DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 266 <-- 266 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 264-271 UDK 630* 453 STRANE I INVAZIVNE VRSTE FITOFAGNIH KUKACAU ŠUMAMA HRVATSKE I PROCJENANJIHOVE ŠTETNOSTI ALIENAND INVASIVE INSECTS IN CROATIAN FOREST ECOSYSTEMSAND ESTIMATE OF THEIR DAMAGE Dinka MATOŠEVIĆ 1, Milan PERNEK1 SAŽETAK: Cilj istraživanja bio je utvrditi strane i invazivne vrste štetnih kukaca koje su se udomaćile u šumskim ekosustavima Hrvatske, procijeniti njihovu štetnost i prognozirati njihovo daljnje širenje. Potvrđena je prisutnost 7 vrsta kukaca iz redova Hemiptera, Diptera, Lepidoptera i Hymenoptera koji se mogu smatrati stranim, odnosno invazivnim vrstama kukaca. To su Parectopa robiniella, Phyllonorycter robiniella, Phyllonorycter issiki, Obolodiplosis robiniae, Leptoglossus occidentalis, Metcalfa pruinosa i Dryocosmus kuriphilus. Za svaku nađenu vrstu daje se prognoza njezinog širenja i šteta u sljedećim godinama. Ovo istraživanje pokazalo je da su se strane vrste udomaćile u šumskim ekosustavima Hrvatske, a neke od njih su potencijalni ozbiljni šumski štetnici. Ključne riječi:Parectopa robiniella, Phyllonorycter robiniella, Phyllonorycter issiki, Obolodiplosis robiniae, Leptoglossus occidentalis, Metcalfa pruinosa, Dryocosmus kuriphilus, prognoza, gustoća populacije UVOD– Introduction Kukci su bitan dio šumskog ekosustava. Strane sjeverno odAlpa zbog toplije klime i drugih povoljnih (alohtone) vrste kukaca često se unose u šumske ekosu-čimbenika (npr.Thaumetopoea pityocampa(Denis & stave,a one se definiraju kao vrste koje žive izvan svog Schiffermuller), borov četnjak koji se intenzivno prirodnog areala (Nentwig iJosefsson 2010). To širi prema sjeveru Europe) su slučajno ili namjerno unesene vrste u neko novo po- Kada strana vrsta uspješno kolonizira novo podrudručje, npr. američke ili azijske vrste kukaca koje su uz čje, širi se, nadjačava autohtone vrste i čini štete, defipomoć čovjeka unesene u Europu.Broj stranih vrsta u nira se kao invazivna vrsta (Nentwig iJosefsson Europi povećava se iz godine u godinu, čemu značajno 2010). Svaka strana vrsta nije automatski i invazivna. pomažu globalizacija trgovine i sve veći promet putni-Strane vrste koje ne čine štete definiraju se kao egzoticima među kontinentima. čne ili alohtone (Nentwig iJosefsson2010). Strane vrste u Europi (podjela je primjenjiva i za Invazivne vrste su često patogeni i paraziti ili su njidruge kontinente, ali se ovdje koristi europski kontekst) e hovi vektori i štetno utječu na svoje domaćine (Nmogu se podijeliti u dvije kategorije(Nentwig iJo ntwig iJosefsson 2010), arezultati novijih istražisefsson 2010): a) strane vrste s drugih kontinenata vanja smatraju ih ozbiljnim prijetnjama biodiverzitetu koje su se odjednom pojavile u Europi najčešće uz (Vanhanen 2008;KenisiBranco2010). pomoć transporta roba i koje se počinju širiti Europom Do 2007. godine je utvrđeno 109 invazivnih fitofa( npr.Dryocosmus kuriphilusYatsumatsu, Parectopa ro-gnih vrsta kukaca (57 iz sjeverneAmerike i 52 izAzije) biniellaClemens, Anoplophoraspp.); b) vrste autohtone koje su unesene i udomaćile se u šumskim ekosustavima u Europi koje koje su se proširile u nova područja npr. u Europi (Mattson isur.2007), a do danas se taj broj sigurno povećao jer se prosječno godišnje u Europu 1 Dr. sc. Dinka Matošević (dinkam@sumins.hr) unese 17,5 novih vrsta kukaca (Roques i sur.2009). 1 Dr. sc. Milan Pernek (milanp@sumins.hr) U šumskim ekosustavima u Hrvatskoj do sada je na- Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko đeno nekoliko stranih vrsta (Matošević 2007a; |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 267 <-- 267 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek: STRANE I INVVRSTE FITOFAGNIH KUKACAU ŠUMAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 264-271 AZIVNE Šumarski list br. 3–4, CXXXV (2011), 1-3 Pernek i Matošević 2009; Matošević i sur. 2010). Neke od njih su se samo udomaćile, a neke imaju potencijal postati ozbiljni šumski štetnici. