DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 171     <-- 171 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181


UDK 630* 232.3


DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETAURODASJEMENA
HRASTALUŽNJAKA(Quercus robur L.) U NARUŠENIM
EKOLOŠKIM UVJETIMA


DYNAMICS OFACORN PRODUCTIONAND QUALITY OF
ENGLISH OAKACORN (Quercus robur L.) IN DISRUPTED
ECOLOGICAL CONDITIONS


Marija GRADEČKI-POŠTENJAK1, Sanja NOVAK AGBABA1,


23


Robert LICHT, Darko POSARIĆ


SAŽETAK: Hrast lužnjak je klimatogena vrsta i tvori trajne šumske zajednice.
Teško podnosi promjene u stanišnim uvjetima koje se događaju zbog nepovoljnih
biotskih i abiotskih čimbenika. U današnjim uvjetima narušene
ekološke ravnoteže vitalitet lužnjakovih sastojina je narušen. Znaci propadanja
postaju vidljivi, a očituju se kroz narušen vitalitet stabala, neredovit i sve
slabiji urod sjemena te narušenu prirodnu obnovu šuma.


Varijabilnost plodonošenja žira rezultat je genetičke konstitucije vrste i sinekoloških
faktora. Plodonošenje hrastova je pod genetičkom kontrolom
preko majčinskih stabala. Hrast lužnjak, vrsta iz podroda Lepidobalanus ima
tendenciju periodičnog uroda. Urod se pojavljuje u intervalima svake druge
godine, a obilan urod jedanput u 4 godine.


Istraživanja varijabilnosti plodonošenja lužnjaka provedena su na području
Spačvanskog bazena u razdoblju od 2006. do 2010. godine. Cilj istraživanja
bio je praćenje uroda po količini i kvaliteti u sastojinama različite dobisrednjedobnim,
starijim i starim sastojinama, kako bi se utvrdio proizvodni
potencijal sastojina.


Pokusne plohe osnovane su 2006. godine. Količinska procjena uroda –
rasta i razvoja žira, praćena je metodom sjemenomjera koji su postavljeni
ispod stabala različitog stupnja osutosti krošanja. U godinama uroda kontrolirano
je sakupljan žir, a u proljeće sljedeće godine izbrojen ponik. Sakupljeni
biljni i sjemenski materijal obrađivan je u Laboratoriju za ispitivanje kvalitete
sjemena. Kvaliteta sjemena ispitana je prema ISTA metodologiji.


Dinamikom praćenja rasta i razvoja zametnutog žira metodom sjemenomjera,
ustanovljeno je da je najviše normalno razvijenog i dozrelog žira bilo
u starijim sastojinama, a najmanje u srednjedobnim sastojinama. Glede stupnja
osutosti krošanja, najviše dozrelog žira nalazilo se u krošnjama stabala
stupnja osutosti 2A, a najmanje u stupnjevima osutosti 2B i 3. Prvi urod žira
pojavio se 2006. godine, a drugi 2010. godine. U 2006. godini urod je bio


1


Dr. sc. Marija Gradečki-Poštenjak, Hrvatski šumarski institut, Zavod za genetiku,
oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo, Cvjetno naselje 41; HR-10450 Jastrebarsko.
e-mail: marijag@sumins.hr
Dr. sc. Novak Agbaba Sanja, Hrvatski šumarski institut, Zavod za zaštitu šuma.
Cvjetno naselje 41; HR-10450 Jastrebarsko. e-mail: sanjan@sumins.hr


2


Robert Licht, Hrvatski šumarski institut, Centar za nizinske šume,Trg Josipa Runjanina 10,
32100Vinkovci, e-mail: robertl@sumins.hr


3


Darko Posarić, Hrvatske šume d.o.o., UŠPVinkovci, Trg bana Josipa Šokćevića 2,
32100Vinkovci, e-mail: darko.posaric@hrsume.hr




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 172     <-- 172 -->        PDF

