DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 232 <-- 232 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 230-238 UDK 630* 114.4 + 232.4 ISTRAŽIVANJE PROMJENANEKIH KEMIJSKIH I FIZIKALNIH OSOBINA U TLU POD ŠUMOM BORAI BAGREMANAPODRUČJU ĐURĐEVAČKIH PIJESAKA RESEARCHES OF SOIL CHANGES IN THE PINUSAND ROBINIAFOREST ON ĐURĐEVAČKI SANDSAREA Boris VRBEK, Ivan PILAŠ* SAŽETAK: Na području Đurđevačkih pijesaka u sjevernoj Hrvatskoj pri kraju 19. stoljeća pošumljeni su pijesci s običnim i crnim borom. Nakon nekog vremena na području pijesaka počeo je pridolaziti i obični bagrem. Pošumljavanje je rađeno u svrhu smirivanja pijesaka u tadašnjoj “Hrvatskoj pustinji” te kako bi se pripremili ekološki uvjeti za prirodnu obnovu i rast šuma na tom području. Srednja godišnja količina padalina je 950 mm, srednja godišnja temperatura 10,1 Co. Matični supstrat sadrži 78–80 % SiO2i 2-4 % CaO + MgO. U ovome radu istražuje se utjecaj vegetacije na tla tijekom 27 godina rasta šume crnog i običnog bora te bagrema. Istraživano područje po vegetacijskim obilježjima pripada u šumsku zajednicu hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, Anić 1956 ex. Rauš 1969). Prema podacima istraživanja može se zaključiti kako postoji utjecaj šumske vegetacije na arenosole na području Đurđevačkih pijesaka. Na pijescima je rasprostranjen tip tla Arenosol, a recentna pedogeneza i evolucija tala odvija se progresivno prema tipovima tala: sirozemima (Regosol) i dalje prema rankerima. Ključne riječi:Đurđevački pijesci, arenosol, šumska vegetacija, pedogeneza UVOD – Introduction Na sjevernim padinama Bilogore i u dijelu Dravske čjaka, brijesta, hrasta, borovice i joheu jarke. Na taj su nizine početkom stoljeća još su postojali živi pijesci, po-način dobivenidovoljno dobri zaštitnivjetrobrani pojakretne pješčane dine koje su povremeno zasipavale polja sevi. Današnja slika je potpuno drukčija. Najveći dio Đuri naselja. Naziv “Hrvatska sahara”poprilično je pristajao tom dijelu naše domovine zbog visine pješčanih humaka (dina),koje su iznosile i do 8 metara s dužinom od desetak do stotinu metara. Smirivanje pijesaka započelo je potkraj 19. i tijekom početka 20. stoljeća (Sl. 1.) radovima na pošumljavanju oko 1891. go dine na inicijativu Mirka pl. Hapleka Sigets kog. Pošumljavanje je obavljeno sadnicama crnog i obi čnog bora te je podignut vjetrobran dužine 150 m i ši rine 30 m za zaštitu. Kasnije 1899. godine smirivanje pi jesaka obavljeno je sađenjem bagrema nakon ravnanja površine ručnim alatom. Dalje u sveobuhvatnom procesu melioracije značajna faza bilo je njihovo smirivanje na terenu polaganjem ze * Dr. sc. Boris Vrbek, dr. sc. Ivan Pilaš Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko, e-mail: borisv@sumins.hr Slika 1. Radovi na smirivanju pijesaka u Đurđevcu (Foto: F. Šandor 1910) Figure 1Improvement works on Đurđevac sands (Photo: F. Šandor 1910) |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 233 <-- 233 --> PDF |
B. Vrbek, I. Pilaš: ISTRAŽIVANJE PROMJENANEKIH KEMIJSKIH I FIZIKALNIH OSOBINAU TLU ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 230-238 đevačkih pijesaka u površini od 422 ha prekriven je šumom crnog i običnog bora te bagrema. Dio pijesakazaštićen jei zauzima površinu od 19,5 ha kao posebni Geografsko- botanički rezervat, Sl. 2 i Sl. 3. Prema Kučan (1925), Blašković (1964), Crnjaković (1995) minerali u podravskim pijescima pokazuju da su se u izvornom području trošile vrlo raz- Slika 3. Rezervat Đurđevački pijesci Figure 3Đurđevački pijesci protected