DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 180 <-- 180 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 pri like.PremaBeck(1977)iChristisenandKear by (1984)urod se pojavljuje u intervalima svake dvije godine, a obilan urod pojavljuje se jedanput u 4 godine Obilnost uroda predstavlja proizvodni potencijal sastojine. Prema dobivenim rezultatima proizvodni potencijal sastojina po hektaru je nizak. U godini dobrog uroda, za istraživano područje bila je to 2006. godina, u starim sastojinama ustanovljen je prosječan urod od 269kg/ha odnosno 114742 komada žira/ha. Prema ruskim podacima (Bunuševac 1951) u godini punog ZAKLJUČCI – Na temelju provedenog istraživanja dinamike plodonošenja i kvalitete uroda sjemena može se zaključiti: . Procjena količine uroda žira metodom sjemenomjera tijekom ljeta dala je uvid u proizvodni potencijal sastojine, a to je potvrđeno kontroliranim sakupljanjem žira u jesen iste godine;najveći urod bio je u starijim sastojinama, manji u starim sastojinama, a najmanji u srednjedobnim. . Vitalitet krošanja značajno utječe na količinu proizvedenog sjemena; najviše dozrelog žira imala su stabla stupnja osutosti krošanja 2A, a najmanje stabla stupnjeva 2B i 3; . Količina sakupljenog žira na pokusnim plohama pokazala je da je urod žira u sastojinama 2006. godine bio obilniji nego 2010. godine, da su stare sastojine proizvele najveću količinu žira, a proizvedena količina žira smanjivala se sa starošću; . Broj ponika na pokusnim plohama, nakon godine dobrog uroda, ukazuje na činjenicu da u krošnjama ostaje najkvalitetniji žir, koji polako otpada sa stabala i ostaje u sastojini nakon što je komercijalno sakupljanje žira završeno; . Brojnost ponika prati količinu proizvedenog zrelog žira u starim i starijim sastojinama, prosječan broj ponika je podjednak; uroda hrastova sastojina proizvede oko 500.000 ži- rova/ha. Marić navodi da se za obilnog uroda može sakupiti 1,5 do 2,0 t žira/ha, odnosno 0,1 t žira /ha u godinama slabog uroda. Obilnost uroda u istraživanim sastojinama je daleko od one količine koja bi se smatrala obilnim urodom (Matić i dr.1996), a ova istraživanja to i potvrđuju. Stoga će biti potrebno uložiti veliki napor da se urod koji se pojavi očuva i u kroš njama i nakon dozrijevanja i opadanja. Conclusions . U srednjedobnim sastojinama broj ponika je dvostru ko veći nego u starijim i starim sastojinama; vrijeme dozrijevanja žira u krošnjama je najduže, on otpada kasnije, pa zato i ostane sačuvan u sastojini. Količina ponika koji se pojavljuje u sastojinama nakon godine dobrog uroda predstavlja sigurnu rezervu. . Kvaliteta žira na plohama u 2006. godini bila je vrlo dobra.Vitalitet sjemena bio je visok, a na smanjenje vitaliteta izravno je utjecala prisutnost štetnika, insekata, gljiva i bakterioza; . Usporedbom pojave i količine žira na području gospodarske jednice Slavir i na području UŠP Vinkovci, u razdoblju od 2000. do 2010. godine, trend pojave uroda je isti. Urod se pojavljivao svake druge do treće godine u različitim količinama, a u razdoblju od 11 godina bilo je 5 rodnih godina; . Obilnost uroda predstavlja proizvodni potencijal sastojine; u godini dobrog uroda (2006.), u starim sastojinama ustanovljen je prosječan urod od 269 kg/ha odnosno 114742 komada žira/ha; obilnost uroda bila je niska i daleko od onog što se smatra obilnim urodom, na što ukazuju i ova istraživanja. ZAHVALA– Acknowledgements Rad je izrađen u okviru programa znanstveno-istraživačkog rada za Hrvatske šume d.o.o. u razdoblju od 2006. do 2010. godine pod naslovom “Izostanak uroda žira hrasta lužnjaka” te se zahvaljujemo na financijskoj potpori. LITERATURA– Beck, D. E.,1977.Twelve-year acorn Morgantown, WV. Broomall,PA:U.S. Departyieldin southern Appalachian oaks. Res. ment ofAgriculture,Forest Service, North-Note SE-244. Asheville,NC: U.S.Department eastem Forest Experiment Station: 23–29. of Agriculture, Forest Service, Southeastern Forest Experiment Station. 8 p. Bunuševac,T.,1953: Gajenje šuma, I. Beograd. Cecich, R.A., 1993: Flowering and oak regeneration. In: Loftis, D.; McGee, C. E., eds. Oak regenera- Veliku zahvalnost dugujemo svim djelatnicima UŠP Vinkovci i šumarije Otok,koji su nam pomogli pri odabiru pokusnih ploha te sudjelovali u organizaciji i provedbi terenskih radova. References tion: serious problems, practical recommendations: symposium proceedings. U.S. Dept. of Agriculture, Forest Service, Southeastern Forest Experiment Station: 79–95,Asheville. Christisen, D. M.H.,W. Kearby, 1984: Mass measurment and production in Missouri (with special reference to acorns). Jefferson City, MO: Missouri Dept. of Conservation. 13: 1–34, Missouri. Ciesler, A., 1923: Untersuchungen uber die wirtschaftliche Bedeutung der kunft des Saatgutes |