M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181


obilniji. Najbolje su urodile stare sastojine (prosječno 269 kg/ha), a najslabije
srednjedobne (41kg/ha). Sa smanjenjem starosti, količina sakupljenog žira se
smanjivala. U 2010. godini najviše žira sakupljeno je u starijim sastojinama
(prosječno 90 kg/ha), u srednjedobnim sastojinama sakupljena je najmanja
količina (30 kg/ha). Prosječan broj ponika bio je najveći u starim sastojinama


(40.000kom/ha), a najmanji u starijim (16167 kom/ha). Periodicitet plodonošenja
u razdoblju od 11 godina, na području g.j. Slavir i na području cijeleUŠP Vinkovci, imao je isti trend. U jedanaestogodišnjem razdoblju praćenja
plodonošenja, rodne godine bile su: 2000, 2002, 2003, 2006. i 2010. godina.
Kvaliteta sjemena u godinama uroda bila je dobra. Prosječne vrijednosti kvalitete
sjemena sakupljenog na plohama bile su: urod 2006. godine – vitalitet
88 %, prisutnost insekata 12 %, masa 1000 sjemenaka 5384 g, broj žira/kg
185 kom/kg; urod 2010. godine – klijavost 71 %, bolesno i gnjilo sjeme 29 %,
masa 1000 sjemenaka 4933 g, broj žira/kg 203 kom /kg.


Na temelju provedenog istraživanja dinamike plodonošenja i kvalitete
uroda sjemena, može se zaključiti da vitalitet krošanja značajno utječe na količinu
proizvedenog sjemena, da su stare sastojine proizvele najveću količinu
žira, a da se proizvedena količina žira smanjivala sa starošću sastojina. Broj
ponika, nakon godine dobrog uroda, ukazuje na činjenicu da u krošnjama
ostaje najkvalitetniji žir, koji polako otpada sa stabala i ostaje u sastojini
nakon što je komercijalno sakupljanje žira završeno. U srednjedobnim sastojinama
broj ponika je dvostruko veći nego u ostalim istraživanim sastojinama,
vrijeme dozrijevanja žira u krošnjama je najduže, a žir otpada kasnije. Praćenjem
dinamike i količine plodonošenja u razdoblju od 11 godina, urod žira se
pojavljivao u različitim količinama. U tom intervalu bilo je 5 rodnih godina.
Obilnost uroda predstavlja proizvodni potencijal sastojine. U starim sastojinama
u godinama dobrog uroda ustanovljen je prosječan urod od 269 kg/ha,
odnosno 114742 komada žira/ha. Obilnost uroda je daleko od onog što se
smatra obilnim urodom. Stoga će biti potrebno uložiti veliki napor da se urod
očuva i u krošnjama i nakon dozrijevanja i opadanja.


Ključne riječi:Quercus roburL., periodicitet plodonošenja, kvaliteta
žira, metoda sjemenomjera, proizvodni potencijal sastojine


UVOD – Introduction


Hrast lužnjak je klimatogena vrsta drveća i tvori 2007. godine spada u najtoplijeod kada je započelo intrajne
šumske zajednice. Prema Šumskogospodarskoj strumentalno bilježenje globalne površinsketemperaosnovi
područja Republike Hrvatske hrast lužnjak zau-ture zraka.U odnosu na stogodišnji trend (1901–2005)
zima površinu od 210.259 ha ili 8,7 % (Milković i povišenje temperature iznosi 0,74 °C (DHMZ 2008). U
dr.). Klimatogene vrste drveća teško podnose promjene tom je razdoblju intenzivirano i sušenje hrasta lužu
stanišnim uvjetima, posebice se to odnosi na pro-njaka. Osušilo se prosječno 35 % postojećeg volumena


3


mjene u tlu i klimi te u strukturi sastojina, što se najče-lužnjakovih šuma, što iznosi oko 17500000 m. Nažašće
događa zbog nepovoljnih biotskih i abiotskih uvjeta lost, taj je podatak u stalnom povećanju – do 40 %
(Matić 1989,Matići dr.1998, 1998a,Prpić1996, (Matić 2009).
2003,Rauš1972, 1990).


