DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 224 <-- 224 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list – Posebni broj (2011), 222-229 UDK 630* 907 + 907.2 PREGLED STAVOVA LOKALNOG STANOVNIŠTVAI KORISNIKA O NEDRVNIM PROIZVODIMAI USLUGAMAŠUMA REVIEW OF LOCAL RESIDENTSAND USERSATTITUDES TOWARDS NONWOOD FOREST PRODUCTSAND SERVICES WITH REMARKS ON OBSTACLES AND POSSIBILITIES FOR IMPROVEMENT 1 12 Dijana VULETIĆ, Silvija KRAJTER, Oliver VLAINIĆ SAŽETAK: Ovaj rad objedinjuje i stavlja u međusobni odnos rezultate ispitivanja stavova dvije različite grupe ispitanika prema nedrvnim šumskim uslugama i proizvodima, služeći se metodom triangulacije (Denzin 1978, Denzin i Lincoln 1998, 2003 i 2005). Podaci su prikupljeni pomoću dva dijelom ista upitnika, s time da se s lokalnim stanovništvom razgovaralo licem-u-lice, dok su stanovnici Karlovca svoj upitnik dobili poštom. Uz to je ocijenjena povoljnost šuma područja Petrove gore za pružanje rekreacijskih i krajobraznih usluga. Rezultati ukazuju na visok stupanj slaganja stavova ispitanika ove dvije grupe te prepoznavanje važnosti ekološke i rekreacijske usluge šuma. Također je zanimljivo da obje grupe ispitanika vrlo rado i često odlaze u šumu, najčešće radi odmora i rekreacije, kao i zdravlja, a prilikom boravka u šumi gotovo redovno sakupljaju razne plodove i proizvode. Uglavnom su zadovoljni stanjem šuma, no to zadovoljstvo opada povećanjem stupnja obrazovanja, ali nisu zadovoljni stanjem i održavanjem postojećih sadržaja u šumi. Također im nedostaju sadržaji prilagođeni osobama s posebnim potrebama. Izuzetno dobru povoljnost cijeloga područja Petrove gore za pružanjem rekreacijskih i krajobraznih usluga može se bolje koristiti u promidžbene svrhe samog rekreacijskog centra, ali i kao dobru podlogu za privatno poduzetništvo. Obje grupe su prepoznale važnost šumskih plodova i iskazale interes za njihovim sakupljanjem te korištenjem, ponajprije za osobne svrhe. Za dobivanje potpunije slike, potrebno je provesti dodatna istraživanja s posebnom pozornošću usmjerenom na posjetitelje šume. Ključne riječi:nedrvni proizvodi i usluge šuma, krajobrazna raznolikost, rekreacija, triangulacija UVOD – Introduction U radu se iznose rezultati istraživanja provedenog u Nedrvni šumski proizvodidefinirani su kao skup sklopu projekta “Utvrđivanje vrijednosti i mogućnosti plodova šumskog raslinja (drveća, grmlja, ostalog rašća) korištenja ostalih proizvoda i usluga šuma”, Hrvatskog i gljiva (jestivih), a usluge su određene grupom socijalšumarskog instituta provedenog u suradnji s Hrvatskim nih usluga šuma (rekreacijskom i krajobraznom).Rešumama d.o.o., UŠPKarlovac(2005–2010). kreacijskom su uz interes ispitanika za boravkom u šumi obuhvaćene i različite aktivnosti kojima se posjetitelji bave, dok je krajobraznom uz važnost šume u tvorbi kra 1 Dr. sc. Dijana Vuletić, Hrvatski šumarski institut jobraza i povećanju njegove raznolikosti obuhvaćena i Silvija Krajter, dipl. ing. šum., Hrvatski šumarski institut 2 OliverVlainić, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o. privlačnost određenog područja za posjetitelje. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 225 <-- 225 --> PDF |
D. Vuletić, S. Krajter, O. Vlainić: PREGLED STAVOVA LOKALNOG STANOVNIŠTVAI KORISNIKA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 222-229 Pojam vrijednosti je dvojako korišten: (1) kroz bo-vijeno,a njihovo korištenje često neregulirano, tako da dovno vrednovanje povoljnosti šume da pruži određeni onaj koji ulaže u njih ili gospodari na način da ih osigu proizvod i/ili uslugu (Krznar i Lindić 1999, Krznar i dr.2000); i (2) kroz prepoznavanje postojanja i važnosti proizvoda i usluga šuma od strane korisnika (Vuletić i dr.2009). Određivanje monetarnih vrijednosti pojedinih proizvoda i/ili usluga nije bilo tema ovog istraživanja. Osnovni ciljbio je prepoznati biološke i sociološke elemente koji utječu na interes ispitanika za posjetama i boravkom u šumi, te na temelju nalaza dati određene preporuke u smislu unapređenja. Nedrvni proizvodi i usluge šuma predstavljaju dodanu vrijednost šumskih