DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 185     <-- 185 -->        PDF

V. Topić, L. Butorac, G. Jelić: DRVNAI LISNAMASAU MAKIJAMAPLANIKE ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 182-189


MATERIJAL I METODE – Material and methods


Istraživanja u makijama planike obavljena su na


trajnoj pokusnoj plohi kodVrgorca. Ploha je veličine
1 ha, a podploha broj 15, koja je izlučena i na njoj
obavljane izmjere na vegetaciji i utvrđeni njeni osnovni


2


strukturni podaci, veličine je 100 m (10 x 10 m).
Ploha broj 15 u makijama planike nalazi se zapadno
odVrgorca u katastarskoj općini Ravča, lokalitetu Re-
bine glavice,iznad sela Kokorići zaseokVukšići, na nadmorskoj
visini od 320 m. Izgrađena je od krednih
vapnenaca, s plitkim i jako skeletnim smeđim tlom (kalcikambisol).
Pokrovnost na plohi iznosi 69,61 %, a sred nja
visina planike je 1,60 m (maksimalna 2,30 m). Ovo
područje, prema sastavu šumskog pokrova, ima karakteristike
nešto oslabljenog eumediterana, što je zasigurno
rezultat klimatskih i reljefnih prilika. Mediteranski utjecaji
prodiru iz doline Neretve preko polja Jezero i Rastok
i najizrazitiji su u Dusini,Vrgorcu i Ravči,gdje su
eumediteranski florni elementi izmješani sa submediteranskim
listopadnim vrstama. Osim mogranja, koji se
javlja u čitavom području od Metkovića prema Prologu i
dalje na zapad, nazočna je zelenika, lemprika i crnika, a
kao još termofilniji element i planika (Arbutus unedoL.)
koja stvara na području Ravče guste i neprohodne makije
(Topić iVrdoljak 1984).
Pokusna ploha je izmjerena i obilježena na terenu
(slike 1 i 2). Mrežom kvadrata sačinjena je skica u ko joj
je na milimetarskom papiru ucrtan i numeriran
svaki primjerak grma s projekcijom krošanja.Time je
omogućeno planimetrijsko određivanje površine zastrtosti
tla krošnjama svakog grma.Terenski tlocrt projekcije
krošanja na milimetarskom papiru skeniranjem je i
digitaliziranAuto Cad programom. Izmjerene su visine
grmova, promjer krošanja i utvrđen broj izbojaka na
svakom panju, a nakon sječe odvojen je list od drva
(slika 3) i izmjerena njihova težina kod svakog grma.
Potom je terenskim ksilometrom u makijama utvrđena
specifična težina drva i lista na nekoliko uzoraka pla-


Slika 2. Pokusna ploha 15 nakon sječe vegetacije, Šumarija
Vrgorac


Figure 2Experimental plot 15 after cutting down of vegetation,
Forestry office Vrgorac


nike, kako bi se dobili podaci o odnosu između težine i
volumena. Svi podaci upisani su u terenske obrazce, a
u uredu uneseni u računalo, odnosno u bazu podataka.
Težina drva i lista mjereni su u kg, volumen u m , visina
grma i promjer krošnje u metrima. Promjer krošnje
računat je kao aritmetička sredina najvećeg i najmanjeg
promjera krozsredište grma.


Bazična statistika uzoraka nezavisnih i zavisnih varijabli
i korelacijski koeficijent prikazani su u tablicama
2 i 3. Utvrđena je ovisnost varijabli zelene
biomase (drva i lista) planike o visini grma, promjeru
krošnje i broju izbojaka na panju, kao nezavisnih varijabli,
koristeći opći linearni model


y = b+ b. x


o ii


gdje je y zavisna varijabla (težina drva, težina lista,
volumen drva, volumen lista), x su nezavisne varijable


i


(visina grma, promjer krošnje grma i broj izbojaka na
panju) i b i bsu parametri jednadžbe pravca. Sve stati


oi


stičke analize napravljene su koristeći statistički paket
STATISTICA7.1 (StatSoft, Inc.2006).


Slika1. Pokusna ploha 15, označena mrežom kvadrata, prije sječe Slika3. Odvajanje lista s izbojaka planike, na plohi 15, Šumarija
vegetacije, ŠumarijaVrgorac Vrgorac


Figure 1Experimental plot 15, divided by square net, before Figure 3Dividing leaves from Strawberry tree sprouts on plot 15,
cutting down of vegetation, Forest office Vrgorac Forestry office Vrgorac