DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 171 <-- 171 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 UDK 630* 232.3 DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETAURODASJEMENA HRASTALUŽNJAKA(Quercus robur L.) U NARUŠENIM EKOLOŠKIM UVJETIMA DYNAMICS OFACORN PRODUCTIONAND QUALITY OF ENGLISH OAKACORN (Quercus robur L.) IN DISRUPTED ECOLOGICAL CONDITIONS Marija GRADEČKI-POŠTENJAK1, Sanja NOVAK AGBABA1, 23 Robert LICHT, Darko POSARIĆ SAŽETAK: Hrast lužnjak je klimatogena vrsta i tvori trajne šumske zajednice. Teško podnosi promjene u stanišnim uvjetima koje se događaju zbog nepovoljnih biotskih i abiotskih čimbenika. U današnjim uvjetima narušene ekološke ravnoteže vitalitet lužnjakovih sastojina je narušen. Znaci propadanja postaju vidljivi, a očituju se kroz narušen vitalitet stabala, neredovit i sve slabiji urod sjemena te narušenu prirodnu obnovu šuma. Varijabilnost plodonošenja žira rezultat je genetičke konstitucije vrste i sinekoloških faktora. Plodonošenje hrastova je pod genetičkom kontrolom preko majčinskih stabala. Hrast lužnjak, vrsta iz podroda Lepidobalanus ima tendenciju periodičnog uroda. Urod se pojavljuje u intervalima svake druge godine, a obilan urod jedanput u 4 godine. Istraživanja varijabilnosti plodonošenja lužnjaka provedena su na području Spačvanskog bazena u razdoblju od 2006. do 2010. godine. Cilj istraživanja bio je praćenje uroda po količini i kvaliteti u sastojinama različite dobisrednjedobnim, starijim i starim sastojinama, kako bi se utvrdio proizvodni potencijal sastojina. Pokusne plohe osnovane su 2006. godine. Količinska procjena uroda – rasta i razvoja žira, praćena je metodom sjemenomjera koji su postavljeni ispod stabala različitog stupnja osutosti krošanja. U godinama uroda kontrolirano je sakupljan žir, a u proljeće sljedeće godine izbrojen ponik. Sakupljeni biljni i sjemenski materijal obrađivan je u Laboratoriju za ispitivanje kvalitete sjemena. Kvaliteta sjemena ispitana je prema ISTA metodologiji. Dinamikom praćenja rasta i razvoja zametnutog žira metodom sjemenomjera, ustanovljeno je da je najviše normalno razvijenog i dozrelog žira bilo u starijim sastojinama, a najmanje u srednjedobnim sastojinama. Glede stupnja osutosti krošanja, najviše dozrelog žira nalazilo se u krošnjama stabala stupnja osutosti 2A, a najmanje u stupnjevima osutosti 2B i 3. Prvi urod žira pojavio se 2006. godine, a drugi 2010. godine. U 2006. godini urod je bio 1 Dr. sc. Marija Gradečki-Poštenjak, Hrvatski šumarski institut, Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo, Cvjetno naselje 41; HR-10450 Jastrebarsko. e-mail: marijag@sumins.hr Dr. sc. Novak Agbaba Sanja, Hrvatski šumarski institut, Zavod za zaštitu šuma. Cvjetno naselje 41; HR-10450 Jastrebarsko. e-mail: sanjan@sumins.hr 2 Robert Licht, Hrvatski šumarski institut, Centar za nizinske šume,Trg Josipa Runjanina 10, 32100Vinkovci, e-mail: robertl@sumins.hr 3 Darko Posarić, Hrvatske šume d.o.o., UŠPVinkovci, Trg bana Josipa Šokćevića 2, 32100Vinkovci, e-mail: darko.posaric@hrsume.hr |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 172 <-- 172 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 obilniji. Najbolje su urodile stare sastojine (prosječno 269 kg/ha), a najslabije srednjedobne (41kg/ha). Sa smanjenjem starosti, količina sakupljenog žira se smanjivala. U 2010. godini najviše žira sakupljeno je u starijim sastojinama (prosječno 90 kg/ha), u srednjedobnim sastojinama sakupljena je najmanja količina (30 kg/ha). Prosječan broj ponika bio je najveći u starim sastojinama (40.000kom/ha), a najmanji u starijim (16167 kom/ha). Periodicitet plodonošenja u razdoblju od 11 godina, na području g.j. Slavir i na području cijeleUŠP Vinkovci, imao je isti trend. U jedanaestogodišnjem razdoblju praćenja plodonošenja, rodne godine bile su: 2000, 2002, 2003, 2006. i 2010. godina. Kvaliteta sjemena u godinama uroda bila je dobra. Prosječne vrijednosti kvalitete sjemena sakupljenog na plohama bile su: urod 2006. godine – vitalitet 88 %, prisutnost insekata 12 %, masa 1000 sjemenaka 5384 g, broj žira/kg 185 kom/kg; urod 2010. godine – klijavost 71 %, bolesno i gnjilo sjeme 29 %, masa 1000 sjemenaka 4933 g, broj žira/kg 203 kom /kg. Na temelju provedenog istraživanja dinamike plodonošenja i kvalitete uroda sjemena, može se zaključiti da vitalitet krošanja značajno utječe na količinu proizvedenog sjemena, da su stare sastojine proizvele najveću količinu žira, a da se proizvedena količina žira smanjivala sa starošću sastojina. Broj ponika, nakon godine dobrog uroda, ukazuje na činjenicu da u krošnjama ostaje najkvalitetniji žir, koji polako otpada sa stabala i ostaje u sastojini nakon što je komercijalno sakupljanje žira završeno. U srednjedobnim sastojinama broj ponika je dvostruko veći nego u ostalim istraživanim sastojinama, vrijeme dozrijevanja žira u krošnjama je najduže, a žir otpada kasnije. Praćenjem dinamike i količine plodonošenja u razdoblju od 11 godina, urod žira se pojavljivao u različitim količinama. U tom intervalu bilo je 5 rodnih godina. Obilnost uroda predstavlja proizvodni potencijal sastojine. U starim sastojinama u godinama dobrog uroda ustanovljen je prosječan urod od 269 kg/ha, odnosno 114742 komada žira/ha. Obilnost uroda je daleko od onog što se smatra obilnim urodom. Stoga će biti potrebno uložiti veliki napor da se urod očuva i u krošnjama i nakon dozrijevanja i opadanja. Ključne riječi:Quercus roburL., periodicitet plodonošenja, kvaliteta žira, metoda sjemenomjera, proizvodni potencijal sastojine UVOD – Introduction Hrast lužnjak je klimatogena vrsta drveća i tvori 2007. godine spada u najtoplijeod kada je započelo intrajne šumske zajednice. Prema Šumskogospodarskoj strumentalno bilježenje globalne površinsketemperaosnovi područja Republike Hrvatske hrast lužnjak zau-ture zraka.U odnosu na stogodišnji trend (1901–2005) zima površinu od 210.259 ha ili 8,7 % (Milković i povišenje temperature iznosi 0,74 °C (DHMZ 2008). U dr.). Klimatogene vrste drveća teško podnose promjene tom je razdoblju intenzivirano i sušenje hrasta lužu stanišnim uvjetima, posebice se to odnosi na pro-njaka. Osušilo se prosječno 35 % postojećeg volumena 3 mjene u tlu i klimi te u strukturi sastojina, što se najče-lužnjakovih šuma, što iznosi oko 17500000 m. Nažašće događa zbog nepovoljnih biotskih i abiotskih uvjeta lost, taj je podatak u stalnom povećanju – do 40 % (Matić 1989,Matići dr.1998, 1998a,Prpić1996, (Matić 2009). 