DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 266 <-- 266 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 264-271 UDK 630* 453 STRANE I INVAZIVNE VRSTE FITOFAGNIH KUKACAU ŠUMAMA HRVATSKE I PROCJENANJIHOVE ŠTETNOSTI ALIENAND INVASIVE INSECTS IN CROATIAN FOREST ECOSYSTEMSAND ESTIMATE OF THEIR DAMAGE Dinka MATOŠEVIĆ 1, Milan PERNEK1 SAŽETAK: Cilj istraživanja bio je utvrditi strane i invazivne vrste štetnih kukaca koje su se udomaćile u šumskim ekosustavima Hrvatske, procijeniti njihovu štetnost i prognozirati njihovo daljnje širenje. Potvrđena je prisutnost 7 vrsta kukaca iz redova Hemiptera, Diptera, Lepidoptera i Hymenoptera koji se mogu smatrati stranim, odnosno invazivnim vrstama kukaca. To su Parectopa robiniella, Phyllonorycter robiniella, Phyllonorycter issiki, Obolodiplosis robiniae, Leptoglossus occidentalis, Metcalfa pruinosa i Dryocosmus kuriphilus. Za svaku nađenu vrstu daje se prognoza njezinog širenja i šteta u sljedećim godinama. Ovo istraživanje pokazalo je da su se strane vrste udomaćile u šumskim ekosustavima Hrvatske, a neke od njih su potencijalni ozbiljni šumski štetnici. Ključne riječi:Parectopa robiniella, Phyllonorycter robiniella, Phyllonorycter issiki, Obolodiplosis robiniae, Leptoglossus occidentalis, Metcalfa pruinosa, Dryocosmus kuriphilus, prognoza, gustoća populacije UVOD– Introduction Kukci su bitan dio šumskog ekosustava. Strane sjeverno odAlpa zbog toplije klime i drugih povoljnih (alohtone) vrste kukaca često se unose u šumske ekosu-čimbenika (npr.Thaumetopoea pityocampa(Denis & stave,a one se definiraju kao vrste koje žive izvan svog Schiffermuller), borov četnjak koji se intenzivno prirodnog areala (Nentwig iJosefsson 2010). To širi prema sjeveru Europe) su slučajno ili namjerno unesene vrste u neko novo po- Kada strana vrsta uspješno kolonizira novo podrudručje, npr. američke ili azijske vrste kukaca koje su uz čje, širi se, nadjačava autohtone vrste i čini štete, defipomoć čovjeka unesene u Europu.Broj stranih vrsta u nira se kao invazivna vrsta (Nentwig iJosefsson Europi povećava se iz godine u godinu, čemu značajno 2010). Svaka strana vrsta nije automatski i invazivna. pomažu globalizacija trgovine i sve veći promet putni-Strane vrste koje ne čine štete definiraju se kao egzoticima među kontinentima. čne ili alohtone (Nentwig iJosefsson2010). Strane vrste u Europi (podjela je primjenjiva i za Invazivne vrste su često patogeni i paraziti ili su njidruge kontinente, ali se ovdje koristi europski kontekst) e hovi vektori i štetno utječu na svoje domaćine (Nmogu se podijeliti u dvije kategorije(Nentwig iJo ntwig iJosefsson 2010), arezultati novijih istražisefsson 2010): a) strane vrste s drugih kontinenata vanja smatraju ih ozbiljnim prijetnjama biodiverzitetu koje su se odjednom pojavile u Europi najčešće uz (Vanhanen 2008;KenisiBranco2010). pomoć transporta roba i koje se počinju širiti Europom Do 2007. godine je utvrđeno 109 invazivnih fitofa( npr.Dryocosmus kuriphilusYatsumatsu, Parectopa ro-gnih vrsta kukaca (57 iz sjeverneAmerike i 52 izAzije) biniellaClemens, Anoplophoraspp.); b) vrste autohtone koje su unesene i udomaćile se u šumskim ekosustavima u Europi koje koje su se proširile u nova područja npr. u Europi (Mattson isur.2007), a do danas se taj broj sigurno povećao jer se prosječno godišnje u Europu 1 Dr. sc. Dinka Matošević (dinkam@sumins.hr) unese 17,5 novih vrsta kukaca (Roques i sur.2009). 1 Dr. sc. Milan Pernek (milanp@sumins.hr) U šumskim ekosustavima u Hrvatskoj do sada je na- Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko đeno nekoliko stranih vrsta (Matošević 2007a; |