DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 178 <-- 178 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 Broj žira/kg - Number of acorns/kg Slika 4. Kvaliteta žira sakupljenog na plohama u jesen 2010. godine Figure 4Quality of acorn on the experimental plot in autumn 2010 Analizom zdravstvenog stanja žira ustanovljena je urod iz 2006. godine žir je bio sitniji. Brojžira /1kg kreprisutnost većeg broja gljiva koje uzrokuju njegovo pro- tao se u rasponu od 194 kom/kg do 212 kom/kg. padanje, a to su:Phomopsis quercella,Penicilliumspp., Kvaliteta žira na plohama uspoređena je s prosječ- Fusariumspp.,Trichoderma virideiCibora batchiana. nom kvalitetom žira koji je sakupljen na području go- Osim toga na žiru je primijećena i prisutnost bakterioza. spodarske jedinice Slavir u razdoblju od 2006. do Postotak učešća bolesnog i gnjilog sjemena obrnuto je 2010. godine (Slika 5.). U 2006. godini žir je bio visoke proporcionalan postotku klijavosti žira. Masa 1000 sje-kvalitete (vitalitet je bio95 %), a u 2010. nešto niže(vimenaka kretala se od 4721 g do 5144 g. U odnosu na talitet je bio 84%). Slika 5. Kvaliteta žira na području g.j. Slavir u razdoblju od 2006. do 2010. godine Figure 5Quality of acorn on the area of the management unit Slavir from 2006 to 2010 RASPRAVA– Discussion Istraživane sastojine bez obzira na starost i ekološko-U današnjim uvjetima narušene ravnoteže u ekosugospodarski tip imaju normalan obrast, gotovo potpun stavima te u uvjetima klimatskih promjena vitalitet sasklop te značajno manji broj stabala lužnjaka po hektaru stojina značajno je narušen (Kalafađžić i dr.1990, u odnosu na normalu za tu starost. Ukupan broj stabala 1993,Prpići dr.1994, 1996). Posljedice toga su izosvih vrsta po hektaru jednak je normali ili je nešto veći stanak uroda i neredovit ciklus plodonošenja,kao i izood nje.To upućuje na tendenciju propadanja lužnjaka, stanak prirodne obnove šuma, što je u neposrednoj vezi koja je došla do izražaja nakon nestanka nizinskog brije-s potrajnošću proizvodnje, etata i prihoda (Gradečki sta. Značajno sušenje nizinskog brijesta u nizinskim šu-i dr. 1993, 1996, Prpić2003, 2003a, DHMZ 2008, mama Hrvatske dogodilo se sredinom pedesetihgodina Matić2009). 20. stoljeća (Jureša 1976,Prpić 1989,Stojković 1991,Gradečkii dr.1997,Zebeci dr.2010). |