DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 204 <-- 204 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list – Posebni broj (2011), 202-210 UDK 630* 442 ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA PROTECTION OF SWEET CHESTNUT STANDS 11 2 Sanja NOVAKAGBABA, Nevenka ĆELEPIROVIĆ, Mirna ĆURKOVIĆ PERICA SAŽETAK: Istraživan je utjecaj načina gospodarenja (njege, čišćenja i prorede) na zdravstveno stanje pitomog kestena tj. na pojavu bolesti raka kore i različitih tipova rakastih formacija. Cilj rada je zaštita pitomog kestena i podizanje kvalitete kestenovih sastojina i stabala te utvrditi kako gospodariti pitomim kestenom u cilju njegovog očuvanja. U tu svrhu osnovane su 2007. dvije pokusne i kontrolna ploha na području UŠP Sisak, Šumarija HrvatskaKostajnica u gospodarskoj jedinici Šamarica I u odjelu 91a. Na pokusnim plohama u jesen iste.godine provedena su dva intenziteta prorede: na pokusnoj plohi I: ostavljeno je 1–2 stabla pitomog kestena na panju i na pokusnoj plohi II: ostavljana su 3–5 stabala na panju. Odstranjivana su stabla nepravilna rasta, stabla zaražena aktivnim rakom, a ostavljana su stabla pravna, zdrava, s kalusirajućim rakom i površinskim rakom. Veličina ploha je 50 x 100 m.Na pokusnim plohama praćeno je zdravstveno stanje i razvoj tipova rakastih formacija nakon provedenog zahvata prorede i čišćenja. Evidentirani su i prsni promjeri kestenovih stabala. Izmjera je obavljena 2010. godine u jesen na kraju vegetacije, tri godine nakon provedenog zahvata. U odjelu 92a sakupljeni su uzorci kore zaražene rakom i izolirana je gljiva Cryphonectria parasiticate je osnovana kolekcija bijelih hipovirulentnih sojeva ove gljive, koji će se upotrijebiti u nastavku istraživanja s ciljem biološke kontrole bolesti. Na pokusnoj plohi s jačim intenzitetom prorede, stabla su postigla veće promjere i veći postotak zdravih stabala i stabala s kalusirajućim rakom te manji postotak stabala s aktivnim rakom. Na kontrolnoj plohi su debljinski promjeri stabala manji, postotak zdravih stabala i stabala s kalusirajućim rakom je manji nego na pokusnim plohama, dok je broj površinskih nekroza malo viši. Pokusna ploha II ima pravilniju strukturu sastojine od pokusne plohe I i kontrole. Rezultati ukazuju na potrebu nastavljanja praćenja pokusa i proširivanja istraživanja osnivanjem novih pokusnih ploha. Ključne riječi:pitomi kesten, zaštita kestenovih sastojina, rak kestenove kore, Cryphonectria parasitica, gospodarenje, zdravstveno stanje UVOD– Introduction Najveće površine kestenovih šuma u Hrvatskoj na-stenza sisačko-moslavačku županiju ima ekonomsku, laze se na području Uprave šuma podružnica Sisak. Od ekološku, socijalnu i turističku važnost posebice za ukupno 15 000 ha kestenovih sastojina kojima gospo-proizvodnju ploda i drva, za zaštitu tla, očuvanje biodidare Hrvatske šume d.o.o., 50% nalazi se na području verziteta, kao element pejzaža te za odmor i rekreaciju. UŠP Sisak (Novak Agbaba et al.2000). Pitomi ke-Problematika zaštite kestena u Hrvatskoj sagledava se s različitih gledišta: zaštite, uzgoja, uređivanja, fitoceno 1 Dr. sc. Sanja Novak Agbaba (sanjan@sumins.hr) 1 logije i genetike, u cilju zaštitite pitomog kestena i pro- Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko Dr. sc. Nevenka Ćelepirović (nevenkac@sumins.hr), moviranja njegove važnosti kao šumske vrste(Novak 2 Dr. sc. Mirna Ćurković Perica (mirna@botanic.hr), Agbaba et al.2005). Bolest rak kore narušava zdrav Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno matematički fakultet, Marulićev trg 4, Zagreb stveno stanje pitomog kestena i ograničavajući je čim |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 205 <-- 205 --> PDF |