area PO 0,09–0,14; i KO 0,6–0,7. Cijeli niz rijetkih mine 25 2 rala, kao što su granat, epidot, amfiboli, titanit, apatit, Slika 2. Crni i obični bor Figure 2Austrian and Scotch pine nolike stijene, ponajprije metamorfiti i eruptivi, ali i taložne klastične te karbonatne stijene. Svojim sastavom podravski pijesci pokazuju da su nastali trošenjem Alpa. Kršje stijena je nakon otapanja alpskih ledenjaka donosila rijeka Drava (Paleo Drava) koja je u to doba bila mnogo veća od današnje Drave. Često je mijenjala svoje korito,a na njezine sedimente su u vrijeme suhe klime utjecali vjetrovi premještanjem i stvaranjem dina. Pijesak na području istraživanja je dobro sortiran i u sastavu prevladavaju kvarc i feldspati, a manje je čestica stijena i karbonatnih zrna. Po kemijskom sas tavu u postotku imaju raspon: SiO 70,9–80,4; FeO 2 23 7,9–13,1; AlO 7,6–11,4; CaO 1,0–1,8; MgO 0,8–1,6; 23 ZADATAK I CILJ ISTRAŽIVANJA– Tijekom 1981. godine obavljena su detaljna teren-ponovnom uzorkovanju na istim lokalitetima gdje su ska pedološka istraživanja na području Đurđevačkih bili obrađeni stari pedološki profili. U svrhu utvrđivapijesaka (Martinović i dr.1986). Kod toga se utvr-nja mogućih promjena u tlu nakon duljeg niza godina, đivala proizvodnost šumskih kultura i njihov utjecaj na ponovljeno je uzorkovanje na istim dubinama. tvorbu tla. Nakon 27 godina, točnije 2008. pristupilo se MATERIJALI I METODE – Matherial and mhetods rutil, turmalin, cirkon, klorit, biotit, staurolit, kijanit i drugi, mjestimično također čine i do 38%sastava, što je posljedica njihovog nakupljanja, prvo u riječnim nanosima, a zatim još u eolskoj sredini. Područje istraživanja nalazi se kraj Đurđevca na nadmorskoj visini između 110 i 135 m. Srednja temperaturama zraka u proljeće iznosi10,2 oC u ljeti 19,2 oC, a u jesen 10,3 oC i zimi0,7 oC, dok jesrednja godišnja temperatura 10,1 oC. Godišnja količina oborina je oko 950 mm i prema Köppenovoj klasifikaciji, ima oznaku Cfwbx˝. PremaThornthwait-ovojklasifikaciji, područje je humidno, jer je vrijednost P/E na tom području 88.U vegetacijskom smislu područje Đurđevačkih pijesaka nalazi se u zoni klimatogene zajednice (Carpino betuli-Quercetum roboris, Anić 1956 ex. Rauš 1969). Goal of research Na topografskoj karti locirani su pedološki profili obrađeni 1981. godine i snimljene su koordinate GPS-om (Garmin Etrex Summit), a nadmorske visine očitane su iz topografskih karata mjerila 1 : 25.000 (slika 4). Na terenu su na istim lokalitetima ponovo otvoreni pedološki profili po mogućnosti što bliže starom pedološkom profilu.Tla su opisana i klasificirana te je obavljeno uzorkovanje iz svakog pedološkog profila prema dubinama kako je obavljeno uzorkovanje prije 27 godina (0–5 cm; 5–15 cm; 20–40 cm i 50–90 cm). Osim uzoraka iz pedoloških profila uhumusnom površi nskom horizontu, uzorci su uzimani na desetak mjesta oko pedološkog profila kako bi se oformio ko m pozitni, prosječni, humusni horizont na svakom loka litetu.Na taj se način se smanjuju varijabilnosti u količ ini i kvaliteti humusa. Prema (Green i dr.1993), podaci za humus,kao i debljina humusnog horizonta promjenljivi su namalim površinama. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 235 <-- 235 --> PDF |
