DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 181 <-- 181 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 der Stieleiche. Centralblatt fur das gesamteForstwesen 4/6,Wien – Leipzig. Državni hidrometeorološki zavod, 2008: Međuvladin panel o poremećaju klime. Četvrto izvješće o procjeni. Promjena klime 2007: Zbirno izvješće. Sažetak za donositelja politike. Neredigirani primjerak pripremljen za COP– 13. Cijelo izvješće. 1–25, Zagreb. Feret,P.P., R.E.Dreh, S.A.Merkle, R.G.Oderwald, 1982: Flower abundance, premature acorn abscission, and acorn production inQuercus albaL. Botanical Gazette. 143: 216–218. Franjić,F., K.Sever, S.Bogdan, Ž.Škvorc, D. Krstonošić, I.Alešković, 2011:Fenološka neujednačenost kao ograničavajući čimbenik uspješnoga oprašivanja u klonskim sjemenskim plantažama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) (Phenological Asynchronization as a Restrictive Factor of Efficient Pollination in Clonal Seed Orchads of Pedunculate Oak (Quercus roburL.)). Croatian Journal of Forest Engineering 32(1): 141–156. Goodrum, P.D., V. H. Reid, C. E. Boyd,1971: Acorns yield, characteristics, and management criteria of oaks for wildlife. Journal ofWildlife Management. 35: 520–532. Gradečki, M.,1999: Uloga i značaj kakvoće sjeme na kod njegove uporabe. Rad. Šum. Inst. Jastreb. 34 (1): 95–102, Jastrebarsko. Gradečki-Poštenjak,M., 2002:Varijabilnost ne kih svojstava češera i sjemena obične jele (Abies albaMill.) u dijelu prirodnog rasprostranjenja u Hrvatskoj. magisterij, Šumarski fakultet Zagreb. (M; 220). Gradečki-Poštenjak, M., 2010: Utjecaj oštećenosti krošanja na varijabilnost fizioloških i kvantitativnih svojstava obične jele (Abies albaMill.) u sjemenskoj zoni dinarskih bukovo-jelovih šu ma u Hrvatskoj. Doktorat, Šumarski fakultet Zagreb. (M; 158). Gradečki, M., K. Poštenjak, B. Hrašovec, 1997: Početna istraživanja cvatnje i plodonošenja poljskog brijesta(Ulmus minor Mill.) u is toč noj Hrvatskoj. Poster na 6. kongresu biologa Hrvatske. Opatija. Gradečki, M., K., Poštenjak, V. Topolovec, 1993: Analiza nekih kvalitativnih osobina sjemena hrasta lužnjaka iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj. Rad. Šum. Inst. Jastreb. 28 (1–2): 37–54, Jastrebarsko. Gradečki, M. K. Poštenjak, V. Topolovec, 1996: Istraživanje laboratorijske i rasadničke klijavosti sjemena hrasta lužnjaka iz sjemenskih sastojina te njihovog visinskog rasta. U: Matić, S., J. Gračan, (ur.), Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski fakultet, Šumarski institut, Jastrebarsko. Str. 271–282, Zagreb. Grisez, J. Ted, 1975: Flowering and seed production in seven hardwood species. U.S. Dept. of Agriculture, Forest Service. Research Report NE-315. 8. Herman,J., 1971: Šumarska dendrologija. Stanbiro, 242–252, Zagreb. Hrašovec, B., M. Glavaš, D. Diminić, 1993: Istraživanje populacije štetnika hrastova žira i drugoga šumskog sjemena. Glas. Šum. Pok., Posebno izdanje 4:213–221, Zagreb. ICPForests Manual, 2009: www.icp.forests.org ISTA1991:Tree and shrub seed handbook. International Rules for SeedTesting. Basserdorf. ISTA2006: International Rules for SeedTesting. Basserdorf. ISTA2010: International Rules for SeedTesting. Basserdorf. Jureša, B., 1976: Sušenje hrasta, jasena i brijesta u razdoblju od 1950–1974. god. na području ŠG “Hrast”Vinkovci.Šum. list 100(1-2) 61- 66, Zagreb Kalafadžić,Z., V.,Kušan,1990: Oštećenje šumskog drveća i sastojina. Šum. list 114 (11–12) 517- 526, Zagreb. Kalafadžić, Z., V., Kušan, Z., Horvatić, R. Pernar,1993:Oštećenost šuma i neki čimbenici okoliša u šumskom bazenu Spačva. Šum. list 117 (6–8) 281–282., Zagreb. Klepac, D., 2002: Najveća scjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 116 pp, Zagreb. Krznar,A., D. Vuletić,V.Lindić, B. Vrbek, R. Križanec, V. Krejči, V. Viličić, K. Poštenjak, M.Benko, M.Gradečki,T.Littvay, 1996:Vrednovanje šteta i gubitaka hrasta lužnjaka u ekološko-gospodarskom tipu aII-G 10. U: Matić, S., J. Gračan, (ur.), Zaštita šuma i pridobivanje drva, Šumarski fakultet, Šumarski institut, Jastrebarsko. Str. 381–395, Zagreb. Matić, S., B. Prpić, Đ. Rauš, A. Vranković, 1979: Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar. Studija ekološko-uzgojnih osobina Š. G: “Josip Kozarac” Nova Gradiška.Str. 131. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Matić,S., 1989:Uzgojne mjere u sastojinama narušenim sušenjem hrasta lužnjaka.Glas. šum. Pokuse. 2. 67–77 , Zagreb. Matić,S., S.Orlić, M.Harapin,1996: Sjeme hrasta lužnjaka kao temeljni uvjet nastanka i opstanku lužnjakovih šuma. U: akademik Dušan |