DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 261 <-- 261 --> PDF |
E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263 va stabala jele koja se uklanjaju iz odjela,jer su zahvaće na procesom sušenja. Rezultati ispitivanja obujma drvnog os tatka očekivano su pokazali najiz razitije statističke razli ke (p < 0,001) između pro izvedenog i planiranog ob u j ma za sve odjele,te zbog poteškoća u njegovom snimanju na terenu i proble ma u određivanju njegove tržišne vrijednosti izosta lo je daljnje obrazlaganje po toj kategoriji. Druga bitna smjernica ostvarena u istraživanju bila je usporedba proizvodnje sortimenata između jelovih sa stojina dobrog zdravstvenog stanja i izrazito narušenog zdravstvenog stanja. Istraživanjem su ustanovljene značajne razlike u strukturi proizvedenih sortimenata između tih dviju kategorija zdravstvenog stanja sastojina, čime je potvrđena hipoteza H2 postavljena ovim istraživanjem. Imajući u vidu prethodno navedene činjenice, prilikom izrade plana proizvodnje za sve one buduće odjele/odsjeke u najugroženijoj kategoriji, tre- LITERATURA Androić,M., D.Cestar,1975: Problematika istraživanja, Istraživanje uzroka i posljedica sušenja prirodnih jelovih šuma u SR Hrvatskoj. Radovi 23, 11–16, Zagreb. Androić,M., D.Cestar,V.Hren,1975: Zaključne napomene i preporuke za gospodarenje, Istraživanje uzroka i posljedica sušenja prirodnih jelovih šuma u SR Hrvatskoj. Radovi 23, 152–153, Zagreb Anić,I., J. Vukelić, S. Mikac, D. Bakšić, D. Ugarković, 2009: Utjecaj globalnih klimatskih promjena na ekološku nišu obične jele (Abies albaMill.) u Hrvatskoj. Šum. list,3–4, s. 135–144. Anon.,1995: Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma. II. izdanje, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb. Bauch, J., 1986: Characteristics and response of wood in declining trees from forests affected by pollution. IAWABull. NS 7, 269–276. Bezak,K., V.Krejči, B. Vrbek,1991: Propadanje jele praćeno promjenama vitalnosti i prirasta šume bukve i jele od 1969.–1990. godine. Rad. Šumar. inst. 26(1): 115–128, Zagreb Certini,G.,Corti,G.,Ugolini, F.C., 2000: Influence of soil properties on the mortality of silver fir in Tuscany, Italy. Forstw. Cbl. 119, 323–331 Glavač, M., H. Koenies, B. Prpić, 1985: Zur Imissionbelastung der industriefernen Buchen und Buchentannenwaelder in den Dinarischen Gebirgen Nortwestjugoslaviens. Verhandelung der Gesellschaft fuer Oekologie, Band XV: 237– 247, Gratz (Goettingen 87). Innes, J.L., 1993. Forest Health: ItsAssessment and Status. CAB InternationalWallingford, Oxon, UK balo bi pomnije odabirati najprikladnije sortimentne ta blice,kako bi plan bio što bliži ostvarivoj proizvodnji. Jedno od pitanja koje se nameće nakon istraživanja je pitanje: da li se sanitarne sječe jelovih sastojina mogu optimizirati na način da se pokušaju prostorno i vremenski uskladiti na godišnjoj razini u cilju smanjenja troškova proizvodnje? U konačnici, prihod proizvodnje šumskih drvnih sortimenata, on se može iskazati na nekoliko načina: a) na temelju podatka o prikrojenom sortimentu u šumi (po udarenoj pločici), b) na temelju podatka o prodanim količinama iz računovodstvenih faktura (takav prihod je dosta varijabilan podatak), i c) prihoddobiven iz podataka o razduženju odjela/odsjeka. Što se tiče troškova proizvodnje, oni ovise o količini dozančenog drvnog obujma u odjelu koji izravno utječe na normu sječe i izrade u određenom odjelu. – References Kauzlarić,K., 1988: Utjecaj štetnih polutanata na propadanje šuma u Gorskom Kotaru. Šum. list, vol. 112: 231–245. Komlenović,N., N. Matković, D. Moćan, P. Rastovski,1997: Unos onečišćenja iz zraka u šumi bukve i jele (Abieti-Fagetum “dinaricum”) u predjelu Lividrage u zapadnoj Hrvatskoj. Šum. list, 7–8: 353–360, Zagreb. Krehan, H., 1989: Das Tannensterben in Europa. Eine Literaturstudie mit kritischer Stellungnahme. FBVABerichte 39, 1–56. Krpan,A., D.Pičman,2001:Neka obilježja iskorištavanja hrvatskih jelovih šuma. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, Prpić, B. (ur.). Akademija šumarskih znanosti, Zagreb. 659–686. Larsen, J.B., 1986. Das Tannensterben: eine neue Hypothese zur Klärung des Hintergrundes dieser rätselhaften Komplexkrankheit der Weisstanne (Abies albaMill.). Forstw. Cbl. 105, 381–396. Meyer,H., 1957: Beitrag zur Frage der Rückgängigkeitserscheinungen der Weisstanne (Abies alba Mill.) am Nordrand ihres Naturareals. Arch. Forstw. 6, 719–787. PCC, 1998: Manual on methods and criteria for harmonized sampling, assesment, monitoring and analysis of the effects of air pollution on forests. UN/ECE and EC, Geneva and Brussels, PCC Hamburg. Potočić,N., I.Seletković,2000a: Stanje oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj 1998. godine. Šum. list, 1–2: 51–56, Zagreb. Potočić, N., I. Seletković, 2000b: Oštećenost šuma u Hrvatskoj 1999. godine. Šumarski institut, Jastrebarsko, rukopis, 24 str. Potočić,N., I.Seletković,2001: Oštećenost šuma u Hrvatskoj 2000. godine. Izvješće za JP “Hrvat ske šume”, Šumarski institut, Jastrebarsko. |