B. Vrbek, I. Pilaš: ISTRAŽIVANJE PROMJENANEKIH KEMIJSKIH I FIZIKALNIH OSOBINAU TLU ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 230-238 Tablica 2. Prosječni rezultati nekih kemijskih i fizikalnih analiza u 2007. godini. Table 2 Average results of chemical and physical analyses in the year 2007 Debljina Vegetacija/broj pH u Humus Ukupni 2,0-0,2 0,2-0,02 0,02-0,002 <0.002 horizonta u cm Horizon deep in cm uzoraka Vegetation/ No of Sample pH in % Humus % N % Total N % C/N Mehanički sastav % Mechanical composition H 2 O M-KCl (A) Bor/ (n=8) Pinus 4,8 3,9 4,8 0,23 14,6 43,3 44,1 5,1 7,5 0 – 5 Bagrem/(n=8) Black Locust 5,4 4,2 3,5 0,25 13,2 55,6 32,6 5,7 6,1 C I Bor/ (n=8) Pinus 4,9 4,0 1,2 --48,2 44,7 2,9 4,2 5 – 15 Bagrem/(n=8) Black Locust 5,6 4,9 1,1 --49,45 44,35 3,2 3,0 C II Bor/ (n=8) Pinus 5,2 4,3 0,4 --47,4 45,5 2,5 4,6 15 – 50 Bagrem/(n=8) Black Locust 5,7 4,9 0,4 --39,5 55,6 2,7 2,2 Slika 5. Rubic, Folic ARENOSOL(Dystric,Transportic) Slika 6. Kultura crnog bora Figure 5 Rubic, Folic ARENOSOL (Dystric, Transportic) Figure 6 Austrian pine plantation area 233 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 236 <-- 236 --> PDF |
B. Vrbek, I. Pilaš: ISTRAŽIVANJE PROMJENANEKIH KEMIJSKIH I FIZIKALNIH OSOBINAU TLU ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 230-238 Slika 7. Folic ARENOSOL(Dystric, Greyic) Figure 7Folic ARENOSOL (Dystric, Greyic) Graf. 1. Reakcija tla u vodi Graph 1 Soil acidity in water pH u H 2 O 6 5 4 3 2 1 0 5 4 3 2 1 0 Pijesak Crni bor Crni bor Bagrem Bagrem rezervat 1981 2008 1981 2008 Pijesak Crni bor Crni bor Bagrem Bagrem rezervat 1981 2008 1981 2008 Humus % Slika 8. Kultura bagrema Figure 8Black Locust plantation Graf. 2. Sadržaj humusa % Graph 2 Humus content in % N % 0,25 0,2 0,15 0,1 0,05 0 14 12 10 8 6 4 2 0 Prah + glina Pijesak Crni bor Crni bor Bagrem Bagrem rezervat 1981 2008 1981 2008 Pijesak Crni bor Crni bor Bagrem Bagrem rezervat 1981 2008 1981 2008 Graf. 3. Ukupni sadržaj dušika (N%) Graf. 4. Sadržaj praha i gline u % Graph 3 Total amount of nitrogen (N%) Graph 4 Content of silt and clay in % |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 237 <-- 237 --> PDF |
B. Vrbek, I. Pilaš: ISTRAŽIVANJE PROMJENANEKIH KEMIJSKIH I FIZIKALNIH OSOBINAU TLU ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 230-238 Graf. 5. Razlike u reakciji tla (pH u H2O i M-KCl), % humusa i ukupnom sadržaju praha i gline za površinski horizont od 0–5 cm dubine na svim istraživanim profilima (pod šumom bora i bagrema) godine 1981 u odnosu na godinu 2008 Graph 5 Acidity differences in soil (ph in H2O and M-KCI), humus content and total content of silt and clay for surface from 0–5 cm deep from all researched soil profiles (forest of Pinus and black Locust) in the year 1981 compare to the year 2008. Graf. 6. Razlike u reakciji tla (pH u H2O i M-KCl), % humusa i ukupnom sadržaju praha i gline horizont dubine od 5–15 cm na svim istraživanim profilima (pod šumom bora i bagrema) godine 1981 u odnosu na godinu 2008 Graph 6 Acidity differences in soil (ph in H2O and M-KCI), humus content and total content of silt and clay for surface from 5–15 cm deep from all researched soil profiles (forest of Pinus and black Locust) in the year 1981 compare to the year 2008. Graf. 5: Razlike u reakciji tla (pH u HO i M-KCl), zajedno. Podaci se odnose za prosječni površinski uzo 2 %humusa i ukupnom sadržaju praha i gline za površin-rak (0–5 cm) na svim uzorkovanim mjestima. Isto tako ski horizont od 0–5 cm dubine na svimistraživanim su prikazane vrijednosti na grafikonu 5 za uzorke uzete profilima (pod šumom bora i bagrema) godine 1981.u na dubini od 5–15 cm. Najveće razlike dokazane su u saodnosu na godinu 2008. g. držaju humusa, čiji se sadržaj u postotnom iznosu povećao i do100 %. Raspadanje listinca i njegova razgradnja Razlike u reakciji tala u odnosu na prethodno uzortijekom 27 godina pogodovala je povećanju humusa u kovanje nisu signifikantne na dubinama od 0-5cm, i od tlu. Isto tako postotni udio praha i glinepovećao se do 5 – 15 cm profila tla.Na grafikonu 4 prikazane su uspo dubine od 30 cm, a to bi trebalo još detaljno istražiti. redne prosječne vrijednosti reakcije tla u vodi, i M-KCl, humusu (%) te praha igline pod šumom bora i bagrema |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 234 <-- 234 --> PDF |
