DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 179 <-- 179 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 Analizom dinamike i količine plodonošenja putem brojnosti plodova u različitim fazama dozrijevanja ustanovljena je obilnost plodova na osunčanom dijelu krošnje. U sklopljenoj sastojini, ukupna tlocrtna površina krošnje nije sva u funkciji pojave cvjetnih pupova, nego samo jedan njezin dio tzv. ‘osunčani’dio krošnje. Iz tog se razloga tlocrtna površina krošnje reducira za 25 %. Na istraživanim plohama osunčani dio krošnje varira na isti način,kao i broj stabala po hektaru. Najmanja je u srednjedobnoj sastojini, a najveća u staroj sastojini. Metodom sjemenomjera u 2010. godini ustanovljeno je da je najveća količina normalno razvijenog i dozrelog žira bila je u starijoj sastojini, a najmanja u staroj sastojini. Podaci o ukupno sakupljenoj količini žira na plohama u jesen 2010. godine su to potvrdili. Najveći urod bio je u starijim sastojinama, manji u starim sastojinama, a najmanji u srednjedobnim. Vezano uz stupanj osutosti krošanja ustanovljeno je da su najviše zrelog žira imala stabla stupnja osutosti krošanja 2A, a najmanje stabla stupnjeva 2B i 3, te se može zaključiti da vitalitet krošanja značajno utječe na količinu proizvedenog sjemena. Analizom količine sakupljenog žira na pokusnim plohama u 2006. i 2010. godini ustanovljeno je da je urod žira 2006. godine bio obilniji te da su stare sastojine proizvele najveću količinu žira. Proizvedena količina žira smanjivala se sa starošću. Prosječna količina sakupljenog žira u jesen 2006. godine iznosila je u staroj sastojini 269 kg/ha, u starijoj134kg/ha, a u srednjedobnoj samo 41kg/ha. Prosječna proizvedena količina žira u 2010. godini bila je u starim sastojinama 36,5 kg/ha, starijima 89,5 kg/ha, a u srednjedobnim 30 kg/ha. Stare sastojine imale su slabiji urod od starijih sastojina. Uzrok tomu može biti reakcija sastojine na orkansko nevrijeme koje je 2008. godine poharalo sastojine na području g. j. Slavir, a najviše je stradala sastojina u odsjeku 66a, gdje se nalazi ploha 1. Urod na toj plohi bio je gotovo50 %niži u odnosu na plohu 2, koja se nalazi u susjednom odsjeku i nije bila tako intenzivno zahvaćena ciklonom. Dobiveni podaci o proizvodnosti istraživanih sastojina potvrđuju i istraživanja drugih autora. Petračićev zaključak da je uzrok slabijeg uroda žira povezan s nestankom starih hrastovih sastojina ima čvrst oslonac. Danas u Hrvatskojima samo mali broj sastojina starih oko 300 godina, a one plodonose češće i obilnije nego mlade sastojine (Matić i dr.1979, 1996). Analiza broja ponika na pokusnim plohama ukazuje na činjenicu da u krošnjama ostaje najkvalitetniji žir, koji polako otpada sa stabala i ostaje u sastojini nakon što je komercijalno sakupljanje žira završeno.Brojnost ponika prati i količinu proizvedenog zrelog žira. U starim i starijim sastojinama prosječan broj ponika je podjednak. U srednjedobnim sastojinama količina ponika je dvostruko veća nego u starijim i starim sastojinama. To ukazuje na činjenicu da je u srednjedobnim sastojina vrijeme dozrijevanja žira u krošnjama najduže, te da on otpada kasnije nego što se to događa u starijim i starim sastojinama.Količina ponika koji se pojavljuje u sastojinama nakon godine dobrog uroda predstavlja sigurnu rezervu. Kvaliteta žira na plohama u 2006. godini bila je vrlo dobra.Vitalitet sjemena bio je visok. Na smanjenje vitaliteta izravno je utjecala prisutnost štetnika. Gubici žira zbog prisutnosti štetne entomofaune i gljiva mogu biti veliki. Posebno velike štete čine one vrste štetnika koji se djelomično razvijaju u žiru, te ga na taj način oštećuju djelomično ili u cijelosti (Schwenke 1983, Matošević,1993,Hrašoveci dr.1993,Krznari dr 1996, Poštenjak i Gradečki 2001). U 2010. godini kvaliteta žira na plohama bila je niža. Na smanjenu klijavost negativno je utjecala prisutnostštetnih gljiva koje razaraju žir te bakterioze. Na području g.j. Slavir2006. godina bila je godina dobrog uroda žira, a kvaliteta sjemena bila je viša nego 2010. godine. Na temelju provedenih istraživanja kvalitete sjemena ustanovljeno je da je u godinama dobrog uroda i kvaliteta sjemena bolja (Gradečki-Poštenjak 2002, 2010). Dobiveni rezultati o kvaliteti sjemena, postotku klijavosti odnosno vitaliteta, masi 1000 sjemenaka i broju sjemenaka u jednom kilogramu, sukladni su prethodno provedenim istraživanjima na žiru hrasta lužnjaka (Herman 1971, Regent 1980, Gradečki i dr. 1993, 1996, Matić i dr.1996, Roth 1999). Prema Matić i dr.(1996) masa 1000 sjemenaka na području Lipovljana prosječno iznosi 4405 g, te je niža u odnosu na istraživanja koja je na tompodručjuproveo Ciesler, ali početkom dvadesetog stoljeća, a koja iznosi 6470 g. Na varijabilnost plodonošenja utječu različiti sinekološki faktori te genetička konstitucija vrste(Christisen iKearby1984,SharpiSprague1967). Najvažniji klimatski čimbenicikoji negativno utječu na plodonošenje su kasni proljetni mrazevi, visoka vlaga tijekom oprašivanja i ljetna suša (Wolgast iStout1977). Genetička konstitucija važan je čimbenik koji utječe na plodonošenje (Goodrum i dr. 1971,Feret i dr1982). Mnogim istraživanjima potvrđeno je da je plodonošenje kod hrastova pod genetičkom kontrolom (Wolgast 1972, Beck 1977, a u godinama dobrog uroda ustanovljena je značajna varijabilnosti između klonova s obzirom na broj cvjetova, zametnutih plodova i urod žira(Beck 1977).Grisez (1975) i Cecich (1993) potvrdili su da je plodonošenje hrastova genetički kontrolirano preko majčinskog stabla. Analizirajući pojavu i količinu uroda žira na području gospodarske jedince Slavir i na području UŠPVinkovci, u razdoblju od 2000. do 2010. godine, može se zaključiti da je trend pojave uroda isti. U razdoblju od 11 godina bilo je 5 rodnih godina. Vrste hrastova iz podrodaLepidobalanusu koji spada i hrast lužnjak, imaju tendenciju periodičnog uroda, bez obzira na vremenske |