DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 22     <-- 22 -->        PDF

J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24
20
sum i Luzuleto-Fagetum castaneto-
sum. Usporedbu pridolaska važnih
vrsta za mezofilne kestenove šume
sa Zrinske gore prikazujeTablica 1.
Mezofilne kestenove šume se od
submediteranskih jasno razlikuju
po nizu termofilnih vrsta u flor-
nome sastavu submediteranskih ke-
stenovih šuma, kao i ekološkim
uvjetima karakterističnim za sub-
mediteransko područje.
Sličnost s bukovim šumama s
kestenom, asocijacijaAposeri foeti-
dae-Castanetum pokazuje u nastu-
panju nekih vrsta iz bukovih šuma:
Dryopteris filix mas, Cardamine
bulbifera,Symphytum tuberosum i
Pulmonaria officinalis, no bukove
šume s kestenom (Castaneo-Fage-
tum) dobro diferencira značajno
učešće vrstaFestuca drymeia, Cep-
halantera longifoliaiAcer pseudo-
platanus. U sastavu ovih šuma je
Slika 6. UsporedbaasocijacijaQuerco-Castanetum(crveno) iApo-
seri foetidae-Castanetum(plavo) prema ekspoziciji
Fig. 6 Comparison of associations Querco-Castanetum(red) and
Aposeri foetidae-Castanetum(blue) according to exposition
Slika 7.UsporedbaasocijacijaQuerco-Castanetum(crveno) iApo-
seri foetidae-Castanetum(plavo) prema nagibu
Fig. 7 Comparison of associations Querco-Castanetum (red) and
Aposeri foetidae-Castanetum(blue) according to inclination
Tablica 1. Usporedna tablica as. Aposeri foetidae-Castanetum
Usporedna sintetska tablica Wraber (8) Medak (45)
Područje sjeverozapadna Zrinska
Bosna gora
godina snimanja 1953/1957 2006-2007
P Castanea sativa A+B V V
P Fagus sylvatica V V
P Quercus petraea V IV
P Carpinus betulus V V
P Corylus avellana B IV IV
P Crataegus monogyna V V
H Aposeris foetida C V V
P Rubus hirtus V V
G Circea lutetiana IV V
T Galeopsis tetrahit+pubescens III IV
G Dryopteris filix-mas IV IV
G Athyrium filix-femina IV IV
H Pulmonaria officinalis III III
G Sanicula europaea II III
Ch Genista tinctoria II II
T Melampyrum pratense II II
H Gentiana asclepiadea-hl II I
H Luzula luzuloides . I
Ch Veronica officinalis II III
H Festuca heterophylla II I
također i jela (Abies alba), koja im svojim prisutnošću
na određenim lokalitetima (Medvednica, Macelj) sa-
svim mijenja fizionomiju, te su i opisane kao posebna
subasocijacija. Sve ove navedene vrste također su i dife-
rencijalne prema šumama bukve i pitomog kestena opi-
sanim iz Slovenije, gdje su pojedinačno ili grupimično
bukvi primiješani kitnjak i kesten, koje su uzMelampy-
rum pratense i Luzula luzuloides, Marinček i Zu-
pančič (1979) odredili za svojstvene vrste asocijacije
(Medak 2009).
U ekološkom smislu, mezofilne se kestenove šume
razlikuju od acidofilnih s kojima dijele areal. U odnosu
na acidofilne kestenike, koji rastu obično na visinama
200–500 m, u kitnjakovom vegetacijskom pojasu
(Medak,2009), ove šume zauzimaju nešto niže polo-
žaje, posebice kada se razvijaju na blažim padinama,
ispod izloženih grebena i platoa. Nelogičnost visinskog
smještaja ovih šuma (niži položaji-pojas bukovih šuma)
proizlazi najvjerojatnije iz čestih pojava vegetacijske in-
verzije na području Zrinske i Petrove gore, gdje se, zbog
reljefnih uvjeta (strmi obronci) kitnjakove šume razvi-
jaju na dobro osvijetljenim i toplim padinama te na gre-
benima, dok bukva zauzima niže, zasjenjene i hladnije