ekosustava te mogu biti pokretač razvoja i motivacija za promjenu u gospodarenju šumama. Da bi se to dogodilo,šumovlasnici (privatni i državni) trebaju biti u mogućnosti prepoznati ekonomske učinke njihovog korištenjaili prilagođenog gospodarenja u svrhu osiguranja tih proizvoda i usluga (Hodges i Poudyal 2008). Za većinu proizvoda (nedrvnih) i usluga šuma tržište je slabo ili nikako raz PODRUČJE ISTRAŽIVANJA– Istraživanje je provedeno na području Petrove gore, u gradu Karlovcu,koji Petrovoj gorigravitira kao reaobuhvaćalo jetri općine:Gvozd,Topusko i Vojnić, te kreacijskom području. Sama Petrova gora proteže se na Tablica 1. Pregled broja gostiju lovačkog doma “Muljava”u 2010. godini Table 1 Number of visitors in hunting lodge “Muljava”in 2010th rava od toga nema izravne financijske koristi(Mavsar i dr. 2008), a često niti kontrolu nad korištenjem. Cijeli sustav od osiguravanja nedrvnih proizvoda i usluga šuma preko njihovog korištenja i prepoznavanja od strane korisnika (što je jedan od preduvjeta stvaranja tržišta) (Merlo iPaveri1997), pa do prilagodbe u gospodarenju i unapređenja njihovog korištenja, izuzetno je složen. Na njega istovremeno utječu unutarnji čimbenici koji definiraju ekosustav i njegovu povoljnost za pružanjem proizvoda i usluga, te vanjski,koji određuju interes i stavove šumovlasnika i korisnika (Vuletić i dr. 2009, Avdibegović i dr.2010). Dobiveni rezultati predstavljeni su po određenim cijelinama, a interpretiraju se na zajedničkoj razini kroz međusobno potvrđivanje, odnosno metodom triangula 1 cije (Denzin iLincoln1998, 2003i 2005) u svrhu izvođenja zaključaka i preporuka. Research area Vrsta grupe – Group type Broj gostiju –Number % Lovci–Hunters 32 0 Sportaši–Sports group 444 3 Škole i obrazovne ustanove–Schools and educational institutions 1.488 12 Izviđači–Scouts 750 6 Planinari–Mountaineers 210 2 Poslovni ljudi (seminari, poslovni ručkovi)–Business groups (seminars,business lunches) 1.406 11 Privatne proslave –Private parties 2.912 23 Grupe–Other groups 1.658 13 Individualni gosti–Individual visitors 4.000 31 Ukupno–Total 12.900 100 Tablica 2. Površine glavnih šumskih zajednica Table 2 Aras of major plant associations Šumska zajednica -Plant association Površina –Area Ukupna površina Total area Udio –Ratio ha ha % Šuma kitnjaka i pitomog kestena (Querco-Castaneetum sativae/Ht.1938) 768,99 6,60 37,97Šuma bukve s lazarkinjom (Asperulo-Fagetum /Pelcer 1979.) 4.423,54 Brdska bukova šuma s mrtvom koprivom (Lamio orvale - Fagetum sylvaticae /Ht. 1938) 3.462,87 11.649,31 29,73 8,56 6,59 Bukova šuma s bekicom (Luzulo - Fagetum sylvaticae/ Mausel 1937.) 997,57 Ilirska šuma kitnjaka i običnog graba (Epimedio - Carpinetum betuli /Horv. 1938/Borh. 1963) 767,54 Ukupno –Total 10.420,51 89,45 1 Denzin (1978) je prepoznao više tipova triangulacije. Jedan tip uključuje povezivanje različitih izvora podataka. Drugi je metodološka triangulacija, koja uključuje povezivanje podataka iz različitih izvora, dok je treći istraživačka triangulacija gdje se povezje više istraži vača na istom istraživanju. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 228 <-- 228 --> PDF |
D. Vuletić, S. Krajter, O. Vlainić: PREGLED STAVOVA LOKALNOG STANOVNIŠTVAI KORISNIKA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 222-229 dljivo da je povoljnost za pružanjem krajobraznih usluga u prosjeku za jedan razredbolja od one za turističke usluge. Razlog tomu je s jedne strane koncentracija objekata od posebnog turističkog značenja oko samog vrha Petrove gore i lovačkog doma (koji po metodi donose dodatne bodove), a s druge ljepota krajobraza i njena raznolikost te bogatstvo kulturnim i prirodnim elementima krajobraza, čija prisutnost povećava privlačnosti ovoga područja za posjetitelje. Na ovaj način je krajobrazna usluga šuma zapravo promatrana u službi rekreacijske usluge šuma. Rezultati ankete provedene među lokalnim stanovništvom na području Petrove gore Results of questionnaire executed among local population on Peters’ mountain Lokalno stanovništvo često ide u šumu i bavi sesakupljanjemšumskih plodova,među kojima po korištenju