S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Šumarski list – Posebni broj (2011), 202-210 benik za dobivanje kvalitetnih kestenovih sastojina. Uzročnik raka kestenove kore je gljivaChryphonectria parasitica(Murrill) Barr. Rak kore dolazi u tri forme: aktivni rak, površinski rak (površinska nekroza kore) i kalusirajući rak.C. parasiticamože biti inficirana s hipovirusom koji reducira virulentnost gljive i formira blaže oblike rakastih tvorevina. Prirodno širenje hipovirusa s površinskih nekroza na aktivni rak dovodi do zacjeljivanje rak-rana i pojavu kalusirajućih rakova. Ta pojava predstavlja osnovu za biološku kontrolu bolesti i zaustavljanje sušenja zaraženih stabala. Zaštita kestenovih šuma danas se bazira na mehaničkoj i biološkoj kontroli bolesti. Za pospješivanje prirodne biološke zaštite razvijena je tehnika unošenja hipovirolentih sojeva gljiveC. parasiticaumjetnom inokulacijom, koja je u Hrvatskoj pokusno započeta 1983. godine (Halambek,Novak Agbaba1993). U dosadašnjim istraživanjima (Novak Agbaba 1999, 2000, 2006) analizirao se i utjecaj načina gospo- MATERIJALI I METODE RADA – Za područje istraživanja odabrana je kestenova sastojina u Upravi šuma podružnica Sisak Šumarija Hrvatska Kostajnica, u gospodarskoj jedinici Šamarica I, šumski predjel Palež, u odjelu/odsjeku 91a.Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja vodi se u uređajnom razredu pitomog kestena.To je mlada kestenova panjača s primjesom hrasta, bukve i graba koja zauzima povr- Slika 1. Kestenova sastojina prije prorede Figure 1Chestnut stand before thinning šinu od 39,77 ha. Šumsku zajednicu čini šuma kitnjaka i pitomog kestena. Starost sastojine je 10 godina. Sastojina nije njegovana, na panjevima ima više izbojaka (slika 1i 2). Za smjernice gospodarenja sastojine propisano je čišćenje. Sastojina se nalazi na južnoj ekspoziciji, blagog nagiba 5 – 20°, na nadmorskoj visini 160 do darenja na zdravstveno stanje kestenovih sastojina te se ustanovilo da način gospodarenja značajno utječe na intenzitet zaraze rakom kore, a time i na kvalitetu kes te novihstabala. Predmet ovog rada je istraživanje utjecaja različitih načina gospodarenja pitomim kestenom s različitim intenzitetima prorede i mjerama zaštite na zdravstveno stanje i pojavu različitih tipova rakastih formacija. Osim toga predmet istraživanja je i određivanje populacijske strukture gljiveC. parasiticau lokalnoj sastojini na području Šumarije Hrvatska Kostajnica i dokazivanje prisutnosti hipovirusa u izoliranim sojevima gljive. Cilj istraživanja je poboljšanje zdravstvenog stanja sastojine,kao i povećanja kvalitete stabala, povećanje prsnih promjera odnosno povećanje proizvodnje drvne mase te povećanje proizvodnje ploda. Osim toga cilj je osnivanje kolekcije bijelih sojeva gljiveC. parasitica za korištenje u biološkoj kontroli bolesti. Materials and methods kusnoj plohi I provedena je jaka proreda i čišćenje. Na panju su ostavljena 1 do 2 stabalca(slika 4 i 5).Posječena su suha stabla, stabla zaražena jakim aktivnim rakom(slika 3) te stabla loše kvalitete. Sastojina je očišćena od neprohodnog grmlja lijeske, graba, bagrema i drugih vrsta raslinja. Na pokusnoj plohi II ostavljena su na panju 3 do 5 kestenovih stabalaca uz provođenje 245 m. Za ophodnjuove kestenove sastojinepredviđeno je 60 godina (Hrvatske šume 2006). U sastojini su osnovane dvije pokusne plohe i kon- Slika 2. Kestenovi izbojci zaraženi rakom trolna ploha. Svaka ploha je veličine 50 x 100m. Na po-Figure 2Infected chestnut sprouts |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 208 <-- 208 --> PDF |