U normalnim uvjetima lužnjak plodonosi svake 3.
U današnjim uvjetima narušene ravnoteže u ekosu


do 5. godine.Varijabilnost u produkciji žira po godistavima
te klimatskim promjenama vitalitet lužnjako


nama rezultat je genetske konstitucije i različitih sinevih
sastojina je narušen (Kalafađžić i.
koloških faktora (Christisen i Kearby 1984,


dr1990,
1993,Prpić 1996,Prpić i dr.1994). Rezultati nega-


Sharp i Sprague 1967). Prema istraživanjima
tivnih pritisaka vidljivi su kroz neredovit i sve slabiji


Wolgast iStout (1977)na smanjenje uroda negaurod
sjemena i narušenu prirodnu obnovu šuma, što je


tivnoutječukasni proljetni mraz,visoka vlaga tijekom
u neposrednoj vezi s potrajnošću proizvodnje, etata i


oprašivanja i ljetna suša, te štetna entomofauna (Zemprihoda
(DHMZ 2008,Gradečki Gradečki


1999,
kova 1972, Schwenke 1983, Hrašovec i dr.
i dr.1993, 1996, Matić2009,Prpić2003, 2003a).


1993,Matošević 1993,Krznar i dr.1996, Pošte-
Promjene u klimatskim prilikama očituju se kroz


njakiGradečki2001).
povišenje temperature zraka. Razdoblje od 1995. do




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 173     <-- 173 -->        PDF

M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181


Mnogim istraživanjima potvrđeno je da je plodonošenje
kod hrastova pod genetičkom kontrolom (Wolgast
1972,Beck 1977), a u godinama dobrog uroda
postoji značajna varijabilnost između klonova s obzirom
na broj cvjetova, zametnutih plodova i urod žira(Beck
1977,Franjić et al.2011).Grisez(1975) iCecich
(1993) potvrdili su da je plodonošenje hrastova genetski
kontrolirano preko majčinskog stabla.Vrste hrastova iz
podroda Lepidobalanus, u koji spada i hrast lužnjak,
imaju tendenciju periodičnog uroda, bez obzira na vremenske
prilike, urod se pojavljuje u intervalima svake


MATERIJAL I METODE –
U srpnju 2006. godine na području UŠPVinkovci, na, starija i stara sastojina. U svakoj sastojini odabrane
šumarije Otok,u gospodarskoj jedinici Slavir odabrane su po dvije pokusne plohe površine 0,5 ha, kako bi se
su fiziološki zrele sastojine različite dobi: srednjedob -dobio bolji uvid u istraživane parametre (tablica 1).


Tablica 1. Podaci o pokusnim plohama i neki značajniji stanišni i taksacijski parametri o sastojinama


Table 1 Data of the experimental plots and some important stand and measuring parameters of stands


druge godine, a obilan urod jedanput u 4 godine (Beck
1977,ChristisenandKearby1984).


Procjena količine uroda radi se na više načina:analizom
probnih grančica, metodom primjernih stabala,
metodom sjemenomjera te metodom prosječnih podataka
o proizvodnji sjemena. Stupanj uroda utvrđuje
obilje plodova u godini uroda (Regent,1980).


Cilj istraživanja bio je praćenje uroda žira po količini
i kvaliteti u sastojinama različite dobi – srednjedobnim,
starijim i starim, kako bi se utvrdio proizvodni
potencijal sastojina različitih starosti.


