DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 182     <-- 182 -->        PDF

M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181


Klepac, (ur.). Hrast lužnjak (Quercus roburL.) u


Hrvatskoj.Hrvatska akademija znanosti i umjet


nosti i “Hrvatskešume” p.o. Zagreb, 145–151.,


Vinkovci Zagreb.


Matić,S., M.Oršanić, I.Anić,1996: Urod žira u
prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.
U: S. Matić, J. Gračan, (ur.). Unapređenje
proizvodnje biomase šumskih ekosustava. Zagreb:
Šumarski fakultet, Šumarski institut, Jastrebarsko.
105–111., Zagreb.


Matić,S., M.Oršanić, I.Anić,1998: Utjecaj promjene
stanišnih prilika na strukturu, razvoj i
proizvodnju nizinskih šumskih ekosustava. U:
B.. Prpić, H. Jakovac, (ur.). Održivo gospodarsko
korištenje nizinskih rijeka i zaštite prirode i
okoliša. 83–89., Zagreb.


Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1998a: Utjecaj
klimatskih promjena na strukturu i razvoj šumskih
ekosustava. U: M. Maceljski, (ur.). Prilagodba
poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim
promjenama. okoliša. Zagreb: Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti i Znanstveno vijeće za
poljoprivredu i šumarstvo,239–258., Zagreb.


Matić, S., 2009: Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka
(Quercus roburL.) u promijenjenim stanišnim
i strukturnim uvjetima.U: S. Matić, I.Anić,
(ur.), Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim
i gospodarskim uvjetima. Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti. 1–22, Zagreb.


Matošević,D., 1993: Pojava i štetnost hrastovih osa
šiškarica u našim šumama. Radovi Šumar. inst.
Jastrebarsko 28 (1–2): 235–246, Jastrebarsko.


Milković, I.i dr.,2006: Šumskogospodarsko područje
Republike Hrvatske. Šumskogospodarska
osnova. Uređajni zapisnik. Hrvatske šume d.o.o.
591., Zagreb.


Poštenjak, K., M. Gradečki, 2001: Neki uzroci
oštećenja i kakvoća sjemena lužnjaka (Quercus
robur L.) i nizinskog brijesta (Ulmus minorRich.)
tijekom plodonošenja u ekološko-gospodarskim
tipovima II-G-10 i II-G-20. U: S. Matić,A. P.B.
Krpan (ur),Znanost u potrajnom gospodarenju Hrvatskim
šumama, Šumarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb.


Prpić,B., 1989: Propadanje šuma u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Šum. List 113 (5–6): 235–242, Zagreb.


Prpić,B., A.Vranković, Đ.Rauš, S.Matić,A.
Pranjić, Š. Meštrović,1994:Utjecaj eko loš
kih i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta
lužnjaka u gospodarskoj jedinici Kalje šumskog
gospodarstva Sisak. Glas. šum. Pokuse 30:


361–419., Zagreb.


Prpić,B., 1996:Propadanje šuma hrasta lužnjaka. U:


Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak u hrvatskoj. Za


greb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,


Centar za znanstveni rad Vinkovci. 273–298.,


Vinkovci.


Prpić,B., 2003:Utjecaj tehničkih zahvata u prostoru
na nizinske šume. Šum. list 127(5–6): 230–235.,
Zagreb.


Prpić,B., 2003a:Hidrološki sustav Spačve u odnosu
na uspijevanja hrasta lužnjaka. U: Retrospektiva i
perspektivagospodarenja šumama hrasta lužnjaka
u Hrvatskoj.Vinkovci: HAZU centar za znanstve ni
rad uVinkovcima. 109–126., Vinkovci.


Rauš, Đ., 1972: Karta šumskih zajednica Spačvanskog
bazena i okoliceVinkovaca.Grafički zavod
Hrvatske, Zagreb.


Rauš,Đ., 1990: Sukcesija šumske vegetacije u baze nu
Spačva u razdoblju 1970–1989. godine. Šum.
list (9–10): 341–356, Zagreb.


Regent, B., 1980: Šumsko sjemenarstvo. Jugoslaven
ski poljoprivredno-šumarski centar, Služba
šum ske proizvodnje, 196. Beograd.


Roth, V., 1999: Neka svojstva sjemena hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.) iz raznih sjemenskih
zona i rajona Hrvatske. Rad. Šumar. Inst. 38(2):
195–210. Jatrebarsko.


Schwenke, W., 1983:Die Forstschadlinge Europas,
Band IV. Paul Parey, Berlin.


Sharp, W.M., V. G. Sprague, 1967: Flowering and
fruiting in the white oaks. Pistilate flowering,
acorn development, weather, and yields. Ecology,
48:243–251.


UN EC ICP, 2007: Manual on Sampling andAnalyses for
leaves and needles, ICPForests, BWT,Austrija.


Stojković,M., 1991:Varijabilnost i nasljednost listanja
hrasta lužnjaka (Quercus roburL.). Glas.
šum. pokuse 27:227–259, Zagreb.


Wolgast, L.J., 1972: Mast production in scrub oak
(Quercus ilicifolia) on the coastal plain in New
Jersey. Ph.D., Rutgers University, (L.; 137).


Wolgast, L.J., B. B.Stout,1977:The effects of relative
humidity at the time of flowering on fruit
set in bear oak (Quercus ilicifolia).Am. J. Bot.
64:159–160.


Zebec,M., M. Idžojtić, I. Poljak.I. Mihaldinec,
2010.Varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus
minorMill. sensu latissimo) na području hrvatske
Podravine prema morfološkim svojstvima listova.
Šum. list 132(11–12): 569–580, Zagreb.


Zemkova, R.I., 1972: Sovremenije prparati v borbe
s vrediteljami želudjej. Lesnoje hozjajstvo 25–
58–60, Moskva.


*** Rukopis: Glavna knjiga analiza sjemena za razdoblje
od 1959. do 2010. godine. Hrvatski šumarski
institut, Jastrebarsko.