S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3 206 Slika 7. Kategorije zdravstvenog stanja stabala po debljinskim stupnjevima Figure 7 Kategory of tree health condition in diameter degree Slika 8. Kategorije zdravstvenog stanja stabala po debljinskim stupnjevima Figure 8 Kategory of tree health condition in diameter degree |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 206 <-- 206 --> PDF |
S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3 Slika 3. Simptomi aktivnog raka kore Figure 3Symptoms of active canker njege i čišćenja. Kontrolna ploha postavljana je uz pokusne plohe. Broj stabalaca po panju kreće se od tri do dvanest. Na kontrolnoj plohi nisu rađeni nikakvi zahvati. Na pokusnim plohama i na kontrolnoj plohievidentirano je zdravstveno stanje svih kestenovih stabalaca po kategorijama: zdrava stabla, suha stabla, stabla zaražena aktivnim, kalusirajućim i površinskim rakom. Istovremeno s bilježenjem vrsta oštećenja,odnosno zdravosti stabala, mjereni su i promjeri stabala kako bi ustanovili na kojim veličinama promjera dolaze koji tipovi rakova. Promjeri stabala ukazuju nam na utjecaj različitog načina gospodarenja na razvoj sastojine.Izmjereni su promjeri kestenovih stabala na prsnoj visini (na 120cm visine od tla). U radu su prikazani podaci zapisa kategorija zdravstvenog stanja stabala i izmjere prsnih promjera iz 2010. go- dine, tri godine nakon provedenog zahvata prorede. U kestenovoj sastojini koja se nalazi u odjelu 92a, koji graniči s odjelom 91a, u kojoj se nalaze pokusne i kontrolna ploha, sakupljeni su uzorci kore rakastih formacija (aktivni, kalusirajući i površinski rakovi) za izolaciju gljiveC. parasitica.Odjel 92a čini starija kestenova sa- Slika 4. i 5. Kestenova sastojina nakon prorede Figure 4 and 5 Chestnut stand after thinning stojina starosti 20 godina. Na kestenovim stablima u ovom odjelu prevladavaju kalusirajući i površinski rakovi pogodni za izolaciju bijelihhipovirulentnih sojeva gljive C.Parasitica,dok u odjelu 91a ima vrlo malo površinskih rakova. U laboratoriju za fitopatološka ispitivanja Hrvatskog šumarskog instituta iz kore su izolirani sojevi gljive C.parasitica.S obzirom da izolati gljive izrazličitih tipova raka imaju različita morfološka obilježja (karakteristike): iz aktivnog raka izolati su narančasto pigmentirani, iz površinskog raka su bijeli,dok su iz kalusirajućeg raka narančastobijele pigentacije, izoliranim sojevima gljive određene su morfološkekarakteristike kultura (pigmentacija i sporulacija)i utvrđen je postotni udio narančastih, bijelih i intermedijarnih (narančastobijelih) izolata. Dobiveni sojevi gljiveC. parasiticakarakterizirani su testom vegetativne kompatibilnosti s 30 najčešćih europskih tipova gljiveC. Parasitica,prema metodi opisanoj u radu Cortesiet al1998. Bijeli sojevi gljive testirani su na prisutnost hipovirusa (Hoegger et al.1999) u laboratoriju biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Research results and discussion REZULTATI ISTRAŽIVANJAI RASPRAVA– 3.1. Zastupljenost tipova rakastih tvorevina na pokusnim plohama Types of canker formations on experimental plots Na slici 6.prikazano je zdravstveno stanje kesteno-kore: stabla s aktivnim rakom, kalusirajućim rakom i vih stabala prema kategorijama zaraženosti rakom površinskim rakom, zdrava stabla i posušena stabla. Na |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 207 <-- 207 --> PDF |
