DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 260 <-- 260 --> PDF |
E. Paladinić, D. Štimac, H. Marjanović, I. Balenović, M. Z. Ostrogović: SUŠENJE OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 248-263 menata i ostvarene proizvodnje po kvalitetnim klasama potvrđena,jer su dokazane statistički značajne razlike u većini ispitivanih kombinacija. Ispitujući H2 hipotezu,ANOVAi T-testom potvrđene su statistički značajne razlike varijanci obujma sortimenata između dviju ispitivanih kategorija zdravstvenog stanja sastojina, za svaku kvalitetnu klasu sortimenta. Jednako tako statistički su potvrđene razlike u srednjim vrijednostima obujma sortimenata između te dvije grupe uzoraka uspoređujući klasu po klasu sortimenta. Za navedene testove podaci obujma uzoraka sadržavali su uvijek neku vrijednost, 0 za nepostojanje sortimenta ili neki decimalni broj predstavljajući izmjeren ili planski obujam, dakle nije bilo varijabli bez podataka (engleski:System missing) u analizama. Dobiveni rezultati potvrđuju drugu hipotezu,odnosno utjecaj kategorije zdravstvenog stanja na proizvedenu sortimentnu strukturu. Time su ustanovljene statistički značajne razlike u strukturi proizvedenih sortimenata između sastojina/odjela dobrog i onih izrazito narušenog zdravstvenog stanja (g.j. “Brloško”). U raduZečić i dr.(2009) za svoj uzorak navode kako ukupno iskorištenje drvnoga obujma stabala “3b” stupnja posušenosi (osutost krošnje od 81 do 99 %) iz ZAKLJUČCI Problemi s kojima se suočava proizvodna grana šumarstva u dinarskim bukovo-jelovim šumama, posebice onim zahvaćenim intenzivnim sušenjem jele, postoje već par desetljeća. Osim što takve sastojine degradiraju u ekološkom smislu mijenjajući i narušavajući strukturu te degradirajući šumsko tlo, proces sušenja jelovih stabala ima za posljedicu i značajne ekonomske gubitke kao što su smanjeni prihodi u odnosu na troškove proizvodnje jelovih sortimenata uslijed stalnog degradiranja kvalitete drveta zahvaćenog sušenjem. S ciljem doprinosa u rješavanju navedene problematike, ovim istraživanjem je obavljena usporedba plana proizvodnje šumskih sortimenata s ostvarenom proizvodnjom po sortimentnim klasama u odjelima zahvaćenim značajnim sušenjem jele. Inače, često neslaganje plana proizvodnje s ostvarenom kvalitetnom strukturom drvnih sortimenata poznato je Proizvodnoj službi HŠ d.o.o. već otprije i tou jelovim šumamai šumama drugih naših glavnih vrsta drveća. Osnovni razlog tom neslaganju, posebice u slučajevima jelovih sastojina jednake kategorije zdravstvenog stanja, najvjerojatnije leži u sortimentnim tablicama koje su uz distribuciju broja doznačenih stabala osnovni element u izradi planova proizvodnje. Iako konkretno za jelu postoje sortimentne tabliceza redovnu prebornu sječu,a isto tako i za sanitarnu sječu sušaca, ne mijenja na stvari da se neslaganje često dešava. Drugi razlog značajno manje vjerojatnosti i utjecaja na krajnji rezultat proizvodnje je odabir neprikladne tarife. nosi 73,79 %, a “4” stupnja 71,55 %, stoga postotni udio otpada iznosi 26,51 % odnosno 28,45 %. Kod posušenih stabala jele obične otpad se povećava za oko 10 % u odnosu na prijašnja istraživanja kod zdravih stabala. Navedeni autori tvrde kako je razlog tomu veća pojavost truleži u deblu, natrula i trula bjeljika, polomljeni i truli dijelovi krošnje.Također se pod zaključnim razmatranjima iznosi kako prihod od prodaje drvnih sortimenata izrađenih iz posušenih stabala obične jele neposredno ovisi o stupnju oštećenja krošnje i prsnom promjeru. Sobzirom na te čimbenike, vrijednost jediničnog drvnog obujma manja je i do 45 % u odnosu na drvne sortimente zdravih stabala prebornih sječa. Što se tiče rezultata u pogledu ispitivanja prisutnosti štetne entomofaune u odjelima zahvaćenim intenzivnim sušenjem jele, a provedenim u sklopu istraživanja tijekom 2008.godine, utvrđena je prisutnost kukaca koji naseljavaju drvo kada je ono već u polu suhom/ sasvim suhom stanju, a ne pripadaju potkornjacima.Tragovi jelinih potkornjaka na uzorcima nađeni su maloj mjeri,što znači da oštećena stabla s kojih su uzeti nisu najvjerojatnije stradala od posljedica napada potkornjaka. Nakon toga, uzorci nisu uzimani za daljnja ispitivanja, pa tako nije utvrđivana daljnja korelacija prisutnosti štetnika i posljedica intenzivnog sušenja jele. – Conclusions Za ispitivanje statistički značajnih razlika u obujmu sortimentnih klasa između ostvarene proizvodnje i plana ko rišteni su najprijeANOVA, test homogenosti varijance iT- test. Rezultati ispitivanja jednakosti varijanci i sred njih vr ijednosti obujma furnirskog sortimenta ukazali su ka ko se proizvedena količina tog sortimenta statistički raz likuje od planirane u svim odjelima obuhvaćenim is tra živanjem os im jednog.Takvi rezultati su u korelaciji s lo šim zdravst venim stanjem jelovih stabala u istraživan im odjelima,gdje nije za očekivati prisutnost stabala furni rskih svojsta va drva, što se ne može reći za dva odjela g.j. “Široka Draga”. Ispitivanjem obujma pilanskih trupaca 1. klase ustano vljene su statistički značajne razlike u 6 od 7 odjela, a s obzirom na rezultatT-testa 0,080 za taj jedan odjel ko ji ne pokazuje razlike, može se reći da je H1 potvrđe na za tu klasu sortimenta. U slučaju obujma pilanskih trupaca 2. klase u četiri od sedam odjela nisu dokazane značajne razlike između planskih i proizvedenih količina, što ukazuje kako sortimentne tablice za tu kvalitetnu klasu daju relativno dobru procjenu udjela sortime n ta u bruto obujmu odjela i kada se radi o sastojinama izrazito narušenog zdravstvenog stanja. Statistički značajne razlike obujma pilanskih trupaca 3. Klase između proizvedenih i planiranih količina ustanovljene su kod četiri odjela, a u preostala tri odjela g.j. “Brloško”nisu značajne. Kategorija celuloznog i ogrjevnog drva,od nosno njihov proizvedeni obujam statistički serazlikuje od planske količine, a objašnjava se lošom kvalitetom dr |