Matherial and Methods


Naimenovanje –Name of parameters Ploha broj-Experimental plot number
Gospodarskajedinica Slavir
Management unit Slavir 1 2 3 4 5 6
Odjel/odsjek–Compartement 66 a 66 c 99 d 149 b
Površina odsjeka(ha) –Compartement area 6,81 28,74 9,11 6,06
Nadmorska visina (m) –Height above seea level (m) 80-81 80-81 80-81 80-81
Izloženost - Exposition ravno ravno ravno ravno
Nagib terena (°) –Inclination(°) 0 0 0 0
Tip tla – Type of soil hipoglej hipoglej ritska crnica ritska crnica
Ekološko-gospodarski tip –
Ecological-managerial forest type II-G-21 II-G-10 II-G-21 II-G-21
Dob sastojine –Age 150 150 101 63
Obrast –Density 0,96 0,92 1,00 1,00
Broj stabala po ha –Number of trees per ha 299 264 301 487
Kružna ploha (m
2
/ha) –Basal area (m2/ha) 29,54 33,38 30,73 22,43
Drvna zaliha (m
3
/ha) –Wood volume (m3/ha) 530 587 478 273
Volumni prirast (m
3
/ha)–Volume increment(m3/ha) 9,3 11,3 11,3 8,4


Napokusnim plohama izmjerenasu sva lužnjakova
stabla u I. visinskom razredu po Leibungudu. Izmjereni
suim sljedeći taksacijski parametri: prsni promjer,
visina, koordinate krošnje.Potom su odabrana stabla
na kojima je praćena dinamika plodonošenja. Odabranim
stablima određen je stupanj osutosti krošanja
premaICP–Forests programu(1987).


U razdoblju od 2006. do 2010. godine na pokusnim
plohama praćena je dinamikaplodonošenja, količina i
kvaliteta uroda kako bi se ustanovio proizvodni potencijal
sastojine. Praćenje količine uroda obavljeno je
metodom sjemenomjera te kontroliranim sakupljanjem
sjemena na odabranim plohama.


Prvi urod sjemena u razdoblju praćenja bio je 2006. go-
dine, a drugi 2010. godine. U proljeće 2007. godine na po


kusnim plohama izbrojen je ponik iz uroda 2006.godine.


Količinska procjena uroda žira praćena je tijekom


2010. godine metodom sjemenomjera. Sjemenomjeri


su postavljeni ispod odabranih stabala 15. srpnja 2010.
godine. Pražnjeni su jedanput mjesečno i to: 18. 8, 7. 9,
27. 9. i 25. 10.Površinaotvora sjemenomjera iznosila


2


je 0,5 m.Dobiveni podaci o količini sakupljenog materijala
preračunati su na 1 ha.


Sakupljan biljni i sjemenski materijal dostavljan je u
Laboratorij za ispitivanje sjemena Hrvatskog šumarskog
institutana obradu. Biljni materijal obrađivan je
po plohama i po odabranim stablima.Obrada sjemenskog
materijala, u godinama uroda, sastojala se od
va ganja i brojanja sakupljenog žira, te određivanja njego
ve kvalitete. Ispitana su sljedeća svojstva kvalitete
žira:masa 1000 sjemenaka, sadržaj vlage, klijavost, vitalitet
i zdravstveno stanje žira. Kvaliteta žira utvrđivana
je na prosječnim uzorcima. Uzorkovanje i metode


ispitivanja kvalitete sjemena rađene su prema međuna


rodnoj metodologiji – ISTA Rules for Seed Testing


(ISTA2006, 2010).




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 174     <-- 174 -->        PDF

M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181


REZULTATI – Results


Podaci o istraživanim sastojinama i pokusnim plohama


Data about investigated stands and experimental plots


U tablici 1 prikazani su osnovni podaci o sastojinama
u kojima su provedena ova istraživanja.Prema ekološko-
gospodarskom tipu sve plohe, osim plohe 2 (g.j.
Slavir 66 c) pripadajuekološko-gospodarskom tipu II-
G-21.Ploha 2 pripada tipu II-G-10. Osnovno obilježje
ekološko-gospodarskog tipa II-G-21 je biljna zajednica
hrasta lužnjaka i velike žutilovke sa žestiljem (Genisto
elatae- Quercetum roboris Horvat, subass. aceretosum
tatariciRauš).To je vlažnija zajednica koja pripada skupini
poplavnih šuma, a raste na močvarnom glejnom,
hipoglejnom tlu i ritskoj crnici. Razvija se u mikroudubinama
u kojima određeno vrijeme stagnira poplavna
voda.U ekološko-gospodarskom tipu II-G-10 razvijena
je biljna zajednica hrasta lužnjaka i običnoga graba
(Carpino betuli - Quercetum roboris/Anić 1959/ Rauš
1969/. Zajednica predstavlja suši tip lužnjakovih šuma
koja se razvija na gredama i izvan je utjecaja poplavnih
voda. Dominantna tla su hipoglej, pseudoglej obronačni,
a prisutna su i tla u kojima počinje oglejavanje. Prema
obrastu sve su sastojine normalnog stanja. Značajno je
da sve plohe, bez obzira na dob, imaju manji broj stabala
od normale za taj ekološko-gospodarski tip.


