DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 214 <-- 214 --> PDF |
K. Indir, V. Novotny: UTJECAJ VELIČINE KRUŽNIH PRIMJERNIH PLOHANAPROCJENU STRUKTURNIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 211-221 dzakonskim aktima nije propisan oblik primjerne površi ne, u praksi se najčešće koriste kružne plohe, a mno go manje primjerne pruge. O prednostima i manama pojedinih metoda prikupljanja podataka te o pouzdanosti procjene, pisali su mnogi domaći i strani autori (Miletić 1958, Klepac 1965, Schmid-Haas 1985, 1989, Pranjić i Lukić 1997, Galić 2002, Jazbec et al.2011). Uređajna inventura u Hrvatskoj u posljednje vrijeme koristi kružne plohe različitih polumjera, ovisno o starosti sastojine. Pravilnikom o uređivanju šuma propisan je najmanji intenzitet izmjere koji u jednodobnim sastojinama iznosi 2%u drugom dobnom razredu kod prve izmjere, a barem 5%u ostalim sastojinama. Izuzetak čine sastojine prvog dobnog razreda, u kojemu se izmjera u pravilu ne vrši,te sastojine propisane za sječu glavnog prihoda u sljedećih 10 go PODRUČJE ISTRAŽIVANJA– Izmjera na plohama korištenim za ovo istraživanje izvršena je na prostoru gospodarske jedinice Repaš- Gabajeva Greda (površine oko 4300 ha) kojom upravlja šumarija Repaš, UŠP Koprivnica. Područje je to nizinskih šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba, i u najvećoj mjeri pripada zajednici Carpino betuli – dina u kojima se vrši izmjera svih stabala (Narodne no- vine 111/06, 141/08). Time je ostavljena mogućnost provoditelju izmjere da odluči hoće li ciljani intenzitet postići uz više primjernih površina manje veličine ili manje jedinica uzorka veće površine. Imajući u vidu nužnost da svakom primjernom površinom bude obuhvaćen reprezentativan broj stabala te činjenicu da broj stabala u sastojini opada s njenom starosti, logičan je izbor korištenje manjih površina u mlađim sastojina, te većih u starijim.Tako svaka jedinica uzorka ima svoju statističku težinu i predstavljat će relevantan izvor informacija. U ovome radu istražilo se kakav utjecaj na procjenu tri osnovna strukturna elementa odabranih sastojina hrasta lužnjaka, broj stabala (N), temeljnicu (G) i volumen (V) ima veličina kružne primjerne plohe. Research area Quercetum roboris (Anić 1959)Rauš 1969. Manji dio čine sastojine zajednice hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae – Quercetum roborisHt. 1938). Najveći dio pripada ekološko-gospodarskom tipu II – G – 10, a mnogo manje tipu II – G – 20. Slika 1. Istraživano područje: šumski kompleks sjeverno od rijeke Drave koji pripada gospodarskoj jedinici Repaš-Gabajeva Greda (Google Earth) Figure 1Research area: Repaš-Gabajeva Greda management unit, northern from Drava river (Google Earth) |