DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 248 <-- 248 --> PDF |
I. Seletković, N. Potočić, M. Šango: PRIMJENJIVOST PREPARATAZAFOLIJARNU PRIMJENU HUNGAVIT ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 239-247 Kod sadnica bukve primjetno je bitno povećanje duljine, površine, volumena i broja vrhova korijena s primijenjenom dozom,dok prosječni promjer korijena opada s dozom, što je za očekivati s obzirom na pove ZAKLJUČCI – U ispitivanju utjecaja Hungavita U i Hungavita G utvrđen je njihov pozitivan utjecaj na uspijevanje sadnica obične bukve i hrasta lužnjaka u rasadniku. Taj utjecaj bio je osobito primjetan kod bukve, gdje smo utvrdili kako je najveći utjecaj Hungavit imao na koncentracije kalija, kalcija i magnezija u lišću, bio- LITERATURAAnić,I., S.Mikac, 2011:Prirodno pomlađivanje sastojina obične bukve (Fagus sylvaticaL.) oplodnim sječama na malim površinama (Natural Regeneration of Common Beech (Fagus sylvatica L.) Stands Using Small Scale Shelterwood System).Croatian Journal of Forest Engineering 32(1): 19–29. AOAC, 1996: Official methods of analysis of AOAC International, Association of Official Analytic Chemists International,Arlington,VA. Baule, H. i C. Fricker,1971: Đubrenje šumskog drveća. Jugoslovenski poljoprivredno šumarski centar, Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u šumarstvu br. 78, 223 str. Bergmann,W.(ed.), 1992: Nutritional Disorders of Plants – Development,Visual and Analytical Diagnosis. Gustav FischerVerlag Jena etc., 361 pp. Cannell,MGR, RCDewer,1994: Carbon allocation in trees: a review of concepts for modelling. Adv. Ecol. Res. 25, p. 59–104. De Vries,W., G.J. Reinds,M.S. vanKeerk voorde, C.M.A.Hendriks,E.E.J.M.Leeters, C.P.Gross,J.C.H. Voogd &E.M. Vel, 2000: Intensive Monitoring of Forest Ecosystems in Europe, FIMCI, EC-UN/ECE, Brussels, Gene va, 191 pp. Faulconer, J.R., B.E.Thompson,1984: Benefits of knowing seedlings quality. Western forest nursery counsil-Intermountain nurseryman´sAssociation, 84–87 Komlenović,N., 1967: Istraživanje utjecaja mineralnih hraniva na rast sadnica običnog bora (Pinus sylvestris L.). (Investigation on the influence of mineral fertilizers on the growth of seedlings of Scots pine). Zemljište i biljka 16(1/3): 71–77, Beograd. Komlenović,N., 1969: Utjecaj mineralnih hraniva na rast sadnica običnog bora (Pinus sylvestris L.). Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 2 (17/26), Jug. institut za četinjače, Jastrebarsko. ćanje broja aktivnog korijenja. Kod hrasta u tretmanu H2 u odnosu na kontrolu dobiveno je manje povećanje duljine i površine korijena. Conclusions masu lišća i stabljika, te bitne karakteristike korijena, kao što je porast broja vrhova. Kod hrasta lužnjaka utjecaj Hungavita je nešto slabije izražen. Hungavit je djelovao pozitivno na koncentracije kalija, kalcija i magnezija te biomasu lišća i stabljika. – References Komlenović,N., 1975: Istraživanje utjecaja dušika na uspijevanje biljaka obične smreke (Picea abies Karts.). (Investigation of the influence of nitrogen on the thriving of Norway spruce plants). Šumar. list (3/4): 85–101, Zagreb. Komlenović,N., 1993: Primjena gnojiva s produženim djelovanjem u proizvodnji šumskih sadnica. (Application of slowly soluble fertilizers in production of forest seedlings). Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 27 (2): 95–104, Jastrebarsko. Komlenović,N., 1994: Utjecaj gnojiva “Osmocote plus” na uspijevanje biljaka crnog bora (Pinus nigra Arn.). (The impact of “Osmocote Plus” fertilizers on growth of Austrian pine (Pinus nigra Arn.) plants). Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 29 (1): 103–109, Jastrebarsko. Komlenović, N., P. Rastovski, 1986: Utjecaj biogenih elemenata na uspijevanje tri vrste četinjača. (Influence of Bioelements on the Growth of Three Coniferous Species). Šumar. list (1/2): 5–14, Zagreb. Komlenović, N., P. Rastovski, 1988: Utjecaj kalcijskog karbonata na uspijevanje biljaka se dam vrsta drveća, Cetinje,VIII Kongres JDPZ, 202–204. Komlenović,N., P. Rastovski,Dj. Markoja, 1980: Rast biljaka crnog bora (Pinus nigra var. austriaca Asch. et Gr.) i brucijskog bora (Pinus brutia Ten.) prema upotrebljenim sjetvenim supstratima i mineralnim gnojivima. Šumar. list (11/12):461–470, Zagreb. Komlenović, N., J. Gračan, P. Rastovski, 1988: First investigation results ofgenetic specifity of Quercus genus mineral nutrition.Acta Bot. Croat. 47: 207–207, Zagreb Larsen J.Bo, 2007:The influence of light, lime, and NPK-fertilizer on photosynthesis, respiration, transpiration and water use efficiency of diffe rent beech provenances (Fagus sylvaticaL.). U: Improvement and Silviculture of Beech Procee |