prevladavaju gljive, odnosno 76,0%ispitanika ih koristi. Na drugom mjestu su šumski plodovi, koje koristi 51,4 %ispitanika, med sa 25,5%i ljekovito bilje koje sakuplja 20,2 % ispitanika. Prema rezultatima istraživanja ovim aktivnostima se podjednako bave svi ispitanici bez obzira na stručnu spremu, prihode po kućanstvu ili dob (Vuletić i dr.2009). Lokalno stanovništvo Petrove gore, i to njih 60%, često odlazi u šumupodjednako po godišnjim dobima, jedino zimi taj postotak pada na 40 %. Najčešći razlozi odlaska u šumu su: odmor i zabava(41,3 %), zdravstveni razlozi(36,5 %), šport i rekreacija(21,2 %) te posao(17,3 %). Tijekom boravka u šumi 45,3 % ispitanika je u potpunosti zadovoljno ponudom, 42,2%djelomično za- Rezultati ankete provedene u Karlovcu – Iako je upitnik za ispitivanje stanovništva u Karlovcu bio nešto drukčije oblikovan radi različite tehnike prikupljanja podataka,moguće je usporediti dobivene odgovore sa odgovorima dobivenim od lokalnog stanovništva Petrove gore. Uspoređivala su se samo pitanja koja se odnose na prepoznavanje značaja nedrvnih dovoljno, a samo 12,5 % nije zadovoljno ponudom. Međusobnim testiranjima sa drugim značajnim,varijablama nije utvrđena ovisnost o općini, spolu iliprosječnom prihodu kućanstva. Ipak, podaci upućuju na smanjenje razine zadovoljstva ponudom s porastom stupnja obrazovanja i porastom prosječnih primanja po kućanstvu. Kod prepoznavanja važnosti funkcija šuma, na prvom mjestu (79,3%) se nalazi proizvodna funkcija (drvo i proizvodi od drveta), slijedi ju zdravstvena (67,3%) te ostali nedrvni proizvodi(50,5 %). Glede šumarske tradicije kraja i velik udio šumoposjednika (50 %) razumljiva je važnost drvoproizvodne funkcije, međutim izuzetno je značajno i prepoznavanje važnosti socijalnih funkcija šuma od strane ispitanika (Vuletić i dr. 2009). Results of questionnaire executed in Karlovac šumskih proizvoda i usluga šuma.Tako je zanimljivo i znakovito da stanovnici Karlovca prepoznaju ekološku i socijalne usluge šuma kao važnije od proizvodnih, gdje jedino ekološka odskače od prosjeka tj. statistički značajno se razlikuje, dok važnost socijalnih usluga nije statistički potvrđena,iako im nominalnevrijedno- 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 5 4 3 2 1 Proizvodna Ostali šumski Ekonomska Krajobraznaproizvodi Ekološka Socijalna Slika 1. Osnovne funkcije šuma po važnosti (5-jako važno, 4-važno, 3-srednje važno, 2-manje važno, 1-potpuno nevažno) Figure 1Basic function of forests by importance (5-very important, 4-important, 3-medium importance, 2-less important, 1-not important) * Proizvodna –Productive; Ostali šumski proizvodi –Other forest products; Ekonomska –Economic; Ekološka –Ecological; Socijalna –Social; Krajobrazna –Landscape |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 226 <-- 226 --> PDF |
D. Vuletić, S. Krajter, O. Vlainić: PREGLED STAVOVA LOKALNOG STANOVNIŠTVAI KORISNIKA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 222-229 dvije županije, Karlovačku i Sisačko-Moslavačku, a po gospodarskoj podjeli obuhvaća tri gospodarske jedinice – Petrovac, Bublen i Bistru. Sa gospodarskog stajališta zanimljiva je radi vrijednih gospodarskih šuma i bogatog lovišta,dok za rekreaciju služi stanovnicima obližnjeg Karlovca i drugim brojnim posjetiteljima. Na Petrovoj gori nalazi se nekoliko kulturno-povijesnih objekata: spomen obilježje Narodno-oslobodilačke borbe (NOB-a) na samom vrhu, ostaci Pavlinskog samostana, također blizu vrha, obilježje groba kralja Petra Svačića te ostaci partizanske bolnice. Redovito ju MATERIJALI I METODE – Materijali za ovo istraživanje sastoje se od sekundarnih i primarnih podataka. Sekundarne čine: osnovni podaci o šumama na području Petrove gore (Osnove gospodarenja, karte), osnovni podaci o lokalnom stanovništvu koje živi na području Petrove gore (Gvozd,Topusko i Vojnić) te grada Karlovca kao veće urbane sredine u neposrednoj blizini istraživanog područja (Popis stanovništva 2001). Primarni podaci sakupljani su tijekom istraživanja u postupku ocjenjivanja određenih krajobraznih (broj i vrste kulutirnih i prirodnih sastavnica krajobraza