S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3 pokusnoj plohi I (P I) s jakim intenzitetom prorede od ukupno 231 stabla zdravih stabala ima 104 (45,02 %),stabala s kalusirajućim rakom68 (29,44 %),stabla s aktivnim rakom 41 (17,75 %), stabla s površinskim rakom 6 (2,6 %) i 12 suhih stabala (5,19%). Na pokusnoj plohi II (PII) s manjim intenzitetom prorede,od ukupno 559 stabala zdravih stabala ima 262 (46,87 %), stabala s kalusirajućim rakom 136 (24,33 %), stabala s aktivnim rakom 130 (23,26 %), stabala s površinskim rakom 14 (2,5 %) i 17suhih stabala (3,04 %). Na kontrolnoj plohi (K) ima od ukupno 742 stabla, zdravih stabala 329 (44,33%), stabla s kalusirajućim rakom ima 170 (22,91 %), stabla s aktivnim rakom 169 (22,77 %), stabla s površinskim rakom 35 (4,72%) i 39 (5,26%) suhih stabala,što je manje nego na po kusnim plohama. Postotak stabala s površinskim ra kom na svim istraživačkim plohamaje nizak i iznosi od 2,5 % na pokusnoj plohi II (PII) do 4,72% na kontrolnoj plohi (K). Pojava malog postotka stabala s površinskim rakom povezana je sa starošću sastojine koja iznosi svega 10 godina. Površinski rak kod stabala malih prsnih promjera može biti letalan kao i aktivni rak,i uzrokovati sušenje stabalca. U starijim sastojinama zabilježen je veći po stotak stabala s površinskim rakom i kreće se od 16 do 26% (NovakAgbaba2006). Postotak stabala s aktivnim rakom na pokusnoj plohi II i kontrolnoj plohi je približno isti i iznosi oko 23%,dok je na pokusnoj plohi I najmanji i iznosi 17,75%. Stabala s kalusirajućim rakom ima najviše na pokusnoj plohi I (29,44%),a najmanje na kontrolnoj plohi (22,91%). Postotak zdravih stabala ima na svim plohama oko 45%. Slika 6. Zdravstveno stanje pitomog kestena na pokusnim plohama Figure 6Health condition of sweetchestnut on experimental plots 3.2. Kategorije zdravstvenog stanja stabala po debljinskim stupnjevima Kategory of tree health condition in diameter degree Zastupljenost kategorija zdravstvenog stanja: stabala po debljinskim stupnjevima prikazana je na Slici 7.Na pokusnoj plohi I (PI) najveći broj zdravih stabala nalazi se u debljinskom stupnju 11cm te zatim po veličini broja zastupljenosti slijede debljinski stupnjevi 9, 8, 10 i 12 cm. Maksimalan broj stabala s kalusirajućim rakom nalazi se u debljinskim stupnjevima 11 i 14 cm. Uočava se da se zdrava stabla i kalusirajući rakovi nalaze u višim debljinskim stupnjevima dok se stabla s aktivnim rakom te sušci nalaze u nižim debljinskim stupnjevima od 5 do 8 cm sušci te od 5 do 12 cm aktivni rak. Broj površinskih nekroza je vrlo malen, svega jedna do dvije po debljinskom stupnju od 7 do 14 cm. Slična situacija se uočava i na pokusnoj plohi II (Slika 8). Zdrava stabla i stabla s kalusirajućim rakom dolaze uglavnom u srednjimdebljinskim stupnjevima dok sušci dolaze u nižim debljinskim stupnjevimaa aktivni rak u nižim i srednjim debljinskim stupnjevima. Tanja stabla su podložnija zarazi dok aktivni rak na debljim promjerima ima veću mogućnost konverzije u kalusirajući prirodnom biološkom kontrolom prilikom naseljavanjua spora s nositelja hipovirusa na rak ranu. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 209 <-- 209 --> PDF |
