DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 184 <-- 184 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list – Posebni broj (2011), 182-189 UDK 630* 539 (Arbutus unedo L.) DRVNAI LISNAMASAU MAKIJAMAPLANIKE (Arbutus unedo L.) NAPODRUČJU VRGORCA WOODAND FOLIAGE MASS IN STRAWBERRYTREE (Arbutus unedo L.) MAQUIS ON THEAREAOF VRGORAC 1 Vlado TOPIĆ, Lukrecija BUTORAC, Goran JELIĆ SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati izmjera zelene drvne i lisne mase iznad površine tla u makijama planike (Arbutus unedo L.). Istraživanja su obavljena i uzorci prikupljeni na trajnoj pokusnoj plohi na području Vrgorca. Ploha je veličine 1 ha, a podploha broj 15, koja je izlučena i na kojoj su obavljene izmjere na vegetaciji i utvrđeni njeni osnovni strukturni podaci, veličine je 100 m2(10 x 10 m). Pokrovnost na podplohi iznosi 69,61 %, a srednja visina izbojaka planike je 1,61 m (maksimalna 2,30 m). Drvna i lisna masa na pokusnoj plohi odvojeno je mjerena za svaki grm kao težina i volumen, a nezavisni procjenitelji bili su visina grma, promjer krošnje i broj izbojaka na panju. Težina drva i lista mjereni su u kg, volumen u m3, visina grma i promjer krošnje grma u metrima. Volumen drva u istraživanim makijama, na površini od 100 m2iznosi 0,095 m3, a volumen lista 0,074 m3. Važan dio ovih istraživanja obuhvaća i prikaz modela za brzu i pouzdanu procjenu drvne i lisne mase u ovim šumskim ekosustavima. Opće linearno modeliranje korišteno je za razvoj modela.Dobiveni modeli prikladni su za brzu i pouzdanu procjenu drvne i lisne mase u makijama planike. Rezultati istraživanja pokazuju da promjer krošnje objašnjava 70,7 % (ß = 0,846; p<0,0001) varijabilnosti težine i volumena drva i 79,0 % (ß = 0,893; p<0,0001) varijabilnosti težine i volumena lista. Ključne riječi:drvna i lisna masa, makija planike, težina i volumen dr va, težina i volumen lišća, promjer krošnje, visina grma, broj izbojaka na panju UVOD – Introduction Utvrđivanje biomase u šumskim ekosustavima i razdunca i crnike, šikarama bijelog i crnog graba, te panjavoj modela za njezinu brzu procjenu, važan su dio istračama planike (Topić iŠupe 1996, Topić idr.2000, živanja u šumarstvu, posebice na kršu (Matić iRauš 2006, 2008, 2009).Stoga je istraživanja koja su prove1986, Krpan 1996,Anić idr.2007). Kako u šumardena u prethodnom razdoblju potrebno, s obzirom na postvu na sredozemnom krškom području Hrvatske ima stignute rezultate u cijelosti nastaviti i proširiti na ostale vrlo malo egzaktnih znanstvenih spoznaja potrebnih za šume s različitim stupnjem degradacije, kako bi što potspecifičan način gospodarenja ovim šumama koje bi punije i cjelovitije istražili ovu problematiku. Istraživanja mogle služiti za potrebe proizvodnje biomase, to je u tom će se usmjeriti prema temeljnim spoznajama o strukturi cilju Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u biomase nadzemnih dijelova stabalaca i izbojaka naših Splitu, odnosno njegov Odjel za šumarstvo, i započeo najzastupljenijih vrsta u degradiranim šumama na kršu. ova istraživanja. Istraživanja se provode na trajnim po-Osim dobivanja podataka o drvnoj i lisnoj masi, važan kusnim plohama u eumediteranskom i submediterandio ovog istraživanja obuhvatit će i razvoj regresijskih skom području Hrvatske, području šuma hrasta crnike i modela za brzu i pouzdanu procjenu biomase iznad povrhrasta medunca. Dosadašnjim istraživanjima utvrdile su šine tla, na temelju nezavisnih procjenitelja, koji se sa zase vrijednosti drvne i lisne mase u panjačama hrasta medovoljavajućom točnošću mogu mjeriti na terenu. 1 Osnovni cilj ovog rada je utvrditi drvnu i lisnu masu u Dr. sc.Vlado Topić, mr. sc. Lukrecija Butorac, Goran Jelić, dipl. ing. šum., Institut za jadranske kulture i makijama planike i pronaći najbolji regresijski model za melioraciju krša – 21000 Split, vlado.topic@krs.hr njezinu procjenu. |