i reljefne posebnosti šumske cjeline kao dijela krajobraza) i estetskih (fenotipske posebnosti šumskih vrsta i raznolikost drvenastih vrsta) osobina šume na terenu prema metodi Krznar i Lindić (1999) i Krznar i dr. (2000). Također su provedene Tablica 3. Osnovni podaci o šumama Tablica 3 Basic data on forests obilaze djeca okolnih škola te gosti lječilišta uTopuskom. Središnje mjesto je lovački dom “Muljava”(Hrvatske šume d.o.o.) odakle grupe (Tablica 1) kreću u obilazak,a tu se nude i ugostitljske usluge. U blizini doma uređena je staza za osobe s teškoćama u kretanju, slijepe i slabovidne osobe te poučna staza Rimski put. Jahanje na konjima je također dio ponude. Područje je radi zastupljenosti pojedinih šumskih zajednica (Tablica 2) bogato kestenom i gljivama te drugim šumskim plodovima. Materials and methods dvije ankete; jedna je poslana putem pošte građanima grada Karlovca (2009–2010), a druga je provedena metodom razgovora licem-u-lice: (1) s lokalnim stanovništvom na području Petrove gore (2007–2008)(Vuletić i dr. 2009). Osnovni podaci o šumama na razini odsjeka korišteni su za bodovno vrednovanje turističke i krajobrazne usluge šuma. Za iste potrebe prikupljeni su dodatni podaci na terenu.Također su izdvojeni podaci o rasporedu najvažnijih sporednih šumskih proizvoda (kestena igljiva). U tablici 3. prikazani su osnovni podaci o gospodarskim jedinicama u kojima je provedeno istraživanje. Gospodarska jedinica Management unit Površina Area (ha) Drvna zaliha Standing volume(m 3 ) Broj odsjeka –Numer of sub-departments Prevladavajuće vrste drveća Prevalent tree species Petrovac Bublen Bistra 5.300 5.240 1.240 1.456.192 1.454.625 235.867 382 402 121 bukva -beech, kitnjak -oak, kesten -chestnut, grab -hornbean Podaci prikupljeni anketiranjem lokalnog stanovništva na području Petrove gore zasebno su obrađeni i dijelom već objavljeni u radu Vuletić i dr.(2009), a za potrebe ovog prikaza navode se samo osnovni podaci o ispitanicima (Tablic4). Anketiranje stanovništva grada Karlovca provedeno je putem ankete poslane poštom na slučajno iza- Tablica 4. Raspodjela ispitanika u općinama po dobi Table 4 Distribution of respondents in municipalities according to age Dob –Age Općina–Municipality Gvozd Topusko Vojnić Godine –Years N % N % N % 21-35 3 5,0 9 19,1 11 10,9 36-50 15 25,0 14 29,8 11 10,9 51-65 23 38,3 18 38,3 40 39,6 66 < 19 31,7 6 12,8 39 38,6 Ukupno –Total 60 100,0 47 100,0 101 100,0 brane adrese, jednoliko raspoređene po dijelovima grada. Poslano je 450 anketa,od kojih je pravilno ispunjenih vraćeno 56,odnosno 12,5%. Ovako malen stupanj povrata anketa tumači se malom zainteresiranosti za ovakve načine ispitivanja i preopterećenosti pošte reklamnim materijalima i drugim anketama. Unatoč tomušto mali uzorak ne dopušta izvođenje zaključaka i njihovo generaliziranje, držimo da su prikupljene informacije vrijedne za analizu i interpretaciju, posebice ako ih se promatra u međusobnom odnosu sa drugim prikupljenim informacijama. U tablici 5. Iznose se osnovni podaci o ispitanicima u gradu Karlovcu. Metoda odabrana za analizu i interpretaciju podataka sakupljenih različitim tehnikama, posebice kod kombinacije kvalitativnih i kvantitativnih metoda, i/ili u različitimrazdobljima je triangulacija ili metoda međusobnog potvrđivanja (Denzin i Lincoln 1998, 2003i 2005). Njome se stavljaju u međusobni odnos podaci iz različitih izvora koji se odnose na isti problem. Ova |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 227 <-- 227 --> PDF |