S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3 Površinska nekroza kreće se u rasponu debljinskih podložnija infekciji virulentnog agresivnog soja gljive stupnjeva od 5 do 15 i dolazi na vrlo malom broju sta-C. parasiticačiji micelij ima brži rast od hipovirulentbala. Mala zastupljenost je objašnjena saniskom staro-nog soja gljive i što je proces prirodnog širenja hipovišću sastojine gdje sustabla tanjih promjera i tanje kore rulentnih sojeva spor (Halambek 1991). Slika 9. Kategorije zdravstvenog stanja stabala po debljinskim stupnjevima Figure 9 Kategory of tree health condition in diameter degree Na kontrolnoj plohi (slika 9) maksimalan broj zdravih stabala dolazi u debljinskim stupnjevima od 7 do 10cm. Stabla s kalusirajućim rakom u rasponu od 4 do 16 cm s maksimumom u debljinskim stupnjevima 8, 9 i 11 cm. Aktivni rakdolazi u rasponu od 4 do 14 cm te uočavamo da ima dva maksimuma u debljinskom stupnju 6 cm i 10 cm,a proteže se i na deblja stabla zbog gustoće sastojine i većeg ozlijeđivanja kore. Stabla s površinskim rakom dolaze u malom broju u rasponu od 4 do 16 cm debljinskog stupnja. Sušci su zastupljeni u nižim debljinskim stupnjevima s maksimumom u debljinskom stupnju od 5 cm,što je i za očekivati jer micelij brzo proraste i zaokruži kambijalnu zonu stabalca malih promjera. Na slici 10 prikazana je distribucija prsnih promjera na pokusnim plohama po debljinskim stupnjevima. Na pokusnoj plohi s najvećom proredom (P I) raspon prsnih promjera kreće se od 4 do19cm,s maksimumom broja stabala prsnog promjera 11cm. Na pokusnoj plohi II debljinski stupnjevi kreću se od 4 do 20 cm i struktura sastojine je najujednačenija s maksimumomu broja stabala u debljinskom stupnju 8 cm. Na kontrolnoj plohi raspon prsnih promjera je od 4 do16 cm i ima dva maksimuma u debljinskom stupnju 5 i 9cm. Za strukturu se može reći da jeneujednačena. Na pokusnim plohama uočava se pomak prema debljim prsnim promjerima i povoljan utjecaj prorede na povećanja debljinskih stupnjeva,a time i kvalitetu stabala. Na pokusnoj plohi I nakon prorede (uklanjanja zaraženih i nekvalitetnih stabalate suvišnih stabala) i čišćenja preostalo je 231 stablo,odnosno 31,13 % stabala u usporedbi s kontrolnom plohom. Uklonjeno je 68,87 % stabala kako bi na kestenovim panjevima preostalo 1 do 2 stabla. Na pokusnoj plohi II nakon prorede i čišćenja preostalo je 559 stabala,odnosno 75,34% u odnosu na kontrolnu plohu. Uklonjeno je 24,66% stabala kako bi na panjevima preostalo 3 do 5 stabala. Analizirajući strukturu sastojine na pokusnoj plohi I vidimo da je ona nepravilna s maksimumom stabala u debljinskom stupnju 11cm. Isto tako struktura sastojine na kontrolnoj plohi je nepravilna jednodobna s pomakom prema nižim debljinskim stupnjevima i maksimumom stabala u debljinskom stupnju 9 cm. Naj pravilniju strukturu ima sastojina na pokusnoj plohi II i najsličnija |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 210 <-- 210 --> PDF |
S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3 je Gausovoj krivulji s blagim pomakom prema nižim bi najbolje bilo ostaviti na panju od 2 do 4 stabalaca tj. debljinskim stupnjevima i najvećim brojem stabala u ukloniti nešto više od 25% izbojakaiz panja i pritom debljinskim stupnjevima od 8 do 11cm. Promatrajući ukloniti veći broj tanjih stabalaca koja su nepravilna sastojine na pokusnim plohama i kontrolnoj plohi u rasta i lošije kvalitete,kako bi se dobila ujednačenija kontekstu zdravstvenog stanja,moglo bi se zaključiti da struktura. Slika 10. Distribucija prsnih promjera Figure 10 Distribution of DBH 3.3. Obilježja sojeva gljive C. parasitica Characterisation of strains of the fungus C. parasitica Za biološku kontrolu raka kore