B. Vrbek, I. Pilaš: ISTRAŽIVANJE PROMJENANEKIH KEMIJSKIH I FIZIKALNIH OSOBINAU TLU ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 230-238 U laboratoriju Hrvatskog šumarskog institutaodređivan su: 1. Priprema uzorka za analizu ma kroelemenata (Škorić, A., 1973.: Pedološki prak tikum, Poljoprivredni fakul tet, Zagreb) 2. Određivanje pH u HO i1M-KCl(ISO 2 10390, 1995: Soil Quality – De termination of pH ) 3. Određivanje sadržaja humusa po Tjurinu( Škorić, A., 1973: Pedološki praktikum, Poljoprivredni fakultet, Zagreb ) Određivanje ukupnog dušika na CNS 2000 (ISO 13878, 1995: Soil Quality – Determination of total nitrogen content by dry combustion (“elemental analysis”) 4. Određivanje teksture tla(Škorić, A., 1973: Pedološki praktikum, Poljoprivredni fa-Testirana je reakcija tla u H 2O, sadržaj C%, sadržajuN%iodnos kultet, Zagreb ) C:Nza prosječni površinski horizont dubine od 0 do 5 cm. Karakte ristike tla obrađene su deskripcijomT-testom. REZULTATI – Results U tablici 1 prikazani su rezultati kemijskih i fizikal-pijesci u rezervatu (3 pedološke jame).Na istim lokalinih značajki iz 1981.godine (Martinović i dr. 1986) tetimauzorkovanje je ponovljeno 2007.godine sa istih kada su analizirani uzorci tlaiz16pedoloških jama na dubina u pedološkim profilima te su ponovljeneneke tri dubine (0–5, 5–15 i 15–50 cm). Obrađeno je 8 pedo-laboratorijske analize (tablica 2). Nisu ponovljene analoških jamau kulturi crnog bora i8 u sastojini ba-lize na čistim pijescima u rezervatu. grema. Također su za usporedbu analizirani i čisti Tablica 1. Prosječni rezultati nekih kemijskih i fizikalnih analiza u 1981. godini. Table 1 Average results of chemical and physical analyses in the year 1981 Slika 4. Lokacije pedoloških profila u Đurđevačkim pijescima Figure 4Soil pit locality of Đurđevački pijesci area Obrada podataka Debljina horizonta u cm Horizon deep in cm Vegetacija/broj uzoraka Vegetation/ No of Sample pH u pH in Humus % Humus % Ukupni N % Total N % C/N 2,0-0,2 0,2-0,02 0,02-0,002 <0.002 Mehanički sastav % Mechanical composition H 2 O M-KCl Pijesak/ (n=3) Sand 4,6 4,3 0,4 0,02 12,8 41,5 54,6 1,9 2,0 (A) 0 – 5 Bor/ (n=8) Pinus 4,2 4,0 1,4 0,06 16,5 50,6 41,9 1,3 6,2 Bagrem/(n=8) Black Locust 4,5 4,1 1,1 0,06 17,8 57,7 35,5 2,5 4,3 Pijesak/ (n=3) Sand 5,1 4,5 0,3 --41,4 54,6 2,4 1,6 C I 5 – 15 Bor/ (n=8) Pinus 4,6 4,2 0,7 --50,8 43,7 1,3 4,2 Bagrem/(n=8) Black Locust 4,9 4,6 0,5 --61,8 34,2 1,4 2,6 Pijesak/ (n=3) Sand 5,7 4,8 0,3 --43,8 52,2 2,5 1,5 C II 15 – 50 Bor/ (n=8) Pinus 5,0 4,5 0,7 --51,6 40,8 2,7 4,9 Bagrem/(n=8) Black Locust 5,2 4,9 0,3 --59,6 35,6 2,1 2,7 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 238 <-- 238 --> PDF |