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koje su se invazivne vrste štetnih kukaca, nakon prvog nalaza,udomaćile u šumama i dati prognozu njihove šetnosti. U Hrvatsku je uneseno još nekoliko invazivnih vrsta kukaca kojima su domaćini drvenaste biljke (Matošević 2007b), ali su to uglavnom ukrasne ili one koje rastu u urbanim područjima (drvoredi, parkovi i sl.) te one nisu bile predmet ovog istraživanja. MATERIJALI I METODE RADA – Materials and methods Tijekom istraživanja koje je trajalo 5 godina (2006 do 2010. godine) kukci su sakupljani na lokalitetima(Tablica 1) u kontinentalnom, submediteranskom i mediteranskom području Hrvatske (podjela prema Rauš 1987). Potencijalne biljke domaćini redovito su pregledavane kako bi se utvrdila prisutnost invazivnih vrsta kukaca. Kada su pronađeni,kukci su sakupljani u različitim razvojnim stadijima: imago, kukuljica, ličinka. Sakupljane su i mine i šiške kod onih vrsta kukaca koji stvaraju takve tvorevine i koje su pomogle u determinaciji. U entomološkom laboratoriju Hrvatskog šumarskog instituta determinirani su prema prema Hering (1957);Csoka (2003);Gregor iPatočka (2001); Patočka i Turčani (2005); Alford (1995); De Prinsi De Prins(2005). Za svaku nađenu vrstu navedeni su lokaliteti i datum sakupljanjai biljka domaćin na kojoj je štetnik nađen, što ne znači da su to sve moguće biljke domaćini, posebice kod polifagnih štetnika. Za svaku nađenu vrstu ocjenjivana je i njezina štetnost za biljku domaćina. Ocjena štetnosti uključivala je utjecaj na:smanjenje lisne mase, plodonošenje, estetski izgled biljke te je na temelju te subjektivne procjene autora donesena REZULTATI Tijekom istraživanja potvrđena je prisutnost 7 vrsta kukaca iz redova Hemiptera, Diptera, Lepidoptera i Hy prognoza štetnosti u kategorijama od 1–4. (1-nije štetan; 2-redovito prisutan na biljkama domaćinima, ali bez šteta, kod veće gustoće populacije utjecaj na estetski izgled biljke; 3-potencijalni štetnik, trenutačno je gustoća populacije takva da je kukac redovito nalažen i čini vidljive štete na biljnim dijelovima, ali bez utjecaja na zdravstveno stanje domaćina, kod velike gustoće populacije može uzrokovati značajnije štete: gubitak lisne mase, smanjeno plodonšenje, utjecaj na estetski izgled biljke; 4-potencijalni opasni šumski štetnik, ut je če na zdravstveno stanje stabala i plodonošenje). Prognoza daljnjeg širenja i štetnosti napravljena je na temelju biologije i ekologije određenog štetnika, istraživanja o utjecaju prirodnih neprijatelja na populacije štetnika (Matošević 2007a,Csokai sur.2009;Pernek iMatošević 2009) i podataka iz literature (Strauss 2010;Moriyai sur.2003; Quacchiai sur. 2007). Vrste nađene tijekom istraživanja svrstane su u kategorije: strana ili invazivna.Te su kategorije određene na temelju svih dostupnih podataka iz literature za određenu vrstu: utjecaj prirodnih neprijatelja i drugih čimbenika na njihovu gustoću populacije i vlastitih zapažanja tijekom terenskih istraživanja. – Results menoptera u šumama Hrvatske, koji se mogu smatrati stranim odnosno invazivnim vrstama kukaca (Tablica 1). Tablica 1:Strane i invazivne vrste kukaca u šumskim ekosustavima Hrvatske nađene tijekom istraživanja od 2006–2010. godine i procjena njihove štetnosti Table 1: Alien and invasive insect species in Croatian forest ecosystems found during the research 2006–2010 and estimates of their damage Red/Vrsta kukca Order/Insect species Datum nalaza Date of collection Lokalitet nalaza/regija K-kontinentalne/Continental SM-submediteranske/ Submediterranean M-mediteranske šume/ Mediterannean forests Biljka domaćin Host plant Procjena štetnosti/ Strana (S)/ Invazivna (I) vrsta Estimate od damge/ Alien (S)/ Invasive (I) species Hemiptera, Heteroptera Leptoglossus occidentalis 22. 9. 2009. 5. 2. 2010. 10. 10. 2008. 5. 9. 2009. 11. 4. 2008. Zagreb, Bijenička cesta/K Zagreb, Maksimir/K Jastrebarsko, Hrvatski šumarski institut/K Krk, Šilo/SM Ivanec, Gradski park/K Pinus nigra Pinus nigra Pinus nigra Pinus nigra Pinus nigra 3/S |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 268 <-- 268 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek: STRANE I INVAZIVNE VRSTE FITOFAGNIH KUKACAU ŠUMAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 264-271 Hemiptera, 15. 