najbolje je upotrijebiti lokalne sojeve gljive (Cortesi et al.1998) kako bi se spriječilo unošenje novih nepoznatih sojeva, jer bi oni mogli ometati prirodno širenje hipovirulence. Iz tog razloga odabrana je sastojina za uzorkovanje kestenove kore zaražene rakom s istog područja istraživanja. Izolacijom gljiveC. parasiticaiz raka kore dobiveno je 44 uzoraka.Analizom morfoloških karakteristika dobivenih izolata gljive utvrđeno je da od ukupnog broja uzoraka ima 57% bijelo pigmentiranih, 25 % narančas tih i 18% intermedijarnih (narančasto-bijelih i bijelonarančastih). Testom vegetativne kompatibilnosti s 30 najčešćih europskih tipova gljiveC. parasitica(Cortesi et al1996) utvrđeno je da jeu sastojini u popula ZAKLJUČCI Za poboljšanje zdravstvenog stanja i kvalitete sastojina pitomog kestena neophodno je provoditi šumsko uzgojne mjere prorede i čišćenje s naglaskom na uklanjanje stabala zaraženih aktivnim rakom i nekvalitetnih stabala. Sastojine u kojima je provedena proreda pokazuju pomak prema višim debljinskim stupnjevima,što ukazuje na ubrci ji gljive prisutno 8 europskih sojeva od kojih su najče šći EU 2, EU 1, EU 12 i EU 11 (Novak Agbaba et al. 2007).U bijelim izolatima gljive laboratorijskim te stovima utvrđena je prisutnost hipovirusakoji omogu ćuje biološku kontrolu bolesti. Hipovirus je detektiran i u bijelim sojevima gljiveC. parasiticau ke steno- vim sastojinama središnje Hrvatske (Krstin et al. 2009). Utvrđeno je da virus pripada soju HV1 koji je detektiran i u drugim Europskim zemljama(Krstin et al. 2008). Kolekcija izolata gljive čuva se u Laboratoriju za fitopatološka istraživanja Hrvatskog šumarskog instituta i na Biološkom odsjeku Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu,a upotrijebit će se u daljnjim istraživanjima zaštite šuma pitomog kestena. – Conclusions zani rast nakon otvaranja sklopa. Na pokusnim plohama u kojima je provedena proreda ima veći postotak zdravih stabala i stabala s kalusirajućim rakom. Na pokusnoj plohi I gdje je proveden jači intenzitet prorede,postotak aktivnih rakova je manji nego što je na pokusnoj plohi II manjeg intenziteta prorede. Na pokusnoj plohi I ima više |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 212 <-- 212 --> PDF |
S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3 nd Škvorc,(ed.), 2 Croatian botanical congress with international participation, Croational bota nicalsociety, 41–42, Zagreb. Krstin Lj., S.Novak Agbaba, D.Rigling, M. Krajačić, M. Perica Ćurković 2008: Chest nut blight fungus in Croatia: Diversity of vege tative compatibility types, mating types and gene tic variability of associated Cryphonectria hypo v lrus1. Plant pathology 57 (6):1086–1096, Oxford. Krstin,Lj., M.Krajacic, M.Perica Ćurković, S.Novak Agbaba, D.Rigling,2009: Hypovirus- infected strains of the fungusCryphonectria parasiticain the central part of Croatia. In: A. Soylu, C. Mert (ed), Proceedings of the international workshops on chestnut management in mediterranean countries: problems and prospects –Acta horticulturae 815,International society for horticultural science, 283–287, Bursa. SUMMARY: In this paper the influence of care, cleaning and thinning on the health condition of chestnut, on the chestnut blight disease and various types of cancer formations are investigated. The aim of this work is the protection of chestnut trees and raising the quality of chestnut stands and trees and to determine how to manage with the chestnut stands to its preservation. For this purpose, the experimental