B. Vrbek, I. Pilaš: ISTRAŽIVANJE PROMJENANEKIH KEMIJSKIH I FIZIKALNIH OSOBINAU TLU ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 230-238 Graf.7–10. Statistička obradaT-testom reakcije tla u 1 M KCl, sadržaja ugljika, sadržaja dušika i C/N odnosa za prosječni površinski horizont tla 0–5 cm pod crnim borom Graph 7 –10 Statistic treatment with T-test for acidity of soil in 1M KCI, carbon content, nitrogen content and C/N ratio for surface average horizon of soil 0–5 cm deep with Austrian pine trees. Graf. 11 – 13. Statistička obradaT-testom reakcije tla u 1M KCl, sadržaja ugljika, sadržaja dušika i C/N odnosa za prosječni površinski horizont tla 0–5 cm pod bagremom Graph 11 –13 Statistic treatment with T-test for acidity of soil in 1M KCI, carbon content, nitrogen content and C/N ratio for surface average horizon of soil 0–5 cm deep with black Locust trees. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 239 <-- 239 --> PDF |
B. Vrbek, I. Pilaš: ISTRAŽIVANJE PROMJENANEKIH KEMIJSKIH I FIZIKALNIH OSOBINAU TLU ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 230-238 RASPRAVA– Disscusion Prve podatke pedoloških istraživanja na području Podravskih pijesaka možemo naći još iz 1911. godine od Šandor (1911), a kasnije je Mayer (1971) istraživao to područje i postavio genetsko-evolucijski niz koji je i ujedno ekološki, a prema njemu evolucija je prema samo jednom stadijuA-C.Smatra kako su na tom području rasprostranjeni sirozemi na pijesku, organogene pararendzine, prijelazne rendzine i prava rendzina na pijesku. Prema Špoljar (1999) i klasifikaciji FAO (1998) iWRB (2006) na području Đurđevačkih pijesaka rasprostranjen jeArenosol (slika 5. i slika 7) sa svojim značajkama (qualifiers): prefiksima – Rubic, Folic, Pro- tic, Endogleyic, Haplic i sufiksima – (Dystric, Greyic, Novic,Transportic). Klasifikacija tala navedenih tipova na pijescima u nacionalnoj klasifikaciji (Škorić i ZAKLJUČCI– Na području Đurđevačkih pijesaka tijekom 27 godina pod kulturama crnog bora, običnog bora i bagrema dogodile su se pozitivne promjene u smislu povećanja humusa i formiranjaAhorizonta. Humusa ima prosječno od 3,5 do 4,8 %, što je prema klasifikaciji Gračaninu (1950) dosta humozno tlo. Prema dubini količina humusa opada i do 30 cm ga ima prosječno, oko 1,1 do 1,2% tj. tlo je vrlo slabo do slabo humozno. dr.1985) trebaju se i dalje koristiti, ali prema WRB (2006) postoji samo jedan tip tla –Arenosol kojemu se dodaju “prefiksi”i “sufiksi”,a oni označavaju genetski razvoj tala te kemijske i fizikalne karakteristike tala. Reakcija tala uA horizontu (0–5 cm) je jako do eks trem no kisela. U prosjeku, slojevi pijesaka pod šumskom vegetacijom imaju višu reakciju tla za prosječno 1,0 pH do dubine od 30 cm. Sadržaj humusa u tlu pod šumskim kulturama,uAhorizontu (0–5 cm) 1981 godine je u rasponu od 0,5–2,7%,a nakon 27 godina taj raspon se povećao pa iznosi 2,2–4,4. Na grafikonu 2 prikazane su razlike u sadržaju humusa tijekom 27 godina. Povećanje humusa je višestruka za kulturu crnog bora, a isto tako i za bagrem. Kontrolni uzorci na čistom pijesku imaju raspon humusa od 0,3–0,6%. Conclusions Ustanovljeno je blago povećanje reakcije tla podjednako u dubini do 5 cm i u dubini do 30 cm, ali prema statističkoj obradi ona nije signifikantna. Reakcija tla na većim dubinama ostala je približno na istim vrijednostima nakon 27 godina utjecaja vegetacije. Prema rezultatima i statističkom obradom podataka na arenosole povoljnije utječu nasadi bagrema nego kulture običnoga i crnog bora. ZAHVALA– Acknowledgement Terenski dio poslaobavljen je uz veliku pomoć djelatnika Hrvatskih šuma, a posebice šumarije Đurđevac pod voditeljstvom ravnatelja šumarije dipl. ing. Zlatka Lista. LITERATURAMayer, B. 1971: Prilog klasifikaciji pošumljenih Đurđevačkih pijesaka, Šumarski list, br. 5-6, st. 158–162. Crnjaković, M.1995: Na Podravskim peskima, katalog izložbe fotografija R. Kranjčeva 26. rujna do 23. listopada, Hrvatski prirodoslovni muzej, p 1–2. Šandor,F. 1911:Ekskurzija u podravske pijeske, vijesti Geološkog povjereništva Kraljevine Hrvatske i Slavonije, Zagreb. Green, r. N., R. L. Trowbridge, K. Klinka (1993):Towards a Taxonomic Classification of Humus Forms. Forest Science Monograph 29, pp 49. Gračanin, M.