2003,Rauš1972, 1990). U normalnim uvjetima lužnjak plodonosi svake 3. U današnjim uvjetima narušene ravnoteže u ekosu do 5. godine.Varijabilnost u produkciji žira po godistavima te klimatskim promjenama vitalitet lužnjako nama rezultat je genetske konstitucije i različitih sinevih sastojina je narušen (Kalafađžić i. koloških faktora (Christisen i Kearby 1984, dr1990, 1993,Prpić 1996,Prpić i dr.1994). Rezultati nega- Sharp i Sprague 1967). Prema istraživanjima tivnih pritisaka vidljivi su kroz neredovit i sve slabiji Wolgast iStout (1977)na smanjenje uroda negaurod sjemena i narušenu prirodnu obnovu šuma, što je tivnoutječukasni proljetni mraz,visoka vlaga tijekom u neposrednoj vezi s potrajnošću proizvodnje, etata i oprašivanja i ljetna suša, te štetna entomofauna (Zemprihoda (DHMZ 2008,Gradečki Gradečki 1999, kova 1972, Schwenke 1983, Hrašovec i dr. i dr.1993, 1996, Matić2009,Prpić2003, 2003a). 1993,Matošević 1993,Krznar i dr.1996, Pošte- Promjene u klimatskim prilikama očituju se kroz njakiGradečki2001). povišenje temperature zraka. Razdoblje od 1995. do |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 173 <-- 173 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 Mnogim istraživanjima potvrđeno je da je plodonošenje kod hrastova pod genetičkom kontrolom (Wolgast 1972,Beck 1977), a u godinama dobrog uroda postoji značajna varijabilnost između klonova s obzirom na broj cvjetova, zametnutih plodova i urod žira(Beck 1977,Franjić et al.2011).Grisez(1975) iCecich (1993) potvrdili su da je plodonošenje hrastova genetski kontrolirano preko majčinskog stabla.Vrste hrastova iz podroda Lepidobalanus, u koji spada i hrast lužnjak, imaju tendenciju periodičnog uroda, bez obzira na vremenske prilike, urod se pojavljuje u intervalima svake MATERIJAL I METODE – U srpnju 2006. godine na području UŠPVinkovci, na, starija i stara sastojina. U svakoj sastojini odabrane šumarije Otok,u gospodarskoj jedinici Slavir odabrane su po dvije pokusne plohe površine 0,5 ha, kako bi se su fiziološki zrele sastojine različite dobi: srednjedob -dobio bolji uvid u istraživane parametre (tablica 1). Tablica 1. Podaci o pokusnim plohama i neki značajniji stanišni i taksacijski parametri o sastojinama Table 1 Data of the experimental plots and some important stand and measuring parameters of stands druge godine, a obilan urod jedanput u 4 godine (Beck 1977,ChristisenandKearby1984). Procjena količine uroda radi se na više načina:analizom probnih grančica, metodom primjernih stabala, metodom sjemenomjera te metodom prosječnih podataka o proizvodnji sjemena. Stupanj uroda utvrđuje obilje plodova u godini uroda (Regent,1980). Cilj istraživanja bio je praćenje uroda žira po količini i kvaliteti u sastojinama različite dobi – srednjedobnim, starijim i starim, kako bi se utvrdio proizvodni potencijal sastojina različitih starosti. Matherial and Methods Naimenovanje –Name of parameters Ploha broj-Experimental plot number Gospodarskajedinica Slavir Management unit Slavir 1 2 3 4 5 6 Odjel/odsjek–Compartement 66 a 66 c 99 d 149 b Površina odsjeka(ha) –Compartement area 6,81 28,74 9,11 6,06 Nadmorska visina (m) –Height above seea level (m) 80-81 80-81 80-81 80-81 Izloženost - Exposition ravno ravno ravno ravno Nagib terena (°) –Inclination(°) 0 0 0 0 Tip tla – Type of soil hipoglej hipoglej ritska crnica ritska crnica Ekološko-gospodarski tip – Ecological-managerial forest type II-G-21 II-G-10 II-G-21 II-G-21 Dob sastojine –Age 150 150 101 63 Obrast –Density 0,96 0,92 1,00 1,00 Broj stabala po ha –Number of trees per ha 299 264 301 487 Kružna ploha (m 2 /ha) –Basal area (m2/ha) 29,54 33,38 30,73 22,43 Drvna zaliha (m 3 /ha) –Wood volume (m3/ha) 530 587 478 273 Volumni prirast (m 3 /ha)–Volume increment(m3/ha) 9,3 11,3 11,3 8,4 Napokusnim plohama izmjerenasu sva lužnjakova stabla u I. visinskom razredu po Leibungudu. Izmjereni suim sljedeći taksacijski parametri: prsni promjer, visina, koordinate krošnje.Potom su odabrana stabla na kojima je praćena dinamika plodonošenja. Odabranim stablima određen je stupanj osutosti krošanja premaICP–Forests programu(1987). U razdoblju od 2006. do 2010. godine na pokusnim plohama praćena je dinamikaplodonošenja, količina i kvaliteta uroda kako bi se ustanovio proizvodni potencijal sastojine. Praćenje količine uroda obavljeno je metodom sjemenomjera te kontroliranim sakupljanjem sjemena na odabranim plohama. Prvi urod sjemena u razdoblju praćenja bio je 2006. go- dine, a drugi 2010. godine. U proljeće 2007. godine na po kusnim plohama izbrojen je ponik iz uroda 2006.godine. Količinska procjena uroda žira praćena je tijekom 2010. godine metodom sjemenomjera. Sjemenomjeri su postavljeni ispod odabranih stabala 15. srpnja 2010. godine. Pražnjeni su jedanput mjesečno i to: 18. 8, 7. 9, 27. 9. i 25. 10.Površinaotvora sjemenomjera iznosila 2 je 0,5 m.Dobiveni podaci o količini sakupljenog materijala preračunati su na 1 ha. Sakupljan biljni i sjemenski materijal dostavljan je u Laboratorij za ispitivanje sjemena Hrvatskog šumarskog institutana obradu. Biljni materijal obrađivan je po plohama i po odabranim stablima.Obrada sjemenskog materijala, u godinama uroda, sastojala se od va ganja i brojanja sakupljenog žira, te određivanja njego ve kvalitete. Ispitana su sljedeća svojstva kvalitete žira:masa 1000 sjemenaka, sadržaj vlage, klijavost, vitalitet i zdravstveno stanje žira. Kvaliteta žira utvrđivana je na prosječnim uzorcima. Uzorkovanje i metode ispitivanja kvalitete sjemena rađene su prema međuna rodnoj metodologiji – ISTA Rules for Seed Testing (ISTA2006, 2010). |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 174 <-- 174 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 REZULTATI – Results Podaci o istraživanim sastojinama i pokusnim plohama Data about investigated stands and experimental plots U tablici 1 prikazani su osnovni podaci o sastojinama u kojima su provedena ova istraživanja.Prema ekološko- gospodarskom tipu sve plohe, osim plohe 2 (g.j. Slavir 66 c) pripadajuekološko-gospodarskom tipu II- G-21.Ploha 2 pripada tipu II-G-10. Osnovno obilježje ekološko-gospodarskog tipa II-G-21 je biljna zajednica hrasta lužnjaka i velike žutilovke sa žestiljem (Genisto elatae- Quercetum roboris Horvat, subass. aceretosum tatariciRauš).To je vlažnija zajednica koja pripada skupini poplavnih šuma, a raste na močvarnom glejnom, hipoglejnom tlu i ritskoj crnici. Razvija se u