DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 232 <-- 232 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 230-238 UDK 630* 114.4 + 232.4 ISTRAŽIVANJE PROMJENANEKIH KEMIJSKIH I FIZIKALNIH OSOBINA U TLU POD ŠUMOM BORAI BAGREMANAPODRUČJU ĐURĐEVAČKIH PIJESAKA RESEARCHES OF SOIL CHANGES IN THE PINUSAND ROBINIAFOREST ON ĐURĐEVAČKI SANDSAREA Boris VRBEK, Ivan PILAŠ* SAŽETAK: Na području Đurđevačkih pijesaka u sjevernoj Hrvatskoj pri kraju 19. stoljeća pošumljeni su pijesci s običnim i crnim borom. Nakon nekog vremena na području pijesaka počeo je pridolaziti i obični bagrem. Pošumljavanje je rađeno u svrhu smirivanja pijesaka u tadašnjoj “Hrvatskoj pustinji” te kako bi se pripremili ekološki uvjeti za prirodnu obnovu i rast šuma na tom području. Srednja godišnja količina padalina je 950 mm, srednja godišnja temperatura 10,1 Co. Matični supstrat sadrži 78–80 % SiO2i 2-4 % CaO + MgO. U ovome radu istražuje se utjecaj vegetacije na tla tijekom 27 godina rasta šume crnog i običnog bora te bagrema. Istraživano područje po vegetacijskim obilježjima pripada u šumsku zajednicu hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, Anić 1956 ex. Rauš 1969). Prema podacima istraživanja može se zaključiti kako postoji utjecaj šumske vegetacije na arenosole na području Đurđevačkih pijesaka. Na pijescima je rasprostranjen tip tla Arenosol, a recentna pedogeneza i evolucija tala odvija se progresivno prema tipovima tala: sirozemima (Regosol) i dalje prema rankerima. Ključne riječi:Đurđevački pijesci, arenosol, šumska vegetacija, pedogeneza UVOD – Introduction Na sjevernim padinama Bilogore i u dijelu Dravske čjaka, brijesta, hrasta, borovice i joheu jarke. Na taj su nizine početkom stoljeća još su postojali živi pijesci, po-način dobivenidovoljno dobri zaštitnivjetrobrani pojakretne pješčane dine koje su povremeno zasipavale polja sevi. Današnja slika je potpuno drukčija. Najveći dio Đuri naselja. Naziv “Hrvatska sahara”poprilično je pristajao tom dijelu naše domovine zbog visine pješčanih humaka (dina),koje su iznosile i do 8 metara s dužinom od desetak do stotinu metara. Smirivanje pijesaka započelo je potkraj 19. i tijekom početka 20. stoljeća (Sl. 1.) radovima na pošumljavanju oko 1891. go dine na inicijativu Mirka pl. Hapleka Sigets kog. Pošumljavanje je obavljeno sadnicama crnog i obi čnog bora te je podignut vjetrobran dužine 150 m i ši rine 30 m za zaštitu. Kasnije 1899. godine smirivanje pi jesaka obavljeno je sađenjem bagrema nakon ravnanja površine ručnim alatom. Dalje u sveobuhvatnom procesu melioracije značajna faza bilo je njihovo smirivanje na terenu polaganjem ze * Dr. sc. Boris Vrbek, dr. sc. Ivan Pilaš Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko, e-mail: borisv@sumins.hr Slika 1. Radovi na smirivanju pijesaka u Đurđevcu (Foto: F. Šandor 1910) Figure 1Improvement works on Đurđevac sands (Photo: F. Šandor 1910) |