DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 210 <-- 210 --> PDF |
S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3 je Gausovoj krivulji s blagim pomakom prema nižim bi najbolje bilo ostaviti na panju od 2 do 4 stabalaca tj. debljinskim stupnjevima i najvećim brojem stabala u ukloniti nešto više od 25% izbojakaiz panja i pritom debljinskim stupnjevima od 8 do 11cm. Promatrajući ukloniti veći broj tanjih stabalaca koja su nepravilna sastojine na pokusnim plohama i kontrolnoj plohi u rasta i lošije kvalitete,kako bi se dobila ujednačenija kontekstu zdravstvenog stanja,moglo bi se zaključiti da struktura. Slika 10. Distribucija prsnih promjera Figure 10 Distribution of DBH 3.3. Obilježja sojeva gljive C. parasitica Characterisation of strains of the fungus C. parasitica Za biološku kontrolu raka kore najbolje je upotrijebiti lokalne sojeve gljive (Cortesi et al.1998) kako bi se spriječilo unošenje novih nepoznatih sojeva, jer bi oni mogli ometati prirodno širenje hipovirulence. Iz tog razloga odabrana je sastojina za uzorkovanje kestenove kore zaražene rakom s istog područja istraživanja. Izolacijom gljiveC. parasiticaiz raka kore dobiveno je 44 uzoraka.Analizom morfoloških karakteristika dobivenih izolata gljive utvrđeno je da od ukupnog broja uzoraka ima 57% bijelo pigmentiranih, 25 % narančas tih i 18% intermedijarnih (narančasto-bijelih i bijelonarančastih). Testom vegetativne kompatibilnosti s 30 najčešćih europskih tipova gljiveC. parasitica(Cortesi et al1996) utvrđeno je da jeu sastojini u popula ZAKLJUČCI Za poboljšanje zdravstvenog stanja i kvalitete sastojina pitomog kestena neophodno je provoditi šumsko uzgojne mjere prorede i čišćenje s naglaskom na uklanjanje stabala zaraženih aktivnim rakom i nekvalitetnih stabala. Sastojine u kojima je provedena proreda pokazuju pomak prema višim debljinskim stupnjevima,što ukazuje na ubrci ji gljive prisutno 8 europskih sojeva od kojih su najče šći EU 2, EU 1, EU 12 i EU 11 (Novak Agbaba et al. 2007).U bijelim izolatima gljive laboratorijskim te stovima utvrđena je prisutnost hipovirusakoji omogu ćuje biološku kontrolu bolesti. Hipovirus je detektiran i u bijelim sojevima gljiveC. parasiticau ke steno- vim sastojinama središnje Hrvatske (Krstin et al. 2009). Utvrđeno je da virus pripada soju HV1 koji je detektiran i u drugim Europskim zemljama(Krstin et al. 2008). Kolekcija izolata gljive čuva se u Laboratoriju za fitopatološka istraživanja Hrvatskog šumarskog instituta i na Biološkom odsjeku Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu,a upotrijebit će se u daljnjim istraživanjima zaštite šuma pitomog kestena. – Conclusions zani rast nakon otvaranja sklopa. Na pokusnim plohama u kojima je provedena proreda ima veći postotak zdravih stabala i stabala s kalusirajućim rakom. Na pokusnoj plohi I gdje je proveden jači intenzitet prorede,postotak aktivnih rakova je manji nego što je na pokusnoj plohi II manjeg intenziteta prorede. Na pokusnoj plohi I ima više |