6. 2009. 10. 8. 2010. Zagreb, Wickerhauserova ulica/K Zagreb, Wickerhauserova ulica/K Acer palmatum Acer japonicum 3/I 20. 8. 2008. Skradin/M Fraxinus angustifolia Homoptera Metcalfa pruinosa 14. 8. 2009. Skradin/M Platanus 9. 8. 2009. Jastrebarsko, Murat/K Prunus sp. Sambucus nigra 15. 8. 2010. Zagreb, Maksimir/K Robinia pseudoacacia 1. 7. 2008. Krk, Šilo/SM Robinia pseudoacacia 3/S 26. 6. 2008. Zagreb, Vinogradska ulica/K Robinia pseudoacacia Diptera 15. 7. 2008. Zagreb, Maksimir/K Robinia pseudoacacia Obolodiplosis 6. 8. 2008. Jastrebarsko, Murat/K Robinia pseudoacacia robinae 15. 9. 2008. Zadar/M Robinia pseudoacacia 26. 6. 2008. Varaždin/K Robinia pseudoacacia 20. 5. 2010. Krapina/K Robinia pseudoacacia 15. 6. 2008. Zagreb, Maksimir/K Robinia pseudoacacia 3/S 16. 6. 2008. Jastrebarsko, Murat/K Robinia pseudoacacia 20. 6. 2008. Karlovac,Rečićki lugovi/K Robinia pseudoacacia Lepidoptera Parectopa robiniella 29. 5. 2008. Gvozd/K Robinia pseudoacacia 1. 7. 2009. Krk, Šilo/SM Robinia pseudoacacia 10. 5. 2010. Krapina/K Robinia pseudoacacia 5. 5. 2008. Ivanec/K Robinia pseudoacacia 20. 5. 2009. Đurđevac/K Robinia pseudoacacia 15. 9. 2008. Zagreb, Maksimir/K Robinia pseudoacacia 3/S Phyllonorycter robiniella 10. 8. 2009. Zagreb, Maksimir/K Robinia pseudoacacia 29. 5. 2008. Gvozd/K Robinia pseudoacacia 20. 6. 2008. Karlovac, Rečićki lugovi/K Robinia pseudoacacia 20. 5. 2009. Đurđevac/K Robinia pseudoacacia 15.6 2008. Zagreb, Maksimir/K Tiliasp. 2/S 20. 9. 2009. Zagreb, Maksimir/K Tiliasp. Phyllonorycter 20. 9. 2009. Zagreb,Tuškanac/K Tiliasp. issikii 15. 9. 2009. Jastrebarsko, Gonjeva/K Tiliasp. 10. 6. 2010. Krapina/K Tiliasp. 11. 4. 2008. Ivanec, Gradski park/K Tiliasp. 25. 5. 2010. Lovran/SM Castanea sativa 4/I 1. 6. 2010. Medvednica/K Castanea sativa Hymenoptera 4. 6. 2010. Samobor/K Castanea sativa Dryocosmus 10. 6. 2010. Ozalj/K Castanea sativa kuriphilus 11. 6. 2010. Zagreb, Bundek, Grmošćica, Gornje Prekrižje/K Castanea sativa 17. 6. 2010. Hum na Sutli/K Castanea sativa RASPRAVA Ovo istraživanje pokazalo je da je u šumske ekosustave Hrvatske uneseno i udomaćilo se7 stranih vrsta kukaca. Prvi nalazi ovih vrsta kukaca utvrđeni su u istraživanjimaMaceljski i Igrc (1983); Mešić i Maceljski (2001); Tescari (2004);Gotlin Ču – Discussion ljak i sur.(2007);Matošević (2007a);Pernek i Matošević (2009);Matošević i sur.(2010).Navedene vrste nalaze se na popisu stranih i invazivnih vrsta u Europi (Mattson i sur. 2007; DAISIE 2010).Rasprostranjenje ovih vrsta u Hrvatskoj kao i |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 269 <-- 269 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek: STRANE I INVAZIVNE VRSTE FITOFAGNIH KUKACAU ŠUMAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 264-271 njihov intenzitet pojave u novom staništu nije mnogo odudaralo od uzorka rasprostranjenja i intenziteta pojava u drugim europskim zemljama (Csoka 2001; Šefrova 2003;DAISIE 2009). Novija istraživanja invazivnih vrsta pokazuju da se unos i širenje novih vrsta štetnika dramatično ubrzalo u drugoj polovici 20. stoljeća (Roquesi sur.2009). Od 1950. do 1974. go- dine prosječno je u Europi otkriveno 8,1 vrsta kukaca godišnje, dok se ta vrijednost za razdoblje od 2000. do 2007. povećala na čak 17,5 novih vrsta kukaca godišnje (Roques i sur.2009). SjevernaAmerika iAzija glavni su izvori novih invazivnih vrsta koje dolaze u Europu (Mattson i sur.2007,Smithi sur.2007). Svaka od vrsta nađenih ovim istraživanjem imala je svoje specifične načine unosa i daljnjeg rasprostranjenja u novom arealu. Bagremovim lisnim minerima iz porodice Gracillariidae (Parectopa robiniella Clemens, Phyllonorycter robiniella Clemens) uspješne preduvjete za širenje daje njihova biologija (Matošević 2007a) i kontinuirano rasprostranjena biljka domaćin, obični bagrem (Robinia pseudoacaciaL.). Mine ovih štetnika mogu se naći u svim šumama, ali se značenje ovih vrsta kao šumskog štetnika ne može usporediti