DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 239 <-- 239 --> PDF |
B. Vrbek, I. Pilaš: ISTRAŽIVANJE PROMJENANEKIH KEMIJSKIH I FIZIKALNIH OSOBINAU TLU ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 230-238 RASPRAVA– Disscusion Prve podatke pedoloških istraživanja na području Podravskih pijesaka možemo naći još iz 1911. godine od Šandor (1911), a kasnije je Mayer (1971) istraživao to područje i postavio genetsko-evolucijski niz koji je i ujedno ekološki, a prema njemu evolucija je prema samo jednom stadijuA-C.Smatra kako su na tom području rasprostranjeni sirozemi na pijesku, organogene pararendzine, prijelazne rendzine i prava rendzina na pijesku. Prema Špoljar (1999) i klasifikaciji FAO (1998) iWRB (2006) na području Đurđevačkih pijesaka rasprostranjen jeArenosol (slika 5. i slika 7) sa svojim značajkama (qualifiers): prefiksima – Rubic, Folic, Pro- tic, Endogleyic, Haplic i sufiksima – (Dystric, Greyic, Novic,Transportic). Klasifikacija tala navedenih tipova na pijescima u nacionalnoj klasifikaciji (Škorić i ZAKLJUČCI– Na području Đurđevačkih pijesaka tijekom 27 godina pod kulturama crnog bora, običnog bora i bagrema dogodile su se pozitivne promjene u smislu povećanja humusa i formiranjaAhorizonta. Humusa ima prosječno od 3,5 do 4,8 %, što je prema klasifikaciji Gračaninu (1950) dosta humozno tlo. Prema dubini količina humusa opada i do 30 cm ga ima prosječno, oko 1,1 do 1,2% tj. tlo je vrlo slabo do slabo humozno. dr.1985) trebaju se i dalje koristiti, ali prema WRB (2006) postoji samo jedan tip tla –Arenosol kojemu se dodaju “prefiksi”i “sufiksi”,a oni označavaju genetski razvoj tala te kemijske i fizikalne karakteristike tala. Reakcija tala uA horizontu (0–5 cm) je jako do eks trem no kisela. U prosjeku, slojevi pijesaka pod šumskom vegetacijom imaju višu reakciju tla za prosječno 1,0 pH do dubine od 30 cm. Sadržaj humusa u tlu pod šumskim kulturama,uAhorizontu (0–5 cm) 1981 godine je u rasponu od 0,5–2,7%,a nakon 27 godina taj raspon se povećao pa iznosi 2,2–4,4. Na grafikonu 2 prikazane su razlike u sadržaju humusa tijekom 27 godina. Povećanje humusa je višestruka za kulturu crnog bora, a isto tako i za bagrem. Kontrolni uzorci na čistom pijesku imaju raspon humusa od 0,3–0,6%. Conclusions Ustanovljeno je blago povećanje reakcije tla podjednako u dubini do 5 cm i u dubini do 30 cm, ali prema statističkoj obradi ona nije signifikantna. Reakcija tla na većim dubinama ostala je približno na istim vrijednostima nakon 27 godina utjecaja vegetacije. Prema rezultatima i statističkom obradom podataka na arenosole povoljnije utječu nasadi bagrema nego kulture običnoga i crnog bora. ZAHVALA– Acknowledgement Terenski dio poslaobavljen je uz veliku pomoć djelatnika Hrvatskih šuma, a posebice šumarije Đurđevac pod voditeljstvom ravnatelja šumarije dipl. ing. Zlatka Lista. LITERATURAMayer, B. 1971: Prilog klasifikaciji pošumljenih Đurđevačkih pijesaka, Šumarski list, br. 5-6, st. 158–162. Crnjaković, M.1995: Na Podravskim peskima, katalog izložbe fotografija R. Kranjčeva 26. rujna do 23. listopada, Hrvatski prirodoslovni muzej, p 1–2. Šandor,F. 1911:Ekskurzija u podravske pijeske, vijesti Geološkog povjereništva Kraljevine Hrvatske i Slavonije, Zagreb. Green, r. N., R. L. Trowbridge, K. Klinka (1993):Towards a Taxonomic Classification of Humus Forms. Forest Science Monograph 29, pp 49. Gračanin, M.(1950). Metodika ekoloških istraživanja tla. Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, 89–207, Zagreb. Također se zahvaljujem Draganu Jakšiću tehničaru Hrvatskog šumarskog instituta,koji je sve pedološke profile uz djelatnike šumarije iskopao i pripremio te obavio uzorkovanja. – References Martinović,J., D. Cestar, K. Bezak, 1986: Proizvodnost šumskih kultura i njihov utjecaj na tlo na Đurđevačkim pijescima. Radovi 70. 7–33, Jastrebarsko. Kučan, F. 1925: Pijesak u Hrvatskoj. Glasnik Hrv. Prirodoslovnog društva, god.XXV, Sv. 4, Zagreb. Blašković,V.1964: Prirodne oznake Đurđevačkih pijesaka, doktorska disertacija, Geografski glasnik br 25, Zagreb FAO (Editor), 1998. World reference base for soil resources. World soil resources reports. FAO, ISRIC, ISSS, Rome, 87 pp Škorić,A., G.Filipovski and M. Ćirić, 1985. Classification of Yugoslav soils (in Croatian). Aca demy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, Sarajevo, 71pp. |