plots were established in the Forest administration Sisak, in Forest office Hrvatska Kostajnica in Management Unit Šamarica I, department 91A. Experimental plot I was managed with strong thinning intensity: one to two chestnut trees were left on the stump. Experimental plot II was maneged with lowthinning intensity: three to five chestnut trees were left on the stump. Removed trees were irregular growth, infected with active cancer. The healthy tree and tree with healing superficial necroses were left. The size of experimental plots was 50 x 100 m. On experimental plots the health condition of trees, differengt types of cancer formations and diameter degree of trees were registered. The survey was carried out in 2010th year in the fall at the end of vegetation. In the Forest office Hrvatska Kostajnica in management unit Šmarica I in the compartment 92 a the samples of bark infected with cancer were collected and the fungus Cryphonectria parasiticawas isolated. Population structure of the fungus were analysed and 8 vegetative compatibility types were detected. The most frequent types were EU 2, EU 1, EU 12 and EU 11. Hypovirus was found in all white tested isolates. The collection of the white hypovirulent fungus ofCryphonectria parasiticastrains was established. The hypovirulent strains ofCryphonectria parasiticawill be used in further research for biological treatment of active cancers. The Experimental plot I with a stronger intensity of thinning,trees achieve larger diameters and a higher percentage of healthy trees and trees with healing cancer and smaller percentage of trees with active cancer. On the control plot, the diameter of the threes, the percentage of the healthy trees and trees with healing cancer were lower. but more trees with superficial necrosis The results indicate the need for continuing follow-up experiments and to establish a new experimental plots in order to protect the chestnut stands and increasing its quality. Keywords: sweet chestnut, protection of chestnut stands, chestnut blight, Cryphonectria parasitica, management measures, health condition |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 211 <-- 211 --> PDF |
S. NovakAgbaba, N. Ćelepirović, M. Ćurković Perica: ZAŠTITAŠUMA PITOMOG KESTENA Posebni broj Šumarskog lista, (2011), 1-3 kalusirajućih rakova od pokusne plohe II. Kalusirajući rak nost i tolerantnost na bolest. Iako je populacijska strukjavlja se na stablima većih prsnih promjera,dok se aktivni tura gljive C. parasitica na ovom lokaliteturaznolika i rak javlja većinom na stablima nižih prsnih promjera. Na ima 8 vegetativno kompatibilnih tipova, što može biti svim plohama,stabla s površinskim rakom prisutna su u ograničavajući čimbenik za širenje hipovirusa zbog momalom postotku zbog slabijeg infekcijskog potencijala guće nekompatibilnosti sojeva gljive, prisutnost hipoviruspora hipovirulentnih sojeva gljive. Razlike između po-lentnih sojeva je velika,što omogućava prirodnu biološku kusnih ploha nisu za sadajače izražene,jer je tri godine zaštitu (Novak Agbaba et al. 2007). Istraživanja kratkorazdoblje za praćenje promjena utjecaja gospoda-utjecaja uzgojnih i zaštitnih mjera u cilju poboljšanja renja na zdravstveno stanje šume.Ranije prorede mogle zdravstvenog stanja kestenovih stabala su dugoročna te se bi pridonijeti kvaliteti sastojine,jer bi se pravilnim raspo-predviđa nastavak praćenja razvoja kestenovih stabala i redom stabalaca izbjegla ozljeđivanja kore dodirivanjem i njihovog zdravstvenog