mikroudubinama u kojima određeno vrijeme stagnira poplavna voda.U ekološko-gospodarskom tipu II-G-10 razvijena je biljna zajednica hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli - Quercetum roboris/Anić 1959/ Rauš 1969/. Zajednica predstavlja suši tip lužnjakovih šuma koja se razvija na gredama i izvan je utjecaja poplavnih voda. Dominantna tla su hipoglej, pseudoglej obronačni, a prisutna su i tla u kojima počinje oglejavanje. Prema obrastu sve su sastojine normalnog stanja. Značajno je da sve plohe, bez obzira na dob, imaju manji broj stabala od normale za taj ekološko-gospodarski tip. U starim sastojinama, na plohama 1 i 2, broj stabala lužnjaka/ha je značajno manji u odnosu na normalu. Srednje plošno stablo lužnjaka u odsjeku 66 a iznosi 65,9 cm, a u odsjeku 66 c 67,9 cm. U starijoj i srednjedobnoj sastojini također postoji razlika u broju lužnjakovih stabala/ ha u odnosu na normalu, ali je nešto manja. Srednje plošno stablo lužnjaka u starijoj sastojini, na plohama 3 i 4, je 54,1 cm. U srednjedobnoj sastojini, na plohama 5 i 6, srednje plošno stablo lužnjaka je 36,7 cm. Važniji taksacijski parametri koji opisuju osobine lužnjakovih stabala i krošanja na pokusnim plohama prikazani su u tablici 2. Tablica 2. Neki taksacijski parametri o pokusnim plohama i lužnjakovim stabalima Table 2 Some measuring parameters of experimental plots and English oak trees Naimenovanje –Name of parameters Ploha broj -Experimentalplot number 1 2 3 4 5 6 Odjel/odsjek– Compartement 66 a 66 c 99 d 149 b Površina pokusne plohe –Area of experimental plots (ha) 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 Normalan broj lužnjakovih stabala – Normal number of English oak trees (N/ha) 157 102 240 550 Broj stabala lužnjaka u I. visinskom razredu –Number of English oak trees in I. height class per hectare (N/ha) 44 58 80 68 70 104 Prosječan prsni promjer lužnjakovih stabala u I. visinskom razredu –Average diameterat breast heigh of english oak trees in I. height class (cm) 64 66 51 51 43 40 Prosječna visina stabala lužnjaka u I. visinskom razredu –Average height of english oak trees in I. height class(m) 36 40 34 36 31 30 Prosječan promjer krošanje lužnjakovih stabala u I. visinskom razredu (m) –Average crown diameter of english oak trees in I. height class (m) 11,4 11,6 9,5 9,5 8,4 8,0 Prosječna tlocrtna površina krošnje lužnjakovih stabala – Average layoutarea of english oak crown per trees in I. height class(m 2 ) 102 106 71 71 55 50 Osunčani dio krošnje (m 2 ) – Crown light lenght (m 2 ) 77 80 53 53 41 38 Osunčani dio krošanja po 1 ha –crown light lenght per hectar (m2) 3388 4640 4240 3604 2870 3952 Da bi se dobio uvid u broj produktivnih stabala na plohama izmjerena su i izbrojena sva lužnjakova stabla u I. visinskom razredu po Leibungudu. Na temelju taksacijskih podataka o stablu (prsni promjer, visina, visinski razred) i taksacijskih podataka o krošnji (dužina i širina krošnje, dužina osvijetljenog i dužina neosvijetljenog dijela krošnje) izračunata je tlocrtna površina krošnje po stablu. Površina osunčanog dijela krošnje po stablu prosječno iznosi75 % površine od tlocrtne površine krošnje. Površina osunčanog dijela krošnje po stablu iskazana je i po 1 hektaru.Veličina krošnje ponajprije ovisi o broju stabala po hektaru u I. visinskom razredu, potom o sklopu sastojine te o starosti.Tlocrtna 2 površina krošnje kreće se od 50 do 106 m , a najveća je u staroj sastojini. |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 175 <-- 175 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 Dinamika rasta i razvoja zametnutog žira Dynamics of growth and development of English oak acorn Količinska procjenauroda žira praćena je u razdoblju od 15. 7. do 25. 10. 2010. godine metodom sjemenomjera( tablica 3). Otpali sjemenski materijal koji je sakupljen u sjemenomjeru – zametnuti žir u razvoju i normalno razvijen i dozreo žir prebrojan je, te je izračunata njegova količina po kvadratnom metru. Dobivena količina preračunata je po hektaru na temelju površine osunčanog dijela krošnje/ha. Normalno razvijen žir počeo je opadati krajem rujna, što je vidljivo iz podataka sjemenomjera od 25. 10. 2010. Najveća količina zametnutog žira i žira u razvoju sakupljenau sjemenomjerima,u razdoblju od kolovoza do listopada, bila je na plohi 4 u ekološko-gospodarskom tipu II-G-21 u starijoj sastojini, a najmanja količina na plohi 1 u istom tipu šume, u staroj sastojini. Ako se gledaju količine žira glede stupnja osutosti krošanja najviše dozrelog žira nalazi se u krošnjama stabala stupnja osutosti 2A, a najmanje u krošnjama stupnjeva osutosti 2B i 3. Isto tako, najviše zrelog žira bilo je u starijim sastojinama, na plohama 3 i 4, a najmanje u starim sastojinama, na plohama 1 i 2. Tablica 3. Dinamika rasta i razvoja zametnutog žira na plohama po stupnjevima osutosti krošanja tijekom 2010. godine Table 3 Dynamics of growth and acorn developement on the experimental plots according tocrown defoliation classes in 2010 Datum 18. 08. 2010. 07. 09. 2010. 27. 09. 20101. 25. 10. 2010. pražnjenja Zam/ Žur/ Zam/ Žur/ Zam/ Žur/ Zam/ ŽIR/ ŽIR/ Komada Žur/ha Žur/ha Žur/ha 2 2 2 2 2 2 2 2 m m m m m m m m ha pODK= 3388 m 2 ploha1 STO 1 4 0 0 0 0 0 0 2 6776 0 10 33880 2A 4 0 0 0 0 0 0 2 6776 0 4 13552 2B 0 0 0 0 0 0 0 2 6776 0 0 0 3 12 4 13552 2 8 27104 0 10 33880 0 26 88088 pODK= 4640 m 2 ploha2 1 42 4 18560 30 24 111360 28 150 696000 0 20 92800 2A 10 14 64960 0 0 0 0 0 0 0 8 37120 2B 46 2 9280 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3 32 8 37120 8 14 64960 10 32 148480 2 46 213440 pODK= 4240 m 2 ploha3 1 54 12 50880 6 2 8480 4 2 8480 0 4 16960 2A 44 16 67840 4 6 25440 6 10 42400 0 20 84800 2B 19 24 101760 2 18 76320 22 116 491840 0 2 8480 3 53 20 84800 4 10 42400 0 8 33920 0 38 161120 pODK= 4640 m 2 ploha4 1 42 10 36040 2 0 0 0 0 0 0 0 0 2A 10 6 21624 14 24 86496 20 74 266696 4 176 634304 2B 46 48 172992 8 2 7208 0 6 21624 0 8 28832 3 32 16 57664 0 6 21624 0 8 28832 0 4 14161 pODK= 2870 m 2 ploha5 1 32 16 45920 0 0 0 0 4 14416 0 0 0 2A 70 0 0 2 2 5740 0 10 36040 0 70 200900 2B 28 6 17220 0 8 22960 0 42 151368 8 18 51660 3 16 20 57400 4 8 22960 0 34 122536 4 0 0 pODK= 3952 m 2 ploha6 1 22 28 110656 4 2 7904 0 2 7904 0 10 39520 2A 52 32 126464 10 16 63232 10 48 189696 0 18 71136 2B 16 2 7904 2 4 15808 0 4 15808 2 114 450528 3 0 2 7904 2 0 0 0 0 0 0 4 15808 2 2 pODK= površinaosvjetljenogdijelakrošnje(m); aCLL=area of crown light lenght (m) Zam = zametnuti plodovi; Ff =fecundate fruit; Žur = žir u razvoju;Aid = acorn in developement; Žir = zreli žir;MA=mature acorn Periodicitet plodonošenja i količina uroda žira Periodicity of acorn crops and amount of acorn yield Prvi urod sjemena u istraživanom razdoblju bio je po plohama iskazana je u kilogramima i u broju ko2006. godine, a drugi 2010. godine. Količina uroda žira mada žirana 0,5 ha površine (Tablica 4). |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 176 <-- 176 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 Tablica 4. Količina uroda žira na plohama u godinama uroda Table 4 Amount of acorn crop according to experimental plots and mastingyears Naimenovanje –Name of parameters Ploha –Plot 1 2 3 4 5 6 Urod 2006. godine –Acorn crop in 2006 Kilogrami žira/0,5 ha – Kilograms of acorn per 0,5 hectar 138 131 66 68 31 30 komada/0,5 ha –pieces of acorn per 0,5 hectar 52180 62562 21385 22035 10664 10326 Urod 2010. godine –Acorn crop in 2010 Kilogrami žira/0,5 ha – Kilograms of acorn per 0,5 hectar 12,2 24,7 62,8 26,5 15,0 15,1 komada/0,5 ha –pieces of acorn per 0,5 hectar 2626 5370 13883 6111 2875 3169 U 2006. godini u staroj sastojini sakupljena je naj-Na temelju broja lužnjakovih stabala na plohama i veća količina žira. Sa smanjenjem starosti količina sa-površine osunčanog dijela krošnje urod žira iskazan je kupljenog žira opada. U 2010. godini najveća količina po 1 stablu i po 1 hektaru, a prikazan je i broj ponika žira sakupljena je u starijim sastojinama. U staroj sasto-koji je izbrojen u proljeće 2007. godine (Tablica 5). jini u odsjeku 66 c sakupljena je dvostruko veća količina nego u odsjeku 66 a. U srednjedobnim sastojinama sakupljena je najmanja količina žira. Tablica 5. Količina žira i veličina uroda u godinama uroda i broj ponika u 2007. godini Table 5 The amount of acorns, acorn crops in mast years and number of seedlings in 2007 Naimenovanje –Name of parameters Ploha –Plot 1 2 3 4 5 6 Urod 2006. godine –Acorn crop in 2006 Po 1 stablu Per 1 tree Po 1 ha Per 1 hectar Kilogrami –kilos 6,272 4,517 1,650 2,000 0,890 0,580 Komadi –pieces 2372 2157 535 648 305 199 Kilogrami –kilos 276 262 132 136 62 20 Komadi –pieces 104360 125124 42770 44070 21328 20652 Urod 2010. godine –Acorn crop in 2010 Po 1 stablu Per 1 tree Po 1 ha Per 1 hectar Kilogrami –kilos 0,555 0,852 1,570 0,779 0,429 0,290 Komadi –pieces 119 185 347 180 82 61 Kilogrami –kilos 24 49 126 53 30 30 Komadi –pieces 5252 10740 27766 12222 5750 6338 Broj ponika 2007. godini –Number of seedlings in2007 Broj ponika / m 2 Number of seedlings per m2 N/m 2 5,36666 2,63333 2,36666 0,86666 2,63333 2,6000 N/ha 53667 26333 23667 8667 26333 26000 2 Najbolji urod žira po 1 mosunčanog dijela krošnje Prosječan broj ponika iz uroda 2006. godine bio je bio je 2006. godine na plohi 2, u EGTII-G-10 u staroj najveći na plohi 1 u staroj sastojini, a najmanji na plohi sastojini. 4 u starijoj sastojini. U srednjedobnoj sastojini bio je veći nego u starijoj. Slika 1. Periodicitet plodonošenja lužnjaka na području gospodarske jedinice Slavir u razdoblju od 2000. do 2010. godine Figure1 Periodicity of English oak acorn crops on the area of management unit Slavir from 2000 to 2010 |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 177 <-- 177 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 Slika 2. Periodicitet plodonošenja lužnjaka na području UŠPVinkovci u razdoblju od 2000. do 2010. godine Figure 2Periodicity of English oak acorn crops on the area of Forest Administration Vinkovci in the period from 2000 to 2010 Periodicitet plodonošenja i količina uroda žira na području gospodarske jedinice Slavir i na području cijele UŠPVinkovci u razdoblju od 2000. do 2010.godine prikazane su na slikama 1 i 2. U promatranom razdoblju u g.j. Slavir urod se nije pojavio 4 puta (2001, 2004, 2008.i 2009) zanemariv je bio 2005. i 2007. godine.Rodne godine bile su: 2000, Kvaliteta žira – Kvaliteta žira praćena je na temelju vitaliteta,odnosno klijavosti žira.Vitalitet je određen biokemijskom TZ- metodom, a klijavost metodom naklijavanja u klijalici. Na slikama 3 i 4 prikazana je kvaliteta žira u godinama uroda – 2006. i 2010. godini, na pokusnim plohama. U 2006. godini vitalitet žira bio je visok, kretao se u rasponu od 78 % do 97 %. Srednjedobne sastojine imale su najvitalniji žir te najmanju prisutnost insekata u žiru. Prisutnost insekata kretala se od 2 % do 22 %. Sadržaj vlage bio je viši od kritičnog, kretao se od 35,6 2002, 2003, 2006. i 2010. godina. Ukupno sakupljena količina žira kretala se od 85 t do 144 t. Na području UŠPVinkovci urod se nije pojavio 2001, 2004, 2007. i 2009. godine, a zanemariv je bio 2005. i 2008. godine. Rodne godine su bile 2000, 2002, 2003, 2006. i 2010. godina. Količina sakupljenog žira kretala se od 260 t do 1464 t. Acorn quality do 41,3 %. Prema Messeru (1960), sadržaj vlage u lužnjakovu žiru ispod 22 % negativno utječe na njegovu klijavost. Masa 1000 sjemenaka kretala se od 5307 do 5460 g. Količina žira u 1 kg kretala se od 183 kom/kg do 188 kom/kg. Klijavost žira sakupljenog u jesen 2010. godine kretala se od 60 % do 82 %. Starije sastojine imale su žir najveće klijavosti, dok su srednjedobne sastojine imale žir najniže klijavosti. Učešće bolesnog i gnjilog sjemena bilo je značajno. Najviše bolesnog žira ustanovljeno je u srednjedobnim sastojinama, prosječno 35 %. Slika 3. Kvaliteta žira sakupljenog na plohama u jesen 2006. godini Figure 3Quality of acorn on the experimental plot in autumn 2006 |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 178 <-- 178 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 Broj žira/kg - Number of acorns/kg Slika 4. Kvaliteta žira sakupljenog na plohama u jesen 2010. godine Figure 4Quality of acorn on the experimental plot in autumn 2010 Analizom zdravstvenog stanja žira ustanovljena je urod iz 2006. godine žir je bio sitniji. Brojžira /1kg kreprisutnost većeg broja gljiva koje uzrokuju njegovo pro- tao se u rasponu od 194 kom/kg do 212 kom/kg. padanje, a to su:Phomopsis quercella,Penicilliumspp., Kvaliteta žira na plohama uspoređena je s prosječ- Fusariumspp.,Trichoderma virideiCibora batchiana. nom kvalitetom žira koji je sakupljen na području go- Osim toga na žiru je primijećena i prisutnost bakterioza. spodarske jedinice Slavir u razdoblju od 2006. do Postotak učešća bolesnog i gnjilog sjemena obrnuto je 2010. godine (Slika 5.). U 2006. godini žir je bio visoke