primjerice s onime u Mađarskoj, gdje je obični bagrem sa 20% učešća u šumskom pokrovu najzastupljenija šumska vrsta (Csoka 2001). Ph. robiniella je prisutna u kontinentalnom, a Pa. robiniella i u submedteranskom dijelu Hrvatske. Ne očekuje se ekspolozija njihovih populacija i intenzivnije štete,jer su dosadašnja istraživanja pokazala su da su se autohtoni polifagni parazitoidi dobro prilagodili na ove invazivne vrste štetnika (Matošević 2007a, Csoka i sur. 2009). Lisni mineri imaju vrlo bogatu faunu parazitoida koji su najvažniji čimbenici regulacije njihove populacije (Hawkins i Lawton 1987;Hawkins 1994). Uzimajući u obzir štetnost na biljci domaćinu, značenje domaćina u šumskim ekosustavima Hrvatske i gustoću populacije na istraživanim lokalitetima,Ph. robinella i Pa. robiniella mogu se u Hrvatskoj smatrati stranim vrstama koje su uspješno kolonizirale nova područja. Phyllonorycter issikiKumata prvi puta je u Hrvatskoj zabilježen 2005. godine (Matošević 2007a) te se do 2010. godine proširio na lipama u urbanim sredinama i šumama središnjeg kontinentalnog dijela Hrvatske. Nađen je na tri vrste lipa (Tilia cordataMill.,Tilia platyphyllos Scop., Tilia tomentosa Moench). Iako se očekivalo da će prvih godina nakon unosa,populacija ovog štetnika naglo povećati svoju gustoću, to se nije dogodilo, jer su se vjerojatno, zbog svojih bioekoloških karakteristika sličnih autohtonim vrstama lisnih minera, na njega prilagodili autohtoni parazitoidi (Matošević 2007b). Ne očekuju se veće estetske štete u urbanim prostorima,jer vrsta preferira stabla u zasjeni, u sastojinama i to donje grane i izbojke iz debla. Mine su šatoraste i male i nekoliko mina na listu ne dovodi do deformacije i propadanja listova. Sljedećih godina prognozira se njegovo širenje u svim ekosustavima i urbanim područjima gdje raste lipa, ali se ne očekuju štete koje bi mogle imati utjecaja na zdravstveno stanje stabala. Zbog svih ovih navedenih činjenica vrsta se u Hrvatskoj može smatrati stranom. Obolodiplosis robiniae Haldeman (Diptera: Cecidomyiidae), bagremova muha šiškarica u Hrvatskoj je prvi puta zabilježena 2008. godine (Pernek iMatošević 2009) u kontinentalnom, submediteranskom i mediteranskom području (Tablica 1). Od prvog nalaza do danas štetnik seproširiona svim lokalitetima gdje se nalazi i njezina biljka domaćin. Zanimljivo je da je zajedno s ovim štetnikom unesen i parazitoidPlatygaster robiniae Buhl & Duso (Hymenoptera: Platigastridae) (Pernek i Matošević 2009) koji je tijekom istraživanja redovito nalažen u šiškama.Važnost ovog štetnika za šumske ekosustave u Hrvatskoj nije velik zbog relativno malog značenja njegove biljke domaći na, običnog bagrema. Prognozira se širenje i udomać i vanje ovog štetnika u svim područjima ras prostranjenja biljke domaćina, ali i uspješno reguliranjenjegove populacije unešenim monofagnim parazitoidom P. robiniaepa se štetnik, unatoč vrlo brzom širenju na svim područjima rasprostranjenja njegovog domaćna može smatrati stranom vrstom. Leptoglossus occidentalisHeidemann(Hemiptera: Coreidae) je štetnik sjemena četinjača koji siše hranjive tvari iz sjemenki, a tijekom zime na bazi iglica (Kment iBanar2008). Uzrokuje zastoj razvoja sjemena i otpadanje mladih češera,pa je time značajan štetnik u sjemenskim sastojinama i plantažama četinjača. U Hrvatskoj je prvi puta registriran2004. (Tescari 2004) na Cresu, a 2007. nađen je na Rabu, Braču i Hvaru (Kment iBanar 2008) što ukazuje na njezino brzo širenje u novom arealu.Ovim istraživanjem vrsta je prvi puta zabilježena u kontinentalnom području Hrvatske (područje Zagreba i Jastrebarskog) na crnom boru (Pinus nigraArnold). Budući da je ovaj štetnik zabilježen na 40 različitih vrsta četinjača (Kment iBanar 2008)može se očekivati njegovo brzo širenje na cijelo područje Hrvatske.Trenutačno nisu zabilježene značajnije štete na četinjačama koje čini ova vrsta stjenice te se vrsta može smatrati stranom, ali ukoliko bi došlo do eksplozije populacije ovog štetnika i većih šteta vrsta bi mogla preći u kategoriju invazivnih. Metcalfa pruinosaSay (Hemiptera: Flatidae), medeći