D. Vuletić, S. Krajter, O. Vlainić: PREGLED STAVOVA LOKALNOG STANOVNIŠTVAI KORISNIKA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 222-229 Tablica 5. Raspodjela ispitanika po dobi i spolu za grad Karlovac Table 5 Distribution of respondents according to age and gender in Karlovac town Dob Spol -Gender Age Muški -Male Ženski -Female Ukupno -Total Godine Years N % N % N % 21-35 5 13,9 1 5,0 6 10,7 36-50 9 25,0 7 35,0 16 28,6 51-65 6 16,7 8 40,0 14 25,0 66 < 16 44,4 4 20,0 20 35,7 36 100,0 20 100,0 56 100,0 REZULTATI – Dobiveni rezultati iznose se po cjelinama,odnosno metodama te se komentiraju dijelovi u kojima se metode međusobno povezuju i pojašnjavaju nalazi. U prvom dijelu ocijenjeni su i vrednovani (bodovno) strukturni, krajobrazni i estetski elementi šuma koji su odlučujući za osiguravanje turističkih i krajobraznih usluga šuma. Nadalje se iznose rezultati ispitivanja lokalnog stanovništva o korištenju šuma i interesu za pokretanjem sitmetoda posebno omogućava dublje razumijevanje istraživanog fenomena, a osobito je pogodna kod analiza odgovora na otvorena pitanja, odnosno kod kvalitativnih istraživanja. Dobiveni rezultatine koriste se za izvođenje zaključaka koji bi se primjenili na cijelu populaciju, već za bolje razumijevanje stavova ispitanika i rezultata dobivenih kvantitativnim analizama(Denzin i Lincoln 2005), odnosno dobivanje boljeg 1 uvida u složenost proučavanog fenomena. Kvantitativni podaci obrađeni su i statistički analizirani pomoću SPSS (Statistical Package for the Social Sciences) programa, dok su kvalitetni analizirani ručno. Results nog poduzetništva na temelju tih aktivnosti, a u posljednjem dijeluiznose se rezultati ispitivanja stavova stanovništva grada Karlovca,kao veće urbane sredine koja gravitira Petrovoj gori kao rekreacijskom središtu. Mogućnost sakupljanja šumskih plodova ovdje je promatrana ponajprije kao oblik rekreacije, te pretpostavlja njihovo koritšenje samo za vlastite potrebe. Povoljnost šume za pružanjem turističkih i krajobraznih usluga Forests’ suitability for providing tourist and landscape services Bodovno vrednovanje pojedinih usluga šuma učinjeno je po metodama (Krznar iLindić 1999, Krznar i dr. 2000) koje nam kao rezultat daju stupanj povoljnosti pojedinih predjela (grupe odsjeka) za pojedinu uslugu: turističku i krajobraznu (Tablica 6). Preglednost dobivenih rezultata moguće je dobiti jedino kartografskim prikazom koji nismo u mogućnosti ovdje Tablica 6. Povoljnost šuma za pružanjem pojedinih usluga Table 6 Forests’ Suitability for providing specific services prikazati,no pokušat ćemo ih opisno povezati s poznatim lokalitetima na Petrovoj gori,kao što su: Lovački dom “Muljava”, Partizanska bolnica, Spomen obilježje borcima iz II.svjetskog rata, Pavlinskim samostanom, Kraljevim grobom, ornitološkim rezervatom u blizini Spomen obilježja te postojećim poučnim stazama. Gospodarska jedinica Stupnjevi povoljnosti Površina po razredima povoljnosti Area per suitability grades Udio u ukupnoj površini gospodarske jedinice –Rate in total management unit area Management unit Suitability grades Turistička Tourist Krajobrazna Landscape Turistička Tourist Krajobrazna Landscape % ha % 91-100 55,33 1,05 71-80 112,43 471,36 2,14 8,96 Petrovac 61-70 4778,89 90,86 51-60 5092,02 9,53 96,81 0,18 71-80 281,1 5,44 Bublen 61-70 4881,11 94,42 51-60 5169,43 7,22 100,00 0,14 71-80 18,52 98,21 1,52 8,05 Bistra 61-70 1101,66 90,29 51-60 1201,58 20,23 98,48 1,66 Razredi povoljnosti kreću se od 0-100%u rasponu voljnosti, najveći dio je u rasponu od 51–70 %,što ukaod po 10%. Iz tablice 5vidljivo je da se cijelo istraži-zuje na visoku kakvoću strukturnih osobitosti same vano područje nalazi u razredima dobre do odlične po-šume za pružanjem promatranih usluga.Također je vi |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 229 <-- 229 --> PDF |
D. Vuletić, S. Krajter, O. Vlainić: PREGLED STAVOVA LOKALNOG STANOVNIŠTVAI KORISNIKA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 222-229 sti daju veće značenje od proizvodnih (Slika 1).Odlasci gora spominje kao omiljeno odredište u tek 15%sluča u šumu su prema rezultatima ove ankete omiljena aktiv nost ispitanika (Tablica 7) i to za 80%njih.Također je vidljivo kako velik broj ispitanika odlazi vrlo često u šumu, njih čak 40%odlazi jednom tjedno, a dodatnih 40 %barem nekoliko puta godišnje. Naravno ne odlaze svi uvijek na Petrovu goru, Karlovac obiluje i drugim izletištima do kojih se može doći i pješice,tako da se Petrova Tablica 7. Odlasci u šumu (Karlovac) Table7 Visits to the forests (Karlovac) jeva. Najčešće spominjani lokaliteti su oni u blizini samoga grada. Važnost Petrove gore kao rekreacijskog centra u blizini Karlovca,bit će dodatno