proporcionalan postotku klijavosti žira. Masa 1000 sje-kvalitete (vitalitet je bio95 %), a u 2010. nešto niže(vimenaka kretala se od 4721 g do 5144 g. U odnosu na talitet je bio 84%). Slika 5. Kvaliteta žira na području g.j. Slavir u razdoblju od 2006. do 2010. godine Figure 5Quality of acorn on the area of the management unit Slavir from 2006 to 2010 RASPRAVA– Discussion Istraživane sastojine bez obzira na starost i ekološko-U današnjim uvjetima narušene ravnoteže u ekosugospodarski tip imaju normalan obrast, gotovo potpun stavima te u uvjetima klimatskih promjena vitalitet sasklop te značajno manji broj stabala lužnjaka po hektaru stojina značajno je narušen (Kalafađžić i dr.1990, u odnosu na normalu za tu starost. Ukupan broj stabala 1993,Prpići dr.1994, 1996). Posljedice toga su izosvih vrsta po hektaru jednak je normali ili je nešto veći stanak uroda i neredovit ciklus plodonošenja,kao i izood nje.To upućuje na tendenciju propadanja lužnjaka, stanak prirodne obnove šuma, što je u neposrednoj vezi koja je došla do izražaja nakon nestanka nizinskog brije-s potrajnošću proizvodnje, etata i prihoda (Gradečki sta. Značajno sušenje nizinskog brijesta u nizinskim šu-i dr. 1993, 1996, Prpić2003, 2003a, DHMZ 2008, mama Hrvatske dogodilo se sredinom pedesetihgodina Matić2009). 20. stoljeća (Jureša 1976,Prpić 1989,Stojković 1991,Gradečkii dr.1997,Zebeci dr.2010). |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 179 <-- 179 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 Analizom dinamike i količine plodonošenja putem brojnosti plodova u različitim fazama dozrijevanja ustanovljena je obilnost plodova na osunčanom dijelu krošnje. U sklopljenoj sastojini, ukupna tlocrtna površina krošnje nije sva u funkciji pojave cvjetnih pupova, nego samo jedan njezin dio tzv. ‘osunčani’dio krošnje. Iz tog se razloga tlocrtna površina krošnje reducira za 25 %. Na istraživanim plohama osunčani dio krošnje varira na isti način,kao i broj stabala po hektaru. Najmanja je u srednjedobnoj sastojini, a najveća u staroj sastojini. Metodom sjemenomjera u 2010. godini ustanovljeno je da je najveća količina normalno razvijenog i dozrelog žira bila je u starijoj sastojini, a najmanja u staroj sastojini. Podaci o ukupno sakupljenoj količini žira na plohama u jesen 2010. godine su to potvrdili. Najveći urod bio je u starijim sastojinama, manji u starim sastojinama, a najmanji u srednjedobnim. Vezano uz stupanj osutosti krošanja ustanovljeno je da su najviše zrelog žira imala stabla stupnja osutosti krošanja 2A, a najmanje stabla stupnjeva 2B i 3, te se može zaključiti da vitalitet krošanja značajno utječe na količinu proizvedenog sjemena. Analizom količine sakupljenog žira na pokusnim plohama u 2006. i 2010. godini ustanovljeno je da je urod žira 2006. godine bio obilniji te da su stare sastojine proizvele najveću količinu žira. Proizvedena količina žira smanjivala se sa starošću. Prosječna količina sakupljenog žira u jesen 2006. godine iznosila je u staroj sastojini 269 kg/ha, u starijoj134kg/ha, a u srednjedobnoj samo 41kg/ha. Prosječna proizvedena količina žira u 2010. godini bila je u starim sastojinama 36,5 kg/ha, starijima 89,5 kg/ha, a u srednjedobnim 30 kg/ha. Stare sastojine imale su slabiji urod od starijih sastojina. Uzrok tomu može biti reakcija sastojine na orkansko nevrijeme koje je 2008. godine poharalo sastojine na području g. j. Slavir, a najviše je stradala sastojina u odsjeku 66a, gdje se nalazi ploha 1. Urod na toj plohi bio je gotovo50 %niži u odnosu na plohu 2, koja se nalazi u susjednom odsjeku i nije bila tako intenzivno zahvaćena ciklonom. Dobiveni podaci o proizvodnosti istraživanih sastojina potvrđuju i istraživanja drugih autora. Petračićev zaključak da je uzrok slabijeg uroda žira povezan s nestankom starih hrastovih sastojina ima čvrst oslonac. Danas u Hrvatskojima samo mali broj sastojina starih oko 300 godina, a one plodonose češće i obilnije nego mlade sastojine (Matić i dr.1979, 1996). Analiza broja ponika na pokusnim plohama ukazuje na činjenicu da u krošnjama ostaje najkvalitetniji žir, koji polako otpada sa stabala i ostaje u sastojini nakon što je komercijalno sakupljanje žira završeno.Brojnost ponika prati i količinu proizvedenog zrelog žira. U starim i starijim sastojinama prosječan broj ponika je podjednak. U srednjedobnim sastojinama količina ponika je dvostruko veća nego u starijim i starim sastojinama. To ukazuje na činjenicu da je u srednjedobnim sastojina vrijeme dozrijevanja žira u krošnjama najduže, te da on otpada kasnije nego što se to događa u starijim i starim sastojinama.Količina ponika koji se pojavljuje u sastojinama nakon godine dobrog uroda predstavlja sigurnu rezervu. Kvaliteta žira na plohama u 2006. godini bila je vrlo dobra.Vitalitet sjemena bio je visok. Na smanjenje vitaliteta izravno je utjecala prisutnost štetnika. Gubici žira zbog prisutnosti štetne entomofaune i gljiva mogu biti veliki. Posebno velike štete čine one vrste štetnika koji se djelomično razvijaju u žiru, te ga na taj način oštećuju djelomično ili u cijelosti (Schwenke 1983, Matošević,1993,Hrašoveci dr.1993,Krznari dr 1996, Poštenjak i Gradečki 2001). U 2010. godini kvaliteta žira na plohama bila je niža. Na smanjenu klijavost negativno je utjecala prisutnostštetnih gljiva koje razaraju žir te bakterioze. Na području g.j. Slavir2006. godina bila je godina dobrog uroda žira, a kvaliteta sjemena bila je viša nego 2010. godine. Na temelju provedenih istraživanja kvalitete sjemena ustanovljeno je da je u godinama dobrog uroda i kvaliteta sjemena bolja (Gradečki-Poštenjak 2002, 2010). Dobiveni rezultati o kvaliteti sjemena, postotku klijavosti odnosno vitaliteta, masi 1000 sjemenaka i broju sjemenaka u jednom kilogramu, sukladni su prethodno provedenim istraživanjima na žiru hrasta lužnjaka (Herman 1971, Regent 1980, Gradečki i dr. 1993, 1996, Matić i dr.1996, Roth 1999). Prema Matić i dr.