(1950). Metodika ekoloških istraživanja tla. Priručnik za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije, 89–207, Zagreb. Također se zahvaljujem Draganu Jakšiću tehničaru Hrvatskog šumarskog instituta,koji je sve pedološke profile uz djelatnike šumarije iskopao i pripremio te obavio uzorkovanja. – References Martinović,J., D. Cestar, K. Bezak, 1986: Proizvodnost šumskih kultura i njihov utjecaj na tlo na Đurđevačkim pijescima. Radovi 70. 7–33, Jastrebarsko. Kučan, F. 1925: Pijesak u Hrvatskoj. Glasnik Hrv. Prirodoslovnog društva, god.XXV, Sv. 4, Zagreb. Blašković,V.1964: Prirodne oznake Đurđevačkih pijesaka, doktorska disertacija, Geografski glasnik br 25, Zagreb FAO (Editor), 1998. World reference base for soil resources. World soil resources reports. FAO, ISRIC, ISSS, Rome, 87 pp Škorić,A., G.Filipovski and M. Ćirić, 1985. Classification of Yugoslav soils (in Croatian). Aca demy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, Sarajevo, 71pp. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 240 <-- 240 --> PDF |
B. Vrbek, I. Pilaš: ISTRAŽIVANJE PROMJENANEKIH KEMIJSKIH I FIZIKALNIH OSOBINAU TLU ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 230-238 Škorić,A., 1973: Pedološki praktikum, Sveučilište u Croatian). MSc Thesis, University of Zagreb, Zagrebu, Poljoprivredni fakultet-Zagreb pp 41 Zagreb, 121pp. Špoljar,A., 1999. FAO Classification with a data-World Reference Base for Soil Resources (2006) World base for Soil map of Croatia at small scale (in Soil Resources Reports 103. 132 p (FAO Rome). SUMMARY: In the area of Đurđevački pijesci (Northern Croatia), at the end of 19thct, forestation with the Scotch and Austrian pine has been carried out; later on it has been performed with the black Locust as well, the aim of which was to calm the active sands down and to stop the “Croatian desert” to spread, together with improving of the ecological life conditions. After about 100 years, this work analyses the forest vegetation influence on some soil characteristics and crop productivity. The investigated vegetation spread in an area of forest community of Peduncled Oak and Common Hornbeam( Carpino betuli-Quercetum roboris, Anić 1956 ex. Rauš 1969). The average annual precipitation quantity is 950 mm; the average annual air temperature is 10,1 oC. The parent material of soils contains 78–80 % SiO2 and 2–4 % CaO + MgO. The most important results of these researches are: On sand area in north Croatia (Đurđevački Pijesci) in the period of 90–110 years under the forest of Austrian pine, Scotch pine and Black Locust there has been formed – Rubic, Folic, Protic, Endogleyic, Haplic Arenosols (Dystric, Greyic, Novic, Transportic). From the mentioned research and soil data it can be concluded that the forest vegetation had a strong influence on a progressive direction of the soil evolution. The sands represent a very recent pedogenetic formation belonging mainly to the genetic-evolutionary stage of leached sirozem (grey desert soils) with a tendency of future development towards the initial Leptosol (Ranker). Key words:Đurđevački pijesci, arenosol, forest vegetation, pedogenezis |