istražen razgovorima licem-u-lice sa stanovnicima Karlovca i posjetiteljima na Petrovoj gori, a ta će se istraživanja provesti tijekom 2011. godine. Pitanje –Question Ponuđeni odgovori–Offered answers N % N % N % N % N % N % Jako volim Very much Volim I like Osrednje Medium Ne baš Not really Uopće ne volim Notat all Neodgovoreno Not answered Volite li odlaziti u šumu Do you like to visit forest 20 35,09 26 45,61 6 10,53 3 5,26 0 0 2 3,51 Najmanje 1 tjedno -At least once a week Najmanje 1 mjesečno -At least once a month Nekoliko puta godišnje Several times per year Jednom godišnje Once per year Nikada Never Neodgovoreno Not answered Kako često odlazite u šumu –How often do you visit forest 23 40,35 10 17,54 17 29,82 4 7,02 2 3,51 1 1,75 U ovom dijelu istraživanja promatrani su rezultati o samim odlascima u šumu i prepoznavanju značenjanedrvnih šumskih proizvoda i plodova. U tablici 8. prikaza na je važnost aktivnosti sakupljanja šumskih proizvoda, gdje su ispitanici (36%) ovu aktivnost ocijenili kao jako važnu i njih 20%kao važnu, što je u skladu sa do sada iznesenim rezultatima i ranijim istraživanjima(Vuletić i dr 2006 i 2006a). Na pitanje koliko su zadovoljni stanjem šume u koju najčešće odlaze, 65 %ispitanika je u potpunosti ili jako zadovoljno stanjem, 21%je prilično zadovoljno, dok tek 14%ispitanika nije ili uopće nije zadovoljno. Kod ispitivanja zadovoljstva ponudom i sadržajima koji se nalaze u šumi ispitanici navode da općenito tih sadržaja ima premalo, da ako postoje nisu baš prilagođeni okolišu u kojemu se nalaze te da su slabo održavani. Rasporedom sadržaja su zadovoljni,no često navode da nisu prilagođeni svim grupama posjetitelja,gdje osobito ističu osobe s posebnim potrebama, što ukazuje na nedostatak specijaliziranih sadržaja za te grupe posjetitelja. Tablica 8. Sakupljanje šumskih proizvoda po važnosti (Karlovac) Table 8 Collecting of forest products according to its importance (Karlovac) Ocjena važnosti –Importance grade Frekvencija –Frequency % Jako važno –Very important 18 36,0 Važno –Important 10 20,0 Srednje važno –Medium important 9 18,0 Manje važno –Less important 10 20,0 Nevažno –Not important 3 6,0 Ukupno –Total 50 100,0 Tablica 9. Učestalost odlazaka u šumu prema godišnjim dobima Table 9 Frequencies of visits to forest by seasons Godišnje doba –Season Učestalost odlazaka u šumu–Frequencies of visits to forest Često –Often Povremeno–Occasionally Nikad–Never % Proljeće-Spring 59.8 27.8 12.4 Ljeto-Summer 57.1 28.6 14.3 Jesen-Autumn 62.6 28.3 9.1 Zima -Winter 41.6 18.0 40.4 |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 230 <-- 230 --> PDF |
D. Vuletić, S. Krajter, O. Vlainić: PREGLED STAVOVA LOKALNOG STANOVNIŠTVAI KORISNIKA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 222-229 Pri samom odabiru lokacije livade i otvoreni prostori su najmanje omiljena mjesta, najveći broj ispitanika (njih i do 45%) najčešće biraju mjesta obrasla stablima, te se vole kretati izvan putova i uređenih staza,odnosno ZAKLJUČCI – Istraživanje stavova dvije grupe ispitanika: lokalnog stanovništva Petrove gore i stanovnika grada Karlovca, ukazalo je na veliko slaganje dobivenih odgovora, iako se izvedeni zaključci nemogu primijeniti na cijelu populaciju radi malog postignutog uzorka kod ankete provedene sa stanovnicima grada Karlovca. Tako se može zaključiti da ispitanici podjednako prepoznaju važnosti određenih funkcija šuma, te ekološku i socijalne usluge ocjenjuju kao vrlo važne. Također je vidljivo da velik broj ispitanika u šumu odlazi redovito i često, gotovo istim intenzitetom kroz cijelu godinu,uz izuzetak zimskog razdoblja kada je ta aktivnost manja ali ne prestaje pogoršanjem vremenskih uvjeta. Značajan je također i interes za sakupljanjem šumskih plodova i nedrvnih šumskih proizvoda, ponajprijekao rekreacijska aktivnost,što ukazuje na postojeći potencijal kojim se svakako treba pozabaviti u budućnosti. Na temelju odgovora obiju grupa ispitanika,odmor, zabava, rekreacija i zdravlje su najvažniji razlozi odlazaka u šumu. Odgovori ispitanika obje grupe o zadovoljstvu stanjem šume i ponudom sadržaja potvrđuju dobro stanje šuma te su u skladu s rezultatima o povoljnosti šuma za pružanjem rekreacijskih usluga. Naravno da treba unaprijediti postojeće sadržaje, posebice njihovo održavanje te pokloniti više pozornosti osobama s posebnim LITERATURAAvdibegović, M., N. Petrović, D. Nonić, S. Posavec, B. Marić, D. Vuletić, (2010) Sprem nost privatnih šumoposjednika u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini na suradnju pri izgradnji i održavanju šumskih cesta, Šumarski listVol CXXXIV, No 1–2, 55–64. Denzin, N. K., 1978. Sociological Methods. New York: McGraw-Hill. Denzin, N.K.