(1996) masa 1000 sjemenaka na području Lipovljana prosječno iznosi 4405 g, te je niža u odnosu na istraživanja koja je na tompodručjuproveo Ciesler, ali početkom dvadesetog stoljeća, a koja iznosi 6470 g. Na varijabilnost plodonošenja utječu različiti sinekološki faktori te genetička konstitucija vrste(Christisen iKearby1984,SharpiSprague1967). Najvažniji klimatski čimbenicikoji negativno utječu na plodonošenje su kasni proljetni mrazevi, visoka vlaga tijekom oprašivanja i ljetna suša (Wolgast iStout1977). Genetička konstitucija važan je čimbenik koji utječe na plodonošenje (Goodrum i dr. 1971,Feret i dr1982). Mnogim istraživanjima potvrđeno je da je plodonošenje kod hrastova pod genetičkom kontrolom (Wolgast 1972, Beck 1977, a u godinama dobrog uroda ustanovljena je značajna varijabilnosti između klonova s obzirom na broj cvjetova, zametnutih plodova i urod žira(Beck 1977).Grisez (1975) i Cecich (1993) potvrdili su da je plodonošenje hrastova genetički kontrolirano preko majčinskog stabla. Analizirajući pojavu i količinu uroda žira na području gospodarske jedince Slavir i na području UŠPVinkovci, u razdoblju od 2000. do 2010. godine, može se zaključiti da je trend pojave uroda isti. U razdoblju od 11 godina bilo je 5 rodnih godina. Vrste hrastova iz podrodaLepidobalanusu koji spada i hrast lužnjak, imaju tendenciju periodičnog uroda, bez obzira na vremenske |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 180 <-- 180 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 pri like.PremaBeck(1977)iChristisenandKear by (1984)urod se pojavljuje u intervalima svake dvije godine, a obilan urod pojavljuje se jedanput u 4 godine Obilnost uroda predstavlja proizvodni potencijal sastojine. Prema dobivenim rezultatima proizvodni potencijal sastojina po hektaru je nizak. U godini dobrog uroda, za istraživano područje bila je to 2006. godina, u starim sastojinama ustanovljen je prosječan urod od 269kg/ha odnosno 114742 komada žira/ha. Prema ruskim podacima (Bunuševac 1951) u godini punog ZAKLJUČCI – Na temelju provedenog istraživanja dinamike plodonošenja i kvalitete uroda sjemena može se zaključiti: . Procjena količine uroda žira metodom sjemenomjera tijekom ljeta dala je uvid u proizvodni potencijal sastojine, a to je potvrđeno kontroliranim sakupljanjem žira u jesen iste godine;najveći urod bio je u starijim sastojinama, manji u starim sastojinama, a najmanji u srednjedobnim. . Vitalitet krošanja značajno utječe na količinu proizvedenog sjemena; najviše dozrelog žira imala su stabla stupnja osutosti krošanja 2A, a najmanje stabla stupnjeva 2B i 3; . Količina sakupljenog žira na pokusnim plohama pokazala je da je urod žira u sastojinama 2006. godine bio obilniji nego 2010. godine, da su stare sastojine proizvele najveću količinu žira, a proizvedena količina žira smanjivala se sa starošću; . Broj ponika na pokusnim plohama, nakon godine dobrog uroda, ukazuje na činjenicu da u krošnjama ostaje najkvalitetniji žir, koji polako otpada sa stabala i ostaje u sastojini nakon što je komercijalno sakupljanje žira završeno; . Brojnost ponika prati količinu proizvedenog zrelog žira u starim i starijim sastojinama, prosječan broj ponika je podjednak; uroda hrastova sastojina proizvede oko 500.000 ži- rova/ha. Marić navodi da se za obilnog uroda može sakupiti 1,5 do 2,0 t žira/ha, odnosno 0,1 t žira /ha u godinama slabog uroda. Obilnost uroda u istraživanim sastojinama je daleko od one količine koja bi se smatrala obilnim urodom (Matić i dr.1996), a ova istraživanja to i potvrđuju. Stoga će biti potrebno uložiti veliki napor da se urod koji se pojavi očuva i u kroš njama i nakon dozrijevanja i opadanja. Conclusions . U srednjedobnim sastojinama broj ponika je dvostru ko veći nego u starijim i starim sastojinama; vrijeme dozrijevanja žira u krošnjama je najduže, on otpada kasnije, pa zato i ostane sačuvan u sastojini. Količina ponika koji se pojavljuje u sastojinama nakon godine dobrog uroda predstavlja sigurnu rezervu. . Kvaliteta žira na plohama u 2006. godini bila je vrlo dobra.Vitalitet sjemena bio je visok, a na smanjenje vitaliteta izravno je utjecala prisutnost štetnika, insekata, gljiva i bakterioza; . Usporedbom pojave i količine žira na području gospodarske jednice Slavir i na području UŠP Vinkovci, u razdoblju od 2000. do 2010. godine, trend pojave uroda je isti. Urod se pojavljivao svake druge do treće godine u različitim količinama, a u razdoblju od 11 godina bilo je 5 rodnih godina; . Obilnost uroda predstavlja proizvodni potencijal sastojine; u godini dobrog uroda (2006.), u starim sastojinama ustanovljen je prosječan urod od 269 kg/ha odnosno 114742 komada žira/ha; obilnost uroda bila je niska i daleko od onog što se smatra obilnim urodom, na što ukazuju i ova istraživanja. ZAHVALA– Acknowledgements Rad je izrađen u okviru programa znanstveno-istraživačkog rada za Hrvatske šume d.o.o. u razdoblju od 2006. do 2010. godine pod naslovom “Izostanak uroda žira hrasta lužnjaka” te se zahvaljujemo na financijskoj potpori. LITERATURA– Beck, D. E.,1977.Twelve-year acorn Morgantown, WV. Broomall,PA:U.S. Departyieldin southern Appalachian oaks. Res. ment ofAgriculture,Forest Service, North-Note SE-244. Asheville,NC: U.S.Department eastem Forest Experiment Station: 23–29. of Agriculture, Forest Service, Southeastern Forest Experiment Station. 8 p. Bunuševac,T.,1953: Gajenje šuma, I. Beograd. Cecich, R.A., 1993: Flowering and oak regeneration. In: Loftis, D.; McGee, C. E., eds. Oak regenera- Veliku zahvalnost dugujemo svim djelatnicima UŠP Vinkovci i šumarije Otok,koji su nam pomogli pri odabiru pokusnih ploha te sudjelovali u organizaciji i provedbi terenskih radova. References tion: serious problems, practical recommendations: symposium proceedings. U.S. Dept. of Agriculture, Forest Service, Southeastern Forest Experiment Station: 79–95,Asheville. Christisen, D. M.H.,W. Kearby, 1984: Mass measurment and production in Missouri (with special reference to acorns). Jefferson City, MO: Missouri Dept. of Conservation. 13: 1–34, Missouri. Ciesler, A., 1923: Untersuchungen uber die wirtschaftliche Bedeutung der kunft des Saatgutes |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 181 <-- 181 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 der Stieleiche. Centralblatt fur das gesamteForstwesen 4/6,Wien – Leipzig. Državni hidrometeorološki zavod, 2008: Međuvladin panel o poremećaju klime. Četvrto izvješće o procjeni. Promjena klime 2007: Zbirno izvješće. Sažetak za donositelja politike. Neredigirani primjerak pripremljen za COP– 13. Cijelo izvješće. 1–25, Zagreb. Feret,P.P., R.E.Dreh, S.A.Merkle, R.G.Oderwald, 1982: Flower abundance, premature acorn abscission, and acorn production inQuercus albaL. Botanical Gazette. 143: 216–218. Franjić,F., K.Sever, S.Bogdan, Ž.