DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 225 <-- 225 --> PDF |
D. Vuletić, S. Krajter, O. Vlainić: PREGLED STAVOVA LOKALNOG STANOVNIŠTVAI KORISNIKA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 222-229 Pojam vrijednosti je dvojako korišten: (1) kroz bo-vijeno,a njihovo korištenje često neregulirano, tako da dovno vrednovanje povoljnosti šume da pruži određeni onaj koji ulaže u njih ili gospodari na način da ih osigu proizvod i/ili uslugu (Krznar i Lindić 1999, Krznar i dr.2000); i (2) kroz prepoznavanje postojanja i važnosti proizvoda i usluga šuma od strane korisnika (Vuletić i dr.2009). Određivanje monetarnih vrijednosti pojedinih proizvoda i/ili usluga nije bilo tema ovog istraživanja. Osnovni ciljbio je prepoznati biološke i sociološke elemente koji utječu na interes ispitanika za posjetama i boravkom u šumi, te na temelju nalaza dati određene preporuke u smislu unapređenja. Nedrvni proizvodi i usluge šuma predstavljaju dodanu vrijednost šumskih ekosustava te mogu biti pokretač razvoja i motivacija za promjenu u gospodarenju šumama. Da bi se to dogodilo,šumovlasnici (privatni i državni) trebaju biti u mogućnosti prepoznati ekonomske učinke njihovog korištenjaili prilagođenog gospodarenja u svrhu osiguranja tih proizvoda i usluga (Hodges i Poudyal 2008). Za većinu proizvoda (nedrvnih) i usluga šuma tržište je slabo ili nikako raz PODRUČJE ISTRAŽIVANJA– Istraživanje je provedeno na području Petrove gore, u gradu Karlovcu,koji Petrovoj gorigravitira kao reaobuhvaćalo jetri općine:Gvozd,Topusko i Vojnić, te kreacijskom području. Sama Petrova gora proteže se na Tablica 1. Pregled broja gostiju lovačkog doma “Muljava”u 2010. godini Table 1 Number of visitors in hunting lodge “Muljava”in 2010th rava od toga nema izravne financijske koristi(Mavsar i dr. 2008), a često niti kontrolu nad korištenjem. Cijeli sustav od osiguravanja nedrvnih proizvoda i usluga šuma preko njihovog korištenja i prepoznavanja od strane korisnika (što je jedan od preduvjeta stvaranja tržišta) (Merlo iPaveri1997), pa do prilagodbe u gospodarenju i unapređenja njihovog korištenja, izuzetno je složen. Na njega istovremeno utječu unutarnji čimbenici koji definiraju ekosustav i njegovu povoljnost za pružanjem proizvoda i usluga, te vanjski,koji određuju interes i stavove šumovlasnika i korisnika (Vuletić i dr. 2009, Avdibegović i dr.2010). Dobiveni rezultati predstavljeni su po određenim cijelinama, a interpretiraju se na zajedničkoj razini kroz međusobno potvrđivanje, odnosno metodom triangula 1 cije (Denzin iLincoln1998, 2003i 2005) u svrhu izvođenja zaključaka i preporuka. Research area Vrsta grupe – Group type Broj gostiju –Number % Lovci–Hunters 32 0 Sportaši–Sports group 444 3 Škole i obrazovne ustanove–Schools and educational institutions 1.488 12 Izviđači–Scouts 750 6 Planinari–Mountaineers 210 2 Poslovni ljudi (seminari, poslovni ručkovi)–Business groups (seminars,business lunches) 1.406 11 Privatne proslave –Private parties 2.912 23 Grupe–Other groups 1.658 13 Individualni gosti–Individual visitors 4.000 31 Ukupno–Total 12.900 100 Tablica 2. Površine glavnih šumskih zajednica Table 2 Aras of major plant associations Šumska zajednica -Plant association Površina –Area Ukupna površina Total area Udio –Ratio ha ha % Šuma kitnjaka i pitomog kestena (Querco-Castaneetum sativae/Ht.1938) 768,99 6,60 37,97Šuma bukve s lazarkinjom (Asperulo-Fagetum /Pelcer 1979.) 4.423,54 Brdska bukova šuma s mrtvom koprivom (Lamio orvale - Fagetum sylvaticae /Ht. 1938) 3.462,87 11.649,31 29,73 8,56 6,59 Bukova šuma s bekicom (Luzulo - Fagetum sylvaticae/ Mausel 1937.) 997,57 Ilirska šuma kitnjaka i običnog graba (Epimedio - Carpinetum betuli /Horv. 1938/Borh. 1963) 767,54 Ukupno –Total 10.420,51 89,45 1 Denzin (1978) je prepoznao više tipova triangulacije. Jedan tip uključuje povezivanje različitih izvora podataka. Drugi je metodološka triangulacija, koja uključuje povezivanje podataka iz različitih izvora, dok je treći istraživačka triangulacija gdje se povezje više istraži vača na istom istraživanju. |