&Y.S.Lincoln,(Eds.), 2003.Collecting and interpreting qualitative materials,2nd Edition.Thousand Oaks, CA: Sage Publications. Denzin, N.K.&Y.S.Lincoln,1998. Introduction: Entering the field of qualitative research.Chapter 1 in N. K. Denzin andY. S. Lincoln (Eds). The landscape of qualitative research: Theories and issues.(pp. 1–34)Thousand Oaks, CA: Sage publications. Denzin, N.K., Y.S.Lincoln,2005. “Introduction: The discipline and practice of qualitative research”. In N. K. Denzin &Y. S. Lincoln (Eds.), The Sage Handbook of Qualitative Research biraju udaljenije i što prirodnije lokalitete. Ovo govori u prilog važnosti rekreacijske usluge svih šuma,a ne samo odabranih i tome prilagođenih lokaliteta. Conclusions potrebama. Na Petrovoj gori postoji poučna staza za takve osobe,no ona je jedna od rijetkih kod nas,te bi njeno postojanje trebalo više koristiti u promidžbene svrhe samog izletišta na Petrovoj gori. Petrova gora kao rekreacijsko središte navodi na zaključak da se potencijal velikog broja posjetitelja može još bolje iskoristiti promidžbom posebnih sadržaja koji se nude kroz cijelu godinu, posebno onih koji se nalaze u šumi te motivirati posjetitelje na dulji boravak u samoj šumi. Sve navedene aktivnosti govore u prilog značenju rekreacijske usluge šuma,a s obzirom da je gotovo cijelo istraživano područje izuzetno pogodno za ove aktivnosti, iste se mogu intenzivirati bez puno dodatnih ulaganja. Interes ispitanika iz Karlovca kao veće urbane sredine također treba što bolje iskoristiti,te raditi na tome da se oni što bolje informiraju o mogućnostima rekreacije na Petrovoj gori. Na ovaj način bi se pogodnost ovih šumskih predjela mogla bolje iskoristiti. Da bi se dobila potpuna slika,ovo istraživanje treba nadopuniti detaljnijim ispitivanjima obje grupe ispitanika, a osobitu pozornost treba posvetiti stavovima samih posjetitelja Petrove gore,što će se provesti u nadolazećem razdoblju. – Literature rd (3 ed.), pp. 1-33. Thousand Oaks, CA: Sage. ISBN 0-7619-2757-3 Hodges, D. G., N.C. Poudyal,2008. Ecosystem Service Provision on the Cumberland Plateau, USA, Landowner Motivation andAlternative Incentive Mechanisms, IUFRO International Symposium on Emerging Needs of Society from Forest, pp: 17–25, Ljubljana. Krznar,A., V.Lindić,1999: Model vrednovanja korisnosti zdravstvenih i krajobraznih usluga šuma, Rad. Šumar. inst. 34 (2): 103–119, Jastrebarsko. Krznar,A., V.Lindić, D. Vuletić,2000: Metodo logija vrednovanja korisnosti turističko-rekrea cijskih usluga šuma, Rad. Šumar. inst. 35 (1):65–81, Jastrebarsko. Mavsar, R., G. Weiss, S. Ramčilović, M. Palahí, E. Rametsteiner, S. Tykkä, R. van Apeldoorn, J. Vreke, M.van Wijk, I.Prokofieva, 2008. Study on theDevelopment and Marketing of Non-Market Forest Products and Services– Study Report. EC DGAgri. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 231 <-- 231 --> PDF |
D. Vuletić, S. Krajter, O. Vlainić: PREGLED STAVOVA LOKALNOG STANOVNIŠTVAI KORISNIKA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 222-229 Merlo,M., M.Paveri,1997. Formation and imple-škim i socijalnim uslugama šuma, Rad.