Škvorc, D. Krstonošić, I.Alešković, 2011:Fenološka neujednačenost kao ograničavajući čimbenik uspješnoga oprašivanja u klonskim sjemenskim plantažama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) (Phenological Asynchronization as a Restrictive Factor of Efficient Pollination in Clonal Seed Orchads of Pedunculate Oak (Quercus roburL.)). Croatian Journal of Forest Engineering 32(1): 141–156. Goodrum, P.D., V. H. Reid, C. E. Boyd,1971: Acorns yield, characteristics, and management criteria of oaks for wildlife. Journal ofWildlife Management. 35: 520–532. Gradečki, M.,1999: Uloga i značaj kakvoće sjeme na kod njegove uporabe. Rad. Šum. Inst. Jastreb. 34 (1): 95–102, Jastrebarsko. Gradečki-Poštenjak,M., 2002:Varijabilnost ne kih svojstava češera i sjemena obične jele (Abies albaMill.) u dijelu prirodnog rasprostranjenja u Hrvatskoj. magisterij, Šumarski fakultet Zagreb. (M; 220). Gradečki-Poštenjak, M., 2010: Utjecaj oštećenosti krošanja na varijabilnost fizioloških i kvantitativnih svojstava obične jele (Abies albaMill.) u sjemenskoj zoni dinarskih bukovo-jelovih šu ma u Hrvatskoj. Doktorat, Šumarski fakultet Zagreb. (M; 158). Gradečki, M., K. Poštenjak, B. Hrašovec, 1997: Početna istraživanja cvatnje i plodonošenja poljskog brijesta(Ulmus minor Mill.) u is toč noj Hrvatskoj. Poster na 6. kongresu biologa Hrvatske. Opatija. Gradečki, M., K., Poštenjak, V. Topolovec, 1993: Analiza nekih kvalitativnih osobina sjemena hrasta lužnjaka iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj. Rad. Šum. Inst. Jastreb. 28 (1–2): 37–54, Jastrebarsko. Gradečki, M. K. Poštenjak, V. Topolovec, 1996: Istraživanje laboratorijske i rasadničke klijavosti sjemena hrasta lužnjaka iz sjemenskih sastojina te njihovog visinskog rasta. U: Matić, S., J. Gračan, (ur.), Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski fakultet, Šumarski institut, Jastrebarsko. Str. 271–282, Zagreb. Grisez, J. Ted, 1975: Flowering and seed production in seven hardwood species. U.S. Dept. of Agriculture, Forest Service. Research Report NE-315. 8. Herman,J., 1971: Šumarska dendrologija. Stanbiro, 242–252, Zagreb. Hrašovec, B., M. Glavaš, D. Diminić, 1993: Istraživanje populacije štetnika hrastova žira i drugoga šumskog sjemena. Glas. Šum. Pok., Posebno izdanje 4:213–221, Zagreb. ICPForests Manual, 2009: www.icp.forests.org ISTA1991:Tree and shrub seed handbook. International Rules for SeedTesting. Basserdorf. ISTA2006: International Rules for SeedTesting. Basserdorf. ISTA2010: International Rules for SeedTesting. Basserdorf. Jureša, B., 1976: Sušenje hrasta, jasena i brijesta u razdoblju od 1950–1974. god. na području ŠG “Hrast”Vinkovci.Šum. list 100(1-2) 61- 66, Zagreb Kalafadžić,Z., V.,Kušan,1990: Oštećenje šumskog drveća i sastojina. Šum. list 114 (11–12) 517- 526, Zagreb. Kalafadžić, Z., V., Kušan, Z., Horvatić, R. Pernar,1993:Oštećenost šuma i neki čimbenici okoliša u šumskom bazenu Spačva. Šum. list 117 (6–8) 281–282., Zagreb. Klepac, D., 2002: Najveća scjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 116 pp, Zagreb. Krznar,A., D. Vuletić,V.Lindić, B. Vrbek, R. Križanec, V. Krejči, V. Viličić, K. Poštenjak, M.Benko, M.Gradečki,T.Littvay, 1996:Vrednovanje šteta i gubitaka hrasta lužnjaka u ekološko-gospodarskom tipu aII-G 10. U: Matić, S., J. Gračan, (ur.), Zaštita šuma i pridobivanje drva, Šumarski fakultet, Šumarski institut, Jastrebarsko. Str. 381–395, Zagreb. Matić, S., B. Prpić, Đ. Rauš, A. Vranković, 1979: Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar. Studija ekološko-uzgojnih osobina Š. G: “Josip Kozarac” Nova Gradiška.Str. 131. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Matić,S., 1989:Uzgojne mjere u sastojinama narušenim sušenjem hrasta lužnjaka.Glas. šum. Pokuse. 2. 67–77 , Zagreb. Matić,S., S.Orlić, M.Harapin,1996: Sjeme hrasta lužnjaka kao temeljni uvjet nastanka i opstanku lužnjakovih šuma. U: akademik Dušan |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 182 <-- 182 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 Klepac, (ur.). Hrast lužnjak (Quercus roburL.) u Hrvatskoj.Hrvatska akademija znanosti i umjet nosti i “Hrvatskešume” p.o. Zagreb, 145–151., Vinkovci Zagreb. Matić,S., M.Oršanić, I.Anić,1996: Urod žira u prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. U: S. Matić, J. Gračan, (ur.). Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava. Zagreb: Šumarski fakultet, Šumarski institut, Jastrebarsko. 105–111., Zagreb. Matić,S., M.Oršanić, I.Anić,1998: Utjecaj promjene stanišnih prilika na strukturu, razvoj i proizvodnju nizinskih šumskih ekosustava. U: B.. Prpić, H. Jakovac, (ur.). Održivo gospodarsko korištenje nizinskih rijeka i zaštite prirode i okoliša. 83–89., Zagreb. Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1998a: Utjecaj klimatskih promjena na strukturu i razvoj šumskih ekosustava. U: M. Maceljski, (ur.). Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama. okoliša. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo,239–258., Zagreb. Matić, S., 2009: Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) u promijenjenim stanišnim i strukturnim uvjetima.U: S. Matić, I.Anić, (ur.), Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 1–22, Zagreb. Matošević,D., 1993: Pojava i štetnost hrastovih osa šiškarica u našim šumama. Radovi Šumar. inst. Jastrebarsko 28 (1–2): 235–246, Jastrebarsko. Milković, I.i dr.,2006: Šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske. Šumskogospodarska osnova. Uređajni zapisnik. Hrvatske šume d.o.o. 591., Zagreb. Poštenjak, K., M. Gradečki, 2001: Neki uzroci oštećenja i kakvoća sjemena lužnjaka (Quercus robur L.) i nizinskog brijesta (Ulmus minorRich.) tijekom plodonošenja u ekološko-gospodarskim tipovima II-G-10 i II-G-20. U: S. Matić,A. P.B. Krpan (ur),Znanost u potrajnom gospodarenju Hrvatskim šumama, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb. Prpić,B., 1989: Propadanje šuma u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji. Šum. List 113 (5–6): 235–242, Zagreb. Prpić,B., A.Vranković, Đ.Rauš, S.Matić,A. Pranjić, Š. Meštrović,1994:Utjecaj eko loš kih i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Kalje šumskog gospodarstva Sisak. Glas. šum. Pokuse 30: 361–419., Zagreb. Prpić,B., 1996:Propadanje šuma hrasta lužnjaka. U: Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak u hrvatskoj. Za greb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad Vinkovci. 273–298., Vinkovci. Prpić,B., 2003:Utjecaj tehničkih zahvata u prostoru na nizinske šume. Šum. list 127(5–6): 230–235., Zagreb. Prpić,B., 2003a:Hidrološki sustav Spačve u odnosu na uspijevanja hrasta lužnjaka. U: Retrospektiva i perspektivagospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.Vinkovci: HAZU centar za znanstve ni rad uVinkovcima. 