DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 177     <-- 177 -->        PDF

M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181


Slika 2. Periodicitet plodonošenja lužnjaka na području UŠPVinkovci u razdoblju od 2000. do 2010. godine


Figure 2Periodicity of English oak acorn crops on the area of Forest Administration Vinkovci in the period


from 2000 to 2010


Periodicitet plodonošenja i količina uroda žira na
području gospodarske jedinice Slavir i na području cijele
UŠPVinkovci u razdoblju od 2000. do 2010.godine
prikazane su na slikama 1 i 2.


U promatranom razdoblju u g.j. Slavir urod se nije
pojavio 4 puta (2001, 2004, 2008.i 2009) zanemariv je
bio 2005. i 2007. godine.Rodne godine bile su: 2000,


Kvaliteta žira –


Kvaliteta žira praćena je na temelju vitaliteta,odnosno
klijavosti žira.Vitalitet je određen biokemijskom
TZ- metodom, a klijavost metodom naklijavanja u klijalici.
Na slikama 3 i 4 prikazana je kvaliteta žira u godinama
uroda – 2006. i 2010. godini, na pokusnim
plohama.


U 2006. godini vitalitet žira bio je visok, kretao se u
rasponu od 78 % do 97 %. Srednjedobne sastojine
imale su najvitalniji žir te najmanju prisutnost insekata
u žiru. Prisutnost insekata kretala se od 2 % do 22 %.
Sadržaj vlage bio je viši od kritičnog, kretao se od 35,6
2002, 2003, 2006. i 2010. godina. Ukupno sakupljena
količina žira kretala se od 85 t do 144 t. Na području
UŠPVinkovci urod se nije pojavio 2001, 2004, 2007. i
2009. godine, a zanemariv je bio 2005. i 2008. godine.
Rodne godine su bile 2000, 2002, 2003, 2006. i 2010.
godina. Količina sakupljenog žira kretala se od 260 t do
1464 t.


Acorn quality


do 41,3 %. Prema Messeru (1960), sadržaj vlage
u lužnjakovu žiru ispod 22 % negativno utječe na njegovu
klijavost. Masa 1000 sjemenaka kretala se
od 5307 do 5460 g. Količina žira u 1 kg kretala se od
183 kom/kg do 188 kom/kg.


Klijavost žira sakupljenog u jesen 2010. godine kretala
se od 60 % do 82 %. Starije sastojine imale su žir
najveće klijavosti, dok su srednjedobne sastojine imale
žir najniže klijavosti. Učešće bolesnog i gnjilog sjemena
bilo je značajno. Najviše bolesnog žira ustanovljeno
je u srednjedobnim sastojinama, prosječno 35 %.


Slika 3. Kvaliteta žira sakupljenog na plohama u jesen 2006. godini


Figure 3Quality of acorn on the experimental plot in autumn 2006