DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 173 <-- 173 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 Mnogim istraživanjima potvrđeno je da je plodonošenje kod hrastova pod genetičkom kontrolom (Wolgast 1972,Beck 1977), a u godinama dobrog uroda postoji značajna varijabilnost između klonova s obzirom na broj cvjetova, zametnutih plodova i urod žira(Beck 1977,Franjić et al.2011).Grisez(1975) iCecich (1993) potvrdili su da je plodonošenje hrastova genetski kontrolirano preko majčinskog stabla.Vrste hrastova iz podroda Lepidobalanus, u koji spada i hrast lužnjak, imaju tendenciju periodičnog uroda, bez obzira na vremenske prilike, urod se pojavljuje u intervalima svake MATERIJAL I METODE – U srpnju 2006. godine na području UŠPVinkovci, na, starija i stara sastojina. U svakoj sastojini odabrane šumarije Otok,u gospodarskoj jedinici Slavir odabrane su po dvije pokusne plohe površine 0,5 ha, kako bi se su fiziološki zrele sastojine različite dobi: srednjedob -dobio bolji uvid u istraživane parametre (tablica 1). Tablica 1. Podaci o pokusnim plohama i neki značajniji stanišni i taksacijski parametri o sastojinama Table 1 Data of the experimental plots and some important stand and measuring parameters of stands druge godine, a obilan urod jedanput u 4 godine (Beck 1977,ChristisenandKearby1984). Procjena količine uroda radi se na više načina:analizom probnih grančica, metodom primjernih stabala, metodom sjemenomjera te metodom prosječnih podataka o proizvodnji sjemena. Stupanj uroda utvrđuje obilje plodova u godini uroda (Regent,1980). Cilj istraživanja bio je praćenje uroda žira po količini i kvaliteti u sastojinama različite dobi – srednjedobnim, starijim i starim, kako bi se utvrdio proizvodni potencijal sastojina različitih starosti. Matherial and Methods Naimenovanje –Name of parameters Ploha broj-Experimental plot number Gospodarskajedinica Slavir Management unit Slavir 1 2 3 4 5 6 Odjel/odsjek–Compartement 66 a 66 c 99 d 149 b Površina odsjeka(ha) –Compartement area 6,81 28,74 9,11 6,06 Nadmorska visina (m) –Height above seea level (m) 80-81 80-81 80-81 80-81 Izloženost - Exposition ravno ravno ravno ravno Nagib terena (°) –Inclination(°) 0 0 0 0 Tip tla – Type of soil hipoglej hipoglej ritska crnica ritska crnica Ekološko-gospodarski tip – Ecological-managerial forest type II-G-21 II-G-10 II-G-21 II-G-21 Dob sastojine –Age 150 150 101 63 Obrast –Density 0,96 0,92 1,00 1,00 Broj stabala po ha –Number of trees per ha 299 264 301 487 Kružna ploha (m 2 /ha) –Basal area (m2/ha) 29,54 33,38 30,73 22,43 Drvna zaliha (m 3 /ha) –Wood volume (m3/ha) 530 587 478 273 Volumni prirast (m 3 /ha)–Volume increment(m3/ha) 9,3 11,3 11,3 8,4 Napokusnim plohama izmjerenasu sva lužnjakova stabla u I. visinskom razredu po Leibungudu. Izmjereni suim sljedeći taksacijski parametri: prsni promjer, visina, koordinate krošnje.Potom su odabrana stabla na kojima je praćena dinamika plodonošenja. Odabranim stablima određen je stupanj osutosti krošanja premaICP–Forests programu(1987). U razdoblju od 2006. do 2010. godine na pokusnim plohama praćena je dinamikaplodonošenja, količina i kvaliteta uroda kako bi se ustanovio proizvodni potencijal sastojine. Praćenje količine uroda obavljeno je metodom sjemenomjera te kontroliranim sakupljanjem sjemena na odabranim plohama. Prvi urod sjemena u razdoblju praćenja bio je 2006. go- dine, a drugi 2010. godine. U proljeće 2007. godine na po kusnim plohama izbrojen je ponik iz uroda 2006.godine. Količinska procjena uroda žira praćena je tijekom 2010. godine metodom sjemenomjera. Sjemenomjeri su postavljeni ispod odabranih stabala 15. srpnja 2010. godine. Pražnjeni su jedanput mjesečno i to: 18. 8, 7. 9, 27. 9. i 25. 10.Površinaotvora sjemenomjera iznosila 2 je 0,5 m.Dobiveni podaci o količini sakupljenog materijala preračunati su na 1 ha. Sakupljan biljni i sjemenski materijal dostavljan je u Laboratorij za ispitivanje sjemena Hrvatskog šumarskog institutana obradu. Biljni materijal obrađivan je po plohama i po odabranim stablima.Obrada sjemenskog materijala, u godinama uroda, sastojala se od va ganja i brojanja sakupljenog žira, te određivanja njego ve kvalitete. Ispitana su sljedeća svojstva kvalitete žira:masa 1000 sjemenaka, sadržaj vlage, klijavost, vitalitet i zdravstveno stanje žira. Kvaliteta žira utvrđivana je na prosječnim uzorcima. Uzorkovanje i metode ispitivanja kvalitete sjemena rađene su prema međuna rodnoj metodologiji – ISTA Rules for Seed Testing (ISTA2006, 2010). |