109–126., Vinkovci. Rauš, Đ., 1972: Karta šumskih zajednica Spačvanskog bazena i okoliceVinkovaca.Grafički zavod Hrvatske, Zagreb. Rauš,Đ., 1990: Sukcesija šumske vegetacije u baze nu Spačva u razdoblju 1970–1989. godine. Šum. list (9–10): 341–356, Zagreb. Regent, B., 1980: Šumsko sjemenarstvo. Jugoslaven ski poljoprivredno-šumarski centar, Služba šum ske proizvodnje, 196. Beograd. Roth, V., 1999: Neka svojstva sjemena hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz raznih sjemenskih zona i rajona Hrvatske. Rad. Šumar. Inst. 38(2): 195–210. Jatrebarsko. Schwenke, W., 1983:Die Forstschadlinge Europas, Band IV. Paul Parey, Berlin. Sharp, W.M., V. G. Sprague, 1967: Flowering and fruiting in the white oaks. Pistilate flowering, acorn development, weather, and yields. Ecology, 48:243–251. UN EC ICP, 2007: Manual on Sampling andAnalyses for leaves and needles, ICPForests, BWT,Austrija. Stojković,M., 1991:Varijabilnost i nasljednost listanja hrasta lužnjaka (Quercus roburL.). Glas. šum. pokuse 27:227–259, Zagreb. Wolgast, L.J., 1972: Mast production in scrub oak (Quercus ilicifolia) on the coastal plain in New Jersey. Ph.D., Rutgers University, (L.; 137). Wolgast, L.J., B. B.Stout,1977:The effects of relative humidity at the time of flowering on fruit set in bear oak (Quercus ilicifolia).Am. J. Bot. 64:159–160. Zebec,M., M. Idžojtić, I. Poljak.I. Mihaldinec, 2010.Varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus minorMill. sensu latissimo) na području hrvatske Podravine prema morfološkim svojstvima listova. Šum. list 132(11–12): 569–580, Zagreb. Zemkova, R.I., 1972: Sovremenije prparati v borbe s vrediteljami želudjej. Lesnoje hozjajstvo 25– 58–60, Moskva. *** Rukopis: Glavna knjiga analiza sjemena za razdoblje od 1959. do 2010. godine. Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko. |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 183 <-- 183 --> PDF |
M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 SUMMARY: Pedunculate oak is a climatogenic species and it constitutes principal forest communities. If some ecological factor in its habitat is altered, due to unfavorable biotic and abiotic factors, common oak cannot adjust fast and it suffer substantial damage over the years. Current ecological imbalance can be recognized as main reason in oak dieback. Deterioration sings become visible and they are reflected in decline of tree vitality, unsettled and low yield and also remote natural forest regeneration. Variability in acorn production is the result of sin ecological and genetic factors. Acorn yield is the most influenced by maternal trees. Pedunculate oak belongs to subgenus Lepidobalanus and has tendency of periodical yield, with return of every 4 years (abundant), and every 2 years (normal). Research on acorn production have been carried out in “Spačvanski bazen” area in period from 2006 to 2010. Main research goal was to monitor acorn crop according to quality and quantity, in stands of different age - middle aged, older and old forests, so production potential could be identified. Experimental plots were established in 2006. (Tables 1 and 2). Acorn production assessment- acorn growth and development, was monitored by cone-shaped acorn-collecting traps method. Acorn-collecting traps were placed beneath the canopy of selected trees of different crown damage classes. In the crop years acorns were collected, and in the spring next year seedlings were counted. Collected materials were analyzed in the Laboratory for testing seed quality. Seed quality was tested accordingly to ISTA methodology. Monitoring of growth and development of acorns by acorn-collecting traps method (Table 3) proved the fact that most matured and normally developed acorns came from older stands, and the least in old stands. Regarding crown damage degrees the most matured acorns came from crown damage class 2A, and least from class 2B and 3. First acorn crop was in 2006 and second in 2010. (Tables 4 and 5). In year 2006 acorn crops was more abundant than in 2010. The best acorn crop was in old stands (on average 269 kg/ha), the worst was in middle aged forests (41 kg/ha). With reduction of tree age came reduction in acorn crop. Yield in 2010 was the best in older forests (90 kg/ha) and the worst in middle aged forests (30 kg/ha). Average number of seedlings was at its peak in old forests (40000 pts/ha), the worst in older forests (16167 pts/ha). Periodicity in acorn production during the period of 11 years in the management unit Slavir and on the area of Forest Administration Office Vinkovci followed same trend in 11 years time (Figure 1 and 2). Annual acorn production was monitored for 11 years and crop years were: 2000, 2002, 2003, 2006 and 2010. Average quality values for acorns harvested on experimental plots were: 2006. (Figure 3)- viability 83%, insects presence 12% 1000 seed weight 5384 g, number of acorn/kg 185 pts/kg; yield 2010. (Figure 4): germination capacity 71%, rotten and decayed seed 29%, 1000 seed weight 4933 g, number of acorn/kg 203 pts/kg. Based on study of acorn periodicity yielding and quality crops conclusions can be made: degree of crown defoliation significantly influences quantity of produced acorns, old forests produced the most acorns, seed production decreased with age. Number of seedlings shows us that the most quality acorns remains in crowns and its fells after commercial seed collecting are completed. In middle aged forest number of seedlings in double the quantity than other investigated stands, acorn maturation is longest, and acorn fells on ground later. Monitoring of dynamics and seed production quantity during 11 years, crop years occurs significantly every 2 to 3 years and they differ in quantity. During that period were 5 mast years. Abundance of yield represents productional potential of stands. In old stand abundant acorn crops is identified with average yield of 269 kg/ha or 114748 pts of acorn /ha. Seed production abundancy is far below what is considered as abundant, therefore significant effort is required for preserving acorns in crowns after maturing and felling on the ground. Key words:pedunculate oak, acorn production, acorn quality, acorn-collecting traps method, stand production potential |