DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 233 <-- 233 --> PDF |
B. Vrbek, I. Pilaš: ISTRAŽIVANJE PROMJENANEKIH KEMIJSKIH I FIZIKALNIH OSOBINAU TLU ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 230-238 đevačkih pijesaka u površini od 422 ha prekriven je šumom crnog i običnog bora te bagrema. Dio pijesakazaštićen jei zauzima površinu od 19,5 ha kao posebni Geografsko- botanički rezervat, Sl. 2 i Sl. 3. Prema Kučan (1925), Blašković (1964), Crnjaković (1995) minerali u podravskim pijescima pokazuju da su se u izvornom području trošile vrlo raz- Slika 3. Rezervat Đurđevački pijesci Figure 3Đurđevački pijesci protected area PO 0,09–0,14; i KO 0,6–0,7. Cijeli niz rijetkih mine 25 2 rala, kao što su granat, epidot, amfiboli, titanit, apatit, Slika 2. Crni i obični bor Figure 2Austrian and Scotch pine nolike stijene, ponajprije metamorfiti i eruptivi, ali i taložne klastične te karbonatne stijene. Svojim sastavom podravski pijesci pokazuju da su nastali trošenjem Alpa. Kršje stijena je nakon otapanja alpskih ledenjaka donosila rijeka Drava (Paleo Drava) koja je u to doba bila mnogo veća od današnje Drave. Često je mijenjala svoje korito,a na njezine sedimente su u vrijeme suhe klime utjecali vjetrovi premještanjem i stvaranjem dina. Pijesak na području istraživanja je dobro sortiran i u sastavu prevladavaju kvarc i feldspati, a manje je čestica stijena i karbonatnih zrna. Po kemijskom sas tavu u postotku imaju raspon: SiO 70,9–80,4; FeO 2 23 7,9–13,1; AlO 7,6–11,4; CaO 1,0–1,8; MgO 0,8–1,6; 23 ZADATAK I CILJ ISTRAŽIVANJA– Tijekom 1981. godine obavljena su detaljna teren-ponovnom uzorkovanju na istim lokalitetima gdje su ska pedološka istraživanja na području Đurđevačkih bili obrađeni stari pedološki profili. U svrhu utvrđivapijesaka (Martinović i dr.1986). Kod toga se utvr-nja mogućih promjena u tlu nakon duljeg niza godina, đivala proizvodnost šumskih kultura i njihov utjecaj na ponovljeno je uzorkovanje na istim dubinama. tvorbu tla. Nakon 27 godina, točnije 2008. pristupilo se MATERIJALI I METODE – Matherial and mhetods rutil, turmalin, cirkon, klorit, biotit, staurolit, kijanit i drugi, mjestimično također čine i do 38%sastava, što je posljedica njihovog nakupljanja, prvo u riječnim nanosima, a zatim još u eolskoj sredini. Područje istraživanja nalazi se kraj Đurđevca na nadmorskoj visini između 110 i 135 m. Srednja temperaturama zraka u proljeće iznosi10,2 oC u ljeti 19,2 oC, a u jesen 10,3 oC i zimi0,7 oC, dok jesrednja godišnja temperatura 10,1 oC. Godišnja količina oborina je oko 950 mm i prema Köppenovoj klasifikaciji, ima oznaku Cfwbx˝. PremaThornthwait-ovojklasifikaciji, područje je humidno, jer je vrijednost P/E na tom području 88.U vegetacijskom smislu područje Đurđevačkih pijesaka nalazi se u zoni klimatogene zajednice (Carpino betuli-Quercetum roboris, Anić 1956 ex. Rauš 1969). Goal of research Na topografskoj karti locirani su pedološki profili obrađeni 1981. godine i snimljene su koordinate GPS-om (Garmin Etrex Summit), a nadmorske visine očitane su iz topografskih karata mjerila 1 : 25.000 (slika 4). Na terenu su na istim lokalitetima ponovo otvoreni pedološki profili po mogućnosti što bliže starom pedološkom profilu.Tla su opisana i klasificirana te je obavljeno uzorkovanje iz svakog pedološkog profila prema dubinama kako je obavljeno uzorkovanje prije 27 godina (0–5 cm; 5–15 cm; 20–40 cm i 50–90 cm). Osim uzoraka iz pedoloških profila uhumusnom površi nskom horizontu, uzorci su uzimani na desetak mjesta oko pedološkog profila kako bi se oformio ko m pozitni, prosječni, humusni horizont na svakom loka litetu.Na taj se način se smanjuju varijabilnosti u količ ini i kvaliteti humusa. Prema (Green i dr.1993), podaci za humus,kao i debljina humusnog horizonta promjenljivi su namalim površinama. |