj zabilježen 2005. godine (Matošević 2007a) te se do 2010. godine proširio na lipama u urbanim sredinama i šumama središnjeg kontinentalnog dijela Hrvatske. Nađen je na tri vrste lipa (Tilia cordataMill.,Tilia platyphyllos Scop., Tilia tomentosa Moench). Iako se očekivalo da će prvih godina nakon unosa,populacija ovog štetnika naglo povećati svoju gustoću, to se nije dogodilo, jer su se vjerojatno, zbog svojih bioekoloških karakteristika sličnih autohtonim vrstama lisnih minera, na njega prilagodili autohtoni parazitoidi (Matošević 2007b). Ne očekuju se veće estetske štete u urbanim prostorima,jer vrsta preferira stabla u zasjeni, u sastojinama i to donje grane i izbojke iz debla. Mine su šatoraste i male i nekoliko mina na listu ne dovodi do deformacije i propadanja listova. Sljedećih godina prognozira se njegovo širenje u svim ekosustavima i urbanim područjima gdje raste lipa, ali se ne očekuju štete koje bi mogle imati utjecaja na zdravstveno stanje stabala. Zbog svih ovih navedenih činjenica vrsta se u Hrvatskoj može smatrati stranom. Obolodiplosis robiniae Haldeman (Diptera: Cecidomyiidae), bagremova muha šiškarica u Hrvatskoj je prvi puta zabilježena 2008. godine (Pernek iMatošević 2009) u kontinentalnom, submediteranskom i mediteranskom području (Tablica 1). Od prvog nalaza do danas štetnik seproširiona svim lokalitetima gdje se nalazi i njezina biljka domaćin. Zanimljivo je da je zajedno s ovim štetnikom unesen i parazitoidPlatygaster robiniae Buhl & Duso (Hymenoptera: Platigastridae) (Pernek i Matošević 2009) koji je tijekom istraživanja redovito nalažen u šiškama.Važnost ovog štetnika za šumske ekosustave u Hrvatskoj nije velik zbog relativno malog značenja njegove biljke domaći na, običnog bagrema. Prognozira se širenje i udomać i vanje ovog štetnika u svim područjima ras prostranjenja biljke domaćina, ali i uspješno reguliranjenjegove populacije unešenim monofagnim parazitoidom P. robiniaepa se štetnik, unatoč vrlo brzom širenju na svim područjima rasprostranjenja njegovog domaćna može smatrati stranom vrstom. Leptoglossus occidentalisHeidemann(Hemiptera: Coreidae) je štetnik sjemena četinjača koji siše hranjive tvari iz sjemenki, a tijekom zime na bazi iglica (Kment iBanar2008). Uzrokuje zastoj razvoja sjemena i otpadanje mladih češera,pa je time značajan štetnik u sjemenskim sastojinama i plantažama četinjača. U Hrvatskoj je prvi puta registriran2004. (Tescari 2004) na Cresu, a 2007. nađen je na Rabu, Braču i Hvaru (Kment iBanar 2008) što ukazuje na njezino brzo širenje u novom arealu.Ovim istraživanjem vrsta je prvi puta zabilježena u kontinentalnom području Hrvatske (područje Zagreba i Jastrebarskog) na crnom boru (Pinus nigraArnold). Budući da je ovaj štetnik zabilježen na 40 različitih vrsta četinjača (Kment iBanar 2008)može se očekivati njegovo brzo širenje na cijelo područje Hrvatske.Trenutačno nisu zabilježene značajnije štete na četinjačama koje čini ova vrsta stjenice te se vrsta može smatrati stranom, ali ukoliko bi došlo do eksplozije populacije ovog štetnika i većih šteta vrsta bi mogla preći u kategoriju invazivnih. Metcalfa pruinosaSay (Hemiptera: Flatidae), medeći cvrčak je slučajno unesen iz SjeverneAmerike u Italiju 1979. g. otkuda se naglo proširio po drugim europskim zemljama (Strauss 2010). U Hrvatskoj je prvi puta otkriven 1993 (Gotlin Čuljak i sur. 2007).To je vrlo polifagan štetnik na agrumima, vinovoj lozi, ukrasnom drvenastom bilju i šumskom dr |