cvrčak je slučajno unesen iz SjeverneAmerike u Italiju 1979. g. otkuda se naglo proširio po drugim europskim zemljama (Strauss 2010). U Hrvatskoj je prvi puta otkriven 1993 (Gotlin Čuljak i sur. 2007).To je vrlo polifagan štetnik na agrumima, vinovoj lozi, ukrasnom drvenastom bilju i šumskom dr |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 270 <-- 270 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek: STRANE I INVAZIVNE VRSTE FITOFAGNIH KUKACAU ŠUMAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 264-271 veću. Štete mogu biti izravne: sisanje na listovima i izbo jcima,i neizravne: izlučivanje velike količine me dne rose koju nastanjuju gljive čađavice smanjujući asi milacijsku površinu.Tijekom istraživanja medeći cv rčak je nađen na poljskom jasenu (Fraxinus angustifo lia Vahl) u mediteranskom području i na egzoti, japa nskom javoru (Acer palmatum Thunb.) u ko n ti nentalnom području. Štete su utjecale na estetski izgled biljaka,jer su na njima nađene veće nakupine bijelih voštanih prevlaka i svlakova medećeg cvrčka, a lišće je bilo ljepljvo od medne rose. Prognozira se daljnje širenje populacije medećeg cvrčka u Hrvatskoj i pojava na sve većem broju domaćina drvenastog bilja te njegovo udomaćivanje na vrstama šumskog drveća i grmlja kao jasena, bazge (Sambucus nigra L.), javorima (Acer spp.), bagremu,a štetno će utjecati i na estetski izgled ukrasnih drvenastih biljaka. U šumskim ekosusustavima se medeći cvrčak trenutačno može smatrati stranom vrstom. Budući da se ova vrsta brzo širi u novom arealu i da je vrlo polifagna (Strauss 2010) postoji mogućnost i njezinog prelaska u kategoriju invazivne vrste u šumskim ekosustavima. Zbog toga će biti nužno daljnje praćenje njezinog rasprostranjenja i šteta. Dryocosmus kuriphilus Yatsumatsu (Hymenoptera: Cy nipidae), kestenova osa šiškarica je novi i značajan šte tnik na pitomom kestenu (Castanea sativa Mill.) (Matošević i sur.2010). UEuropi i Hrvatskoj nalazi se na listi karantenskih štetočina (EPPO 2010; MPRRR 2008).Tijekom istraživanja nađena je u sastojinama pitomog kestena u kontinentalnom i submediteranskom dijelu Hrvatske. Napada vegetativne pupove i stvara šiškena listu i izbojcima te time spriječava razvoj izbojaka i smanjuje plodonošenje pitomog kestena, te se smatra se vrlo značajnim štetnikom rodaCastanea (Matošević i sur.2010). Očekuje se širenje ovog štetnika u svim ekosustavima u Hrvatkoj u kojima je prisutan pitomi kesten i štete na kestenovim stablima (smanjenje lisne mase, deformirani rast izbojaka, smanjenje uroda). Zbog vrlo brzog širenja u novom staništu i šteta na stablima pitomog kestena ova se vrsta u Hrvatskoj može smatrati invazivnom. Osim stranih i invazivnih vrsta nađenih tijekom ovog istraživanja koje su se udomaćile na šumskim vrstama drveća,svakako treba spomenuti i vrste koje kao domaćine imaju ukrasne drvenaste vrste bilja. To su Phyllonorycter leucographella Zeller (Lepidoptera: Gracillariidae) miner na listovima ukrasnog grmaPyracantha coccinea M. Roem, Dasineura gleditchiae Osten Sacken (Diptera: Cecidomyiidae) muha šiškarica koja stvara šiške na listovima gledičije, tujin miner Argyresthia thuiella Packard (Lepidoptera:Yponomeutidae) koji minira zelene neodrvenjele izbojke čempresovki (Cupressaceae), kestenov moljac miner Cameraria ohridella Deschka&Dimić (Lepidoptera: Gracillariidae) lisni miner koji se naglo proširio po cijeloj Europi i značajan je štetnik divljegkestena(Aes cu lus hippocastanum L.) (Matošević 2007b;DAISIE2009). Posebnu opasnost predstavljaju cvilidreteAnoplophora chinensis Forster (Coleoptera: Cerambycidae) i Anoplophora glabripennis Motschulsky (Coleoptera: Cerambycidae)koje su svrstane u karantenske štetnike za područje čitave Europei Hrvatskoj (DAISIE 2009; MPRRR2010).A. chinensisje 2007. godine nađena u pošiljci ukrasnih biljaka u rasadniku uTurnju kod Zadra primjenjene su stroge mjere eradikacije (Vukadin i Hrašovec 2008).A. glabripennisje u Euro pi nađena u nekoliko država (Austrija, Italija, Nje mačka), uglavnom na stablima urbanih sredina koja su bila blizu skladišta s