U starim sastojinama, na plohama 1 i 2, broj stabala
lužnjaka/ha je značajno manji u odnosu na normalu. Srednje
plošno stablo lužnjaka u odsjeku 66 a iznosi 65,9
cm, a u odsjeku 66 c 67,9 cm. U starijoj i srednjedobnoj
sastojini također postoji razlika u broju lužnjakovih stabala/
ha u odnosu na normalu, ali je nešto manja. Srednje
plošno stablo lužnjaka u starijoj sastojini, na plohama 3 i
4, je 54,1 cm. U srednjedobnoj sastojini, na plohama 5 i
6, srednje plošno stablo lužnjaka je 36,7 cm.


Važniji taksacijski parametri koji opisuju osobine
lužnjakovih stabala i krošanja na pokusnim plohama
prikazani su u tablici 2.


Tablica 2. Neki taksacijski parametri o pokusnim plohama i lužnjakovim stabalima


Table 2 Some measuring parameters of experimental plots and English oak trees


Naimenovanje –Name of parameters Ploha broj -Experimentalplot number
1 2 3 4 5 6
Odjel/odsjek– Compartement 66 a 66 c 99 d 149 b
Površina pokusne plohe –Area of experimental plots (ha) 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5
Normalan broj lužnjakovih stabala –
Normal number of English oak trees (N/ha) 157 102 240 550
Broj stabala lužnjaka u I. visinskom razredu –Number
of English oak trees in I. height class per hectare (N/ha) 44 58 80 68 70 104
Prosječan prsni promjer lužnjakovih stabala u I. visinskom
razredu –Average diameterat breast heigh of english oak
trees in I. height class (cm)
64 66 51 51 43 40
Prosječna visina stabala lužnjaka u I. visinskom
razredu –Average height of english oak trees
in I. height class(m)
36 40 34 36 31 30
Prosječan promjer krošanje lužnjakovih stabala
u I. visinskom razredu (m) –Average crown diameter
of english oak trees in I. height class (m)
11,4 11,6 9,5 9,5 8,4 8,0
Prosječna tlocrtna površina krošnje lužnjakovih stabala –
Average layoutarea of english oak crown per trees
in I. height class(m
2
)
102 106 71 71 55 50
Osunčani dio krošnje (m
2
) – Crown light lenght (m
2
) 77 80 53 53 41 38
Osunčani dio krošanja po 1 ha –crown light lenght
per hectar (m2) 3388 4640 4240 3604 2870 3952


Da bi se dobio uvid u broj produktivnih stabala na
plohama izmjerena su i izbrojena sva lužnjakova stabla
u I. visinskom razredu po Leibungudu. Na temelju taksacijskih
podataka o stablu (prsni promjer, visina, visinski
razred) i taksacijskih podataka o krošnji (dužina
i širina krošnje, dužina osvijetljenog i dužina neosvijetljenog
dijela krošnje) izračunata je tlocrtna površina
krošnje po stablu. Površina osunčanog dijela krošnje
po stablu prosječno iznosi75 % površine od tlocrtne
površine krošnje. Površina osunčanog dijela krošnje po
stablu iskazana je i po 1 hektaru.Veličina krošnje ponajprije
ovisi o broju stabala po hektaru u I. visinskom
razredu, potom o sklopu sastojine te o starosti.Tlocrtna


2


površina krošnje kreće se od 50 do 106 m , a najveća je


u staroj sastojini.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 175     <-- 175 -->        PDF

