DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 174 <-- 174 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 REZULTATI – Results Podaci o istraživanim sastojinama i pokusnim plohama Data about investigated stands and experimental plots U tablici 1 prikazani su osnovni podaci o sastojinama u kojima su provedena ova istraživanja.Prema ekološko- gospodarskom tipu sve plohe, osim plohe 2 (g.j. Slavir 66 c) pripadajuekološko-gospodarskom tipu II- G-21.Ploha 2 pripada tipu II-G-10. Osnovno obilježje ekološko-gospodarskog tipa II-G-21 je biljna zajednica hrasta lužnjaka i velike žutilovke sa žestiljem (Genisto elatae- Quercetum roboris Horvat, subass. aceretosum tatariciRauš).To je vlažnija zajednica koja pripada skupini poplavnih šuma, a raste na močvarnom glejnom, hipoglejnom tlu i ritskoj crnici. Razvija se u mikroudubinama u kojima određeno vrijeme stagnira poplavna voda.U ekološko-gospodarskom tipu II-G-10 razvijena je biljna zajednica hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli - Quercetum roboris/Anić 1959/ Rauš 1969/. Zajednica predstavlja suši tip lužnjakovih šuma koja se razvija na gredama i izvan je utjecaja poplavnih voda. Dominantna tla su hipoglej, pseudoglej obronačni, a prisutna su i tla u kojima počinje oglejavanje. Prema obrastu sve su sastojine normalnog stanja. Značajno je da sve plohe, bez obzira na dob, imaju manji broj stabala od normale za taj ekološko-gospodarski tip. U starim sastojinama, na plohama 1 i 2, broj stabala lužnjaka/ha je značajno manji u odnosu na normalu. Srednje plošno stablo lužnjaka u odsjeku 66 a iznosi 65,9 cm, a u odsjeku 66 c 67,9 cm. U starijoj i srednjedobnoj sastojini također postoji razlika u broju lužnjakovih stabala/ ha u odnosu na normalu, ali je nešto manja. Srednje plošno stablo lužnjaka u starijoj sastojini, na plohama 3 i 4, je 54,1 cm. U srednjedobnoj sastojini, na plohama 5 i 6, srednje plošno stablo lužnjaka je 36,7 cm. Važniji taksacijski parametri koji opisuju osobine lužnjakovih stabala i krošanja na pokusnim plohama prikazani su u tablici 2. Tablica 2. Neki taksacijski parametri o pokusnim plohama i lužnjakovim stabalima Table 2 Some measuring parameters of experimental plots and English oak trees Naimenovanje –Name of parameters Ploha broj -Experimentalplot number 1 2 3 4 5 6 Odjel/odsjek– Compartement 66 a 66 c 99 d 149 b Površina pokusne plohe –Area of experimental plots (ha) 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 Normalan broj lužnjakovih stabala – Normal number of English oak trees (N/ha) 157 102 240 550 Broj stabala lužnjaka u I. visinskom razredu –Number of English oak trees in I. height class per hectare (N/ha) 44 58 80 68 70 104 Prosječan prsni promjer lužnjakovih stabala u I. visinskom razredu –Average diameterat breast heigh of english oak trees in I. height class (cm) 64 66 51 51 43 40 Prosječna visina stabala lužnjaka u I. visinskom razredu –Average height of english oak trees in I. height class(m) 36 40 34 36 31 30 Prosječan promjer krošanje lužnjakovih stabala u I. visinskom razredu (m) –Average crown diameter of english oak trees in I. height class (m) 11,4 11,6 9,5 9,5 8,4 8,0 Prosječna tlocrtna površina krošnje lužnjakovih stabala – Average layoutarea of english oak crown per trees in I. height class(m 2 ) 102 106 71 71 55 50 Osunčani dio krošnje (m 2 ) – Crown light lenght (m 2 ) 77 80 53 53 41 38 Osunčani dio krošanja po 1 ha –crown light lenght per hectar (m2) 3388 4640 4240 3604 2870 3952 Da bi se dobio uvid u broj produktivnih stabala na plohama izmjerena su i izbrojena sva lužnjakova stabla u I. visinskom razredu po Leibungudu. Na temelju taksacijskih podataka o stablu (prsni promjer, visina, visinski razred) i taksacijskih podataka o krošnji (dužina i širina krošnje, dužina osvijetljenog i dužina neosvijetljenog dijela krošnje) izračunata je tlocrtna površina krošnje po stablu. Površina osunčanog dijela krošnje po stablu prosječno iznosi75 % površine od tlocrtne površine krošnje. Površina osunčanog dijela krošnje po stablu iskazana je i po 1 hektaru.Veličina krošnje ponajprije ovisi o broju stabala po hektaru u I. visinskom razredu, potom o sklopu sastojine te o starosti.Tlocrtna 2 površina krošnje kreće se od 50 do 106 m , a najveća je u staroj sastojini. |