uvoznom, zaraženom drvenom ambalažom. Do sada u Europi niti u Hrvatskoj šumi nisu nađene. U SAD-u je 2010. prvi puta zabilježena prisutnost ove vrste u šumama (Keena i sur. 2010) gdje je, zbog mjera eradikacije, posječeno preko 10.000 stabala. U Italiji se očekuje da ćetroškovi eradikacije ovog štetnika za razdoblje od 2008–2010.g. dostići 10 milijuna € (Ciampitti 2009). Ovo istraživanje pokazalo je da su se strane i invazivne vrste udomaćile u šumskim ekosustavima Hrvatske, a neke od njih su potencijalni šumski štetnici. Svjetski podaci govore da se oko 10 % stranih vrsta, koje se unesu u novo stanište, udomaći, a sličan postotak postane štetnik (Smith i sur.2007). UVelikoj Britaniji, čija je šumovitost oko 11%,izračunata je šteta koju su učinile invazivne vrste u šumama, a procijenjeni gubici su oko 2 milijuna $ godišnje (Kenis i Branco2010). Temeljna znanja o porijeklu vrste, njezinoj biologiji i ekologiji, načinu i mjestu unosa vrlo su bitna,kako bi se mogla procijeniti opasnost koju donosi unašanje i širenje invazivne vrste i napraviti dobra procjena rizika i prognoza širenja te opasnosti koje predstavlja za šumske ekosustave. Unašanje novih vrsta teško je spriječiti zbog vrlo intenzivnog međunarodnog prometa roba i putnika. Pravovremeno otkrivanje novih stranih i invazivnih vrsta jedan je od preduvjeta uspješne eradikacije i lokalizacije. Na temelju projekcija o trendovima unosa novih vrsta u sljedećih 20 godina (Levine i Antonio 2003) i dosadašnjih iskustava (DAISIE 2009;Kenis iBranco2010;Roques 2010) može se prognozirati da će se broj invazivnih vrsta povećavati, čak i eksponencionalno (Roques i sur. 2009), što će povećati i udomaćivanje novih štetnika u šumama. Globalno zatopljenje će također pogodovati preživljavanju unesenih vrsta iz toplijih područja u načelno hladnijoj europskoj klimi,posebice u mediteranskom području (Roques isur 2009),što predstavlja povećani rizik za submediteranske i mediteranske šumske ekosustave u Hrvatskoj. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 271 <-- 271 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek: STRANE I INVAZIVNE VRSTE FITOFAGNIH KUKACAU ŠUMAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 264-271 ZAHVALA– Acknowledgement Ovo istraživanje financirale su Hrvatske šume d.o.o.u okviru projekta “Razvoj metoda prognoziranja LITERATURA Alford, D.,1995:AColourAtlas of Pests of OrnamentalTrees, Shrubs and Flowers. Manson Publishing, London. Ciampitti,M.2009:Case study:Anoplophora chinensisandA. glabripennis. Oral presentationat the EPPO Workshop on eradication, containment and contingency planning. NovaGorica, Slovenia, 10–12. 02. 2009. Csoka,G., 2001: Recent Invasions of Five Species of Leafmining Lepidoptera in Hungary. Proceedings: Integrated management and dynamics of forest defoliating insects, 1999, Victoria BC, 31–36. Csoka, G.,2003:Leaf mines and leaf miners. Forest Research Institute. Matrafured, Hungary. Csóka G., Z.Pénzes,A.Hirka, I.Mikó, D.Matošević, G.Melika,2009: Parasitoid assemblages of two invading black locust leaf miners, Phyllonorycter robiniella and Parectopa robiniella in Hungary. Periodicum Biologorum Vol. 111, No 4, 405–411. DAISIE, 2009: Handbook ofAlien Species in Europe. Springer, Dordrecht. DAISIE,2010: European InvasiveAlien Species Gateway (http://www.europe-aliens.org). De Prins W., J. De Prins, 2005: Gracillariidae (Lepidoptera). In:Word Catalogue of Insects 6: 1–502. EPPO (European and Mediterranean Plant Protection Organisation) 2010:http://archives.eppo.org/ EP PO Standards/PM1_GENERAL/pm 1-02 % 2819 % 29_A1A2_2010.pdf. Gregor,F., J.Patočka,2001: Die Puppen der mitteleuropäichen Lithocolletinae (Insecta: Lepidoptera: Gracillariidae). Mitt. internat. entomol. Ver. Supplement VIII. Frankfurt. Gotlin Čuljak T., I. Ostojić, I. Skelin, D. Grubišić, S. Jelovčan, 2007: Metcalfa pruinosa(Say, 1830) (Homoptera: Flatidae) potencijalno opasan štetnik u novim područjima. Entomologia Croatica,Vol. 11, 1–2: 75–81. Hawkins, B.A.,1994:Pattern and Process in Host-Parasitoid Interactions. Cambridge University