Šumar. mentation of forest policies:Afocus on the po-inst.Jastrebar.41 (1–2): 83-90, Jastrebrsko. licy tools mix. in: Policies, Institutions and Vuletić,D., E.Paladinić, G.Petrač,2006a. Re- Means for Sustainable Forestry Development zultati ankete o sporednim proizvodime (SŠP) i Proceedings of XIWorld Forestry Congress. An ne drvo proizvodnim uslugama šuma, Rad. talya, Turkey. Šumar. inst. Izvanredno izdanje 9: 329–336, Ja- Popis stanovništva 2001.,Državni zavod za statistiku strebarsko. (www.dzs.hr), Zagreb. Vuletić, D., S. Krajter, M. Mrazek,A. Ćorić, Vuletić, D., V. Vondra, L. Szirovicza, E. Pa-2009.Nedrvni šumski proizvodi i usluge – Koris ladinić, 2006. Rezultati ispitivanja sklonosti timo li in dovoljno?, Šumarski list, br. 3–4, turista za boravak u šumi i odnos prema ekolo-175–184, Zagreb. SUMMARY: This paper presents results of research project “Defining of values and possibilities of use for non-wood forests’ products and services financed by Croatian forests ltd. and executed by Croatian Forest Research Institute in cooperation with Forest District Karlovac (2005–2010). Non-wood forests´ products were defined as group of forest fruits and mushrooms, and services as group of social forests’ services (recreation and landscape). Method chosen for analysis and interpretation of results from two different investigations was triangulation (Denzin and Lincoln 1998 i 2003). First investigation was done with population of Peters´ mountain (2007–2008) using face-to-face interviews (table 4), and second using questionnaire send by mail to citizens of Karlovac (table 5) as users of forest services (2009–2010).This method allowed us to put results from different investigations into relation with aim to get better picture and understanding of investigated phenomenon. In addition the data on forest suitability for providing forest services were collected too. Those data were used for defining forest suitability for providing recreational and landscape services to users. Results show high level of correlation between attitudes of two different groups of respondents, and significant recognition of importance of ecological, recreational and landscape forests´ services (figure 1). Another finding is that both groups of respondents very often and gladly visits forest, mostly for purpose of rest and recreation, but also for health reasons (table 7 and 9) (Vuletić et al 2009). During their visits to forest they often almost regularly collect forest fruits, and they recognized this activity as very important for them (table 8). They are also equally satisfied with state of forests. However, the level of respondents’ satisfaction decreased with increased level of education. Contrary level of satisfaction is low when it is about state and maintenance of recreational infrastructure in forests. Especially they missed adopted infrastructure for disabled people. The forests´ suitability for providing recreational and landscape services is for almost whole area of Peters´ mountain excellent and very good (table 6) and we see this as a clear sign of huge potential for developing recreational activities and for use in marketing of whole recreational area. Also this could be used to facilitate private entrepreneurship development based on use of forests’ non-wood products for which the both groups of respondents recognized the potential. The local population expresses also interest to start private entrepreneurship where those which owned they forests were more interested in it. Peters´ mountain with the recreational center “Muljava” with numerous of visitors (table 1) presents huge potential for developing recreational activities based on collection of non-wood forests´ products which will motivate their visitors to prolong their stay in forests. The existing common interest for non-wood forest products and fruits should be used and connected through possibility to sell collected fruits to some of local collectors, which could boost the private entrepreneurship in these poorly developed areas with almost non additional investments. Although, for getting the whole picture of investigated phenomenon additional research should be planned and executed giving the special attention to concrete visitors of forests and this recreational area and in second hand to private entrepreneurs to find out what are the critical factors which can initiate or foster those activities. Key words: nonwood forest products and servised, landscape diversity, recreation, triangulation |