stanja na osnovanim pokusnim trenjem između susjednih stabalaca. Selekcija mladih i plohama,kao i proširivanje istraživanja i osnivanje novih snažnijih stabalaca mogla bi povećati individualnu otpor-pokusnih ploha. ZAHVALA – Acknowledgment Zahvala djelatnicima UŠPSisak: Tihomiru Pejnoviću, dipl. ing. šum., rukovoditelju Odjela za uređivanje šuma, Marku Šprišiću,dipl. ing. šum. i Sanji Rajić, dipl. ing. šum., na pomoći u terenskim radovima,kao i LITERATURA Cortesi P., M. G.Milgrum, M.Bisiach,1996: Distribution and diversity of vegetative compa tibility types in subpopulations of Cryphone ctria parasitica in Italy. Mycol. Res. 100 (9), 1087–1093.Kew. CortesiP., D.Rigling, U.Heiniger,1998: Com parison of vegetative compatibility types in Italian and Swiss subpopulation of Cryphonectria parasitica. Eur. J. For. Path. 28: 167–176,Berlin. Halambek M,1991: Hipovirulentni sojevi Cryphonectria parasitica – nova mogućnost za oporavak pitomog kestena. (Hypovirulent strains of Cryphonectria parasitica – new possibility for recover of sweet chestnut trees). Rad. Šumar. Inst., 26 (2): 223–240, Jastrebarsko. Halambek M., S.Novak Agbaba,1993:Chestnut blight and investigation on possibility of disease control by hypovirulent strains. In: E. Antognossi (ed.), Proceedings of the international congress on chestnut, Comunita montana monti martani e serano of Spoleto, Instituto di coltivazioni arboree, University of Perugia, 595–597, Spoleto. Hoegger P., U.Heiniger, D.Rigling 1999: Genetic variation of Cryphonectria hypoviruses (CHV1) in Europe assessed using restriction fragment length polymorphism (RFLP) markers. Mol. Ecol. 8: 843–854,Vancouver. Hrvatske šume d.o.o., 2006., Šumarskogospodarska osnova područja (2006–2015),Zagreb. Novak Agbaba, S. 1999: Health condition of the sw e etchestnutinCroatia and theprotectionmeasures in practice. In: G. Salesses (ed.), Proceedings Miši Bižiću, dipl. ing. šum.,revirniku na području Šumarije Hrvatska Kostajnica, te donegdašnjem upravitelju Šumarije Hrvatska Kostajnica dipl. ing. šum. Đuri Dražiću na susretljivosti. – References of the second international symposium on chestnut- Acta horticulturae 494, International society for horticultural science, 425–426, Bordeaux. Novak Agbaba S., 2000: Sweet chestnut (Castanea sativa Mill.) in Croatia: management and problems, In:A. Martins,A.L. Pires (ed.), COST G4 Multidisciplinary chestnut research, Utad, 12–13, Vila Real. Novak Agbaba, S.; B. Liovic, M. Pernek, 2000: Prikaz sastojina pitomog kesten (Castanea sativa Miil.) u Hrvatskoj i zastupljenost hipo virulentnih sojeva gljive Cryphonectria parasitica (murr.) Barr. (Sweet chesnuts stands (Castanea sativaMill.) in Croatia and the prese n ce of hypo-virulent strains of the fu n g usCryphonectria parasitica(Murr.) Barr.). Rad. Šumar. Inst. 35 (1), 91–110, Jastrebarsko. Novak Agbaba, S., B. Liovic, J. Medak, D. Slade,2005: Chestnut research in Croatia. In: C.G.Abreu, E.Rosa,A.A.Monteiro(ed.), Proceedings of the third international chestnut congress-Acta horticulturae 693, International society for horticultural science, 49–54, Chaves. Novak Agbaba S., 2006: Monitoring raka kore pitomog kestena na trajnim plohama. (Monitoring of Sweet Chestnut Blight on Permanent Plots) Rad. Šumar. Inst. Izvanredno izdanje 9: 199–211, Jastrebarsko. Novak AgbabaS., N.Ćelepirović,Lj.Krstin J.Repar, D.Rigling, M.Perica Ćurković 2007: Population structure of the fungus Cryphonectria parasitica Murr., Barr. in Hrvatska Kostajnica. Abstract In: D. Britvec, Ž. |