Press. Hawkins, B.A., J. H.Lawton,1987: Species richness for parasitoids of British polyphagous insects. Nature, 326, 417–423. gradacija štetnih kukaca”. – References Hering, E. M. 1957. Bestimmungstabellen der Blattminen von Europa einschliesslich des Mittelmeerbeckens und der Kanarischen Inseln. Band I, II und III. Uitegeverij drW. Junk Gravenhage. Keena, M., M. Nehme, V. Sanchez, K. Hoover, J. McNeil,A. Zhang,A. Sawyer, 2010: Understanding Asian Loghorned Reproductive Behaviours and Using Semiochemicals to Monitor for its Presence. U: Book of Abstracts, Population dynamics, biological control and integrated management of forest insects, IUFOWP7. 03. 06, 7. 03. 07, 7.03.13, September 2010, Eberswalde, Germany. Kenis M., M.Branco,2010: Impact of alien terrestrial arthropods in Europe. Chapter 5. In:A. Roques et. al. (ur.) Alien terrestrial arthropods of Europe. BioRisk 4 (1): BioRisk 4 (1): 51–71. Kment,P.,P.Banar,2008:Additional records of the invasive nearctic bugLeptoglossus occidentalis (Heteroptera: Coreidae) in Croatia. Natura Croatica, Vol. 17, No. 2, 141–147, Zagreb. Levine, J.M., C. M.D’Antonio,2003: Forecasting Biological Invasions with Increasing InternationalTrade. Conservation Biology, Vol. 17, No. 1, 322–326. Maceljski,M., J.Igrc 1983:Parectopa robiniella Clemens – novi štetni insekt nearktičkog porijekla u Jugoslaviji. Zaštita bilja, Vol 34 (3), br. 165:427–430, Beograd. Matošević,D., 2007a: Prvi nalaz vrstePhyllonorycter issikiii rasprostranjenost invazivnih vrsta lisnih minera iz porodice Gracillariidae u Hr vatskoj. Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 42 (2): 127–142., Jastrebarsko. Matošević, D.,2007b: Lisni mineri drvenastog bilja u Hrvatskoj i njihovi parazitoidi. Disertacija. Šumarski fakultet, Zagreb. Matošević,D., M.Pernek, B.Hrašovec,2010: Prvi nalaz kestenove ose šiškarice (Dryocosmus kuriphilus) u Hrvatskoj. Šumarski list 9–10, CXXXIV, 497–502., Zagreb. Mattson, W., H. Vanhanen, T. Veteli, S. Sivnone, P. Neimela, 2007: Few immigrant phytophagous insects on woody plants in Europe: legacy of the European crucible? Biological Invasions 9: 957–974. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 273 <-- 273 --> PDF |
Šumarski list – Posebni broj (2011), 264-271 The research has lasted for 5 years (2006 to 2010) and potential host plants in continental, submediterranean and mediterranean parts of Croatia were researched. For each invasive species found a prognosis for their future spread and damages is given according to their biology, ecology, researches on natural enemies and data from the literature. Seven (7) insects species from the orders Lepidoptera, Hymenoptera, Diptera and Hemiptera were found and they can be cosidered as alien or invasive species in Croatian forest ecosystems (Table 1). For each insect species a host plant, locality where the insect was found and prognosis of damage on the scale from 1 to 4 (1-no influence on host plant, 4-serious forest pest) is given. Parectopa robiniella, Phyllonorycter robiniella, Phyllonorycter issiki, Obolodiplosis robiniae, Leptoglossus occidentalis, Metcalfa pruinosa, Dryocosmus kuriphilusare alien or invasive insects established in Croatian forests. Introduction and spread of these species and their intensity of occurence has been very similar to the same pattern of spread and occurence in other Euro- paean countries. Several other invasive species on woody ornamental plants in urban areas have also been recorded in Croatia: Phyllonorycter leucographella, Dasineura gleditchiae,Argyresthia thuiella, Cameraria ohridella, Anoplophora chinensis. Knowledge on insect origin, biology, ecology, pathways of introduction and spreading are very important for providing pest risk analysis and making relevant prognosis of dangers that a new pest is posing for forest ecosystems. Key words:Parectopa robiniella, Phyllonorycter robiniella, Phyllonorycter issiki, Obolodiplosis robiniae, Leptoglossus occidentalis, Metcalfa pruinosa, Dryocosmus kuriphilus,damage |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 272 <-- 272 --> PDF |
