DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 172 <-- 172 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 obilniji. Najbolje su urodile stare sastojine (prosječno 269 kg/ha), a najslabije srednjedobne (41kg/ha). Sa smanjenjem starosti, količina sakupljenog žira se smanjivala. U 2010. godini najviše žira sakupljeno je u starijim sastojinama (prosječno 90 kg/ha), u srednjedobnim sastojinama sakupljena je najmanja količina (30 kg/ha). Prosječan broj ponika bio je najveći u starim sastojinama (40.000kom/ha), a najmanji u starijim (16167 kom/ha). Periodicitet plodonošenja u razdoblju od 11 godina, na području g.j. Slavir i na području cijeleUŠP Vinkovci, imao je isti trend. U jedanaestogodišnjem razdoblju praćenja plodonošenja, rodne godine bile su: 2000, 2002, 2003, 2006. i 2010. godina. Kvaliteta sjemena u godinama uroda bila je dobra. Prosječne vrijednosti kvalitete sjemena sakupljenog na plohama bile su: urod 2006. godine – vitalitet 88 %, prisutnost insekata 12 %, masa 1000 sjemenaka 5384 g, broj žira/kg 185 kom/kg; urod 2010. godine – klijavost 71 %, bolesno i gnjilo sjeme 29 %, masa 1000 sjemenaka 4933 g, broj žira/kg 203 kom /kg. Na temelju provedenog istraživanja dinamike plodonošenja i kvalitete uroda sjemena, može se zaključiti da vitalitet krošanja značajno utječe na količinu proizvedenog sjemena, da su stare sastojine proizvele najveću količinu žira, a da se proizvedena količina žira smanjivala sa starošću sastojina. Broj ponika, nakon godine dobrog uroda, ukazuje na činjenicu da u krošnjama ostaje najkvalitetniji žir, koji polako otpada sa stabala i ostaje u sastojini nakon što je komercijalno sakupljanje žira završeno. U srednjedobnim sastojinama broj ponika je dvostruko veći nego u ostalim istraživanim sastojinama, vrijeme dozrijevanja žira u krošnjama je najduže, a žir otpada kasnije. Praćenjem dinamike i količine plodonošenja u razdoblju od 11 godina, urod žira se pojavljivao u različitim količinama. U tom intervalu bilo je 5 rodnih godina. Obilnost uroda predstavlja proizvodni potencijal sastojine. U starim sastojinama u godinama dobrog uroda ustanovljen je prosječan urod od 269 kg/ha, odnosno 114742 komada žira/ha. Obilnost uroda je daleko od onog što se smatra obilnim urodom. Stoga će biti potrebno uložiti veliki napor da se urod očuva i u krošnjama i nakon dozrijevanja i opadanja. Ključne riječi:Quercus roburL., periodicitet plodonošenja, kvaliteta žira, metoda sjemenomjera, proizvodni potencijal sastojine UVOD – Introduction Hrast lužnjak je klimatogena vrsta drveća i tvori 2007. godine spada u najtoplijeod kada je započelo intrajne šumske zajednice. Prema Šumskogospodarskoj strumentalno bilježenje globalne površinsketemperaosnovi područja Republike Hrvatske hrast lužnjak zau-ture zraka.U odnosu na stogodišnji trend (1901–2005) zima površinu od 210.259 ha ili 8,7 % (Milković i povišenje temperature iznosi 0,74 °C (DHMZ 2008). U dr.). Klimatogene vrste drveća teško podnose promjene tom je razdoblju intenzivirano i sušenje hrasta lužu stanišnim uvjetima, posebice se to odnosi na pro-njaka. Osušilo se prosječno 35 % postojećeg volumena 3 mjene u tlu i klimi te u strukturi sastojina, što se najče-lužnjakovih šuma, što iznosi oko 17500000 m. Nažašće događa zbog nepovoljnih biotskih i abiotskih uvjeta lost, taj je podatak u stalnom povećanju – do 40 % (Matić 1989,Matići dr.1998, 1998a,Prpić1996, (Matić 2009). 2003,Rauš1972, 1990). U normalnim uvjetima lužnjak plodonosi svake 3. U današnjim uvjetima narušene ravnoteže u ekosu do 5. godine.Varijabilnost u produkciji žira po godistavima te klimatskim promjenama vitalitet lužnjako nama rezultat je genetske konstitucije i različitih sinevih sastojina je narušen (Kalafađžić i. koloških faktora (Christisen i Kearby 1984, dr1990, 1993,Prpić 1996,Prpić i dr.1994). Rezultati nega- Sharp i Sprague 1967). Prema istraživanjima tivnih pritisaka vidljivi su kroz neredovit i sve slabiji Wolgast iStout (1977)na smanjenje uroda negaurod sjemena i narušenu prirodnu obnovu šuma, što je tivnoutječukasni proljetni mraz,visoka vlaga tijekom u neposrednoj vezi s potrajnošću proizvodnje, etata i oprašivanja i ljetna suša, te štetna entomofauna (Zemprihoda (DHMZ 2008,Gradečki Gradečki 1999, kova 1972, Schwenke 1983, Hrašovec i dr. i dr.1993, 1996, Matić2009,Prpić2003, 2003a). 1993,Matošević 1993,Krznar i dr.1996, Pošte- Promjene u klimatskim prilikama očituju se kroz njakiGradečki2001). povišenje temperature zraka. Razdoblje od 1995. do |