D. Matošević, M. Pernek: STRANE I INVAZIVNE VRSTE FITOFAGNIH KUKACAU ŠUMAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 264-271 Mešić,A., M.Maceljski 2001:Već treći američki štetnik bagrema otkriven u Hrvatskoj. Glasilo biljne zaštite, godina 2., siječanj-veljača, broj 1– dodatak, Zbornik sažetaka 46. seminara iz zaštite bilja, 18–19. Moriya S., M. Shiga, I. Adachi,2003: Classical biological control of the chestnut gall wasp in Japan. U: R. G. van Driesche (ur.), Proceedings of the 1st International Symposium on Biology Control ofArthropods: 407–415., Honolulu, Hawaii. MPRRR(Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja),2008: Pravilnik o mjerama sprječavanja, unošenja i širenja kestenove ose šiškarice (Dryocosmus kuriphilus Yatsumatsu). Narodne Novine 124/08. MPRRR,2010: Pravilnik o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja štetnog organizma-Anoplophora chinensis Forster. Narodne Novine 059/2010. Nentwig,W., M. Josefsson, 2010: Introduction. Chapter 1. In:A.Roques et. al. (ur.) Alien terrestrial arthropods of Europe. BioRisk 4 (1): 5–9. Patočka,J., M. Turčani,2005:Lepidoptera pupae. Central Europaean Species.Apollo Books. Pernek M., D. Matošević, 2009: Bagremova muha šiškarica (Obolodiplosis robiniae) – novištetnik bagrema i prvi nalaz parazitoidaPlatygaster robiniaeu Hrvatskoj. Šumarski list br. 3–4, CXXXIII, 157–163. Quacchia A., S.Moriya, G.Bosio, G.Scapin, A.Alma,2007: Rearing, release and settlement prospect in Italy ofTorymus sinensis, the biological control agent of the chestnut gall waspDryocosmus kuriphilus. BioControl 53: 829–839. Rauš,Đ., 1987: Šumarska fitocenologija. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb. Roques A, W. Rabitsch, J. Y. Rasplus, C. Lopez-Vaamonde, W. Nentwig, M. Kenis, 2009: Alien terrestrial invertebrates of Europe. U: Hulme P.E., W. Nentwig, P. Pyšek, M.Vila (Ur.) DAISIE,The Handbook ofAlien Species in Europe, 63–79, Springer, Heidelberg. Roques, A., 2010:Alien forest insects in a warmer world and a globialised economy: impacts of changes in trade, tourism and climate on forest biosecurity. New Zealand Journal of Forestry Science, 40 suppl., 77–94. Smith R., R. H.A. Baker, C. P. Malumphy, S. Hockland, R. P. Hammon, J. C. Ostoja- Starzewski, D. W. Collins,2007: Recent non-native invertebrate plant pest establishments in Great Britain: origins, pathways and trends.Agricultural and Forest Entomology, 9, 307–326. Strauss, G., 2010: Pest risk analysis of Metcalfa pruinosainAustria. Journal of Pest Science, Online First™, 25 June 2010. Šefrova,H., 2003:Invasions of Lithocolletinae species in Europe – causes, kinds, limits and ecological impact (Lepidoptera, Gracillariidae). Ekologia Bratislava, 22, 2: 132–142. Tescari , G.,2004: First record ofLeptoglossus occidentalis( Heteroptera: Coreidae) in Croatia. Entomologia Croatica,Vol. 8, 1–2: 73–75., Zagreb. Vanhanen H., 2008: Invasive insects in Europe-the role of climate change and global trade.Academic dissertation. Faculty of Forest Sciences, Universtiy of Joensuu, Finland. Vukadin, A., B. Hrašovec, 2008: Anoplophora chinensis(Forster) in Croatia. U Steyrer, G. et al (ur.): Proceedings of the Second Meeting of Forest Protection and Forest Phytosanitary Specialists, November 27–28, 2007, Vienna, Austria, BFW, Deparment of Forest Protection, ForstschutzAktuell (44): 23–24.,Vienna. SUMMARY:Alien species are intentionaly or unintetionaly introduced species into new area. When an alien species succefully invades and impacts a new ecosystem it becomes an invasive species. Until today, 109 invasive insects on woody plants (57 from North America, 52 form Asia) have been introduced and established in forest ecosystems in Europe (MATTSON et al. 2007). Introduction and dispersal of new species is increasing from year to year due to globalization of trade and ever increasing tourist traffic between continents. The aim of this research was to identify most important alien and invasive insect species in Croatian forests and give an estimate od their damage and prognosis of their future spread. |