M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181


Dinamika rasta i razvoja zametnutog žira


Dynamics of growth and development of English oak acorn


Količinska procjenauroda žira praćena je u razdoblju
od 15. 7. do 25. 10. 2010. godine metodom sjemenomjera(
tablica 3). Otpali sjemenski materijal koji je
sakupljen u sjemenomjeru – zametnuti žir u razvoju i
normalno razvijen i dozreo žir prebrojan je, te je izračunata
njegova količina po kvadratnom metru. Dobivena
količina preračunata je po hektaru na temelju
površine osunčanog dijela krošnje/ha. Normalno razvijen
žir počeo je opadati krajem rujna, što je vidljivo iz
podataka sjemenomjera od 25. 10. 2010.


Najveća količina zametnutog žira i žira u razvoju
sakupljenau sjemenomjerima,u razdoblju od kolovoza
do listopada, bila je na plohi 4 u ekološko-gospodarskom
tipu II-G-21 u starijoj sastojini, a najmanja količina
na plohi 1 u istom tipu šume, u staroj sastojini.
Ako se gledaju količine žira glede stupnja osutosti krošanja
najviše dozrelog žira nalazi se u krošnjama stabala
stupnja osutosti 2A, a najmanje u krošnjama
stupnjeva osutosti 2B i 3. Isto tako, najviše zrelog žira
bilo je u starijim sastojinama, na plohama 3 i 4, a najmanje
u starim sastojinama, na plohama 1 i 2.


Tablica 3. Dinamika rasta i razvoja zametnutog žira na plohama po stupnjevima osutosti krošanja tijekom 2010. godine


Table 3
Dynamics of growth and acorn developement on the experimental plots according tocrown defoliation
classes in 2010


Datum
18. 08. 2010. 07. 09. 2010. 27. 09. 20101. 25. 10. 2010.
pražnjenja
Zam/ Žur/ Zam/ Žur/ Zam/ Žur/ Zam/ ŽIR/ ŽIR/
Komada Žur/ha Žur/ha Žur/ha
2 2 2 2 2 2 2 2
m m m m m m m m ha
pODK=
3388 m
2
ploha1
STO
1 4 0 0 0 0 0 0 2 6776 0 10 33880
2A 4 0 0 0 0 0 0 2 6776 0 4 13552
2B 0 0 0 0 0 0 0 2 6776 0 0 0
3 12 4 13552 2 8 27104 0 10 33880 0 26 88088
pODK=
4640 m
2
ploha2
1 42 4 18560 30 24 111360 28 150 696000 0 20 92800
2A 10 14 64960 0 0 0 0 0 0 0 8 37120
2B 46 2 9280 0 0 0 0 0 0 0 0 0
3 32 8 37120 8 14 64960 10 32 148480 2 46 213440
pODK=
4240 m
2
ploha3
1 54 12 50880 6 2 8480 4 2 8480 0 4 16960
2A 44 16 67840 4 6 25440 6 10 42400 0 20 84800
2B 19 24 101760 2 18 76320 22 116 491840 0 2 8480
3 53 20 84800 4 10 42400 0 8 33920 0 38 161120
pODK=
4640 m
2
ploha4
1 42 10 36040 2 0 0 0 0 0 0 0 0
2A 10 6 21624 14 24 86496 20 74 266696 4 176 634304
2B 46 48 172992 8 2 7208 0 6 21624 0 8 28832
3 32 16 57664 0 6 21624 0 8 28832 0 4 14161
pODK=
2870 m
2
ploha5
1 32 16 45920 0 0 0 0 4 14416 0 0 0
2A 70 0 0 2 2 5740 0 10 36040 0 70 200900
2B 28 6 17220 0 8 22960 0 42 151368 8 18 51660
3 16 20 57400 4 8 22960 0 34 122536 4 0 0
pODK=
3952 m
2
ploha6
1 22 28 110656 4 2 7904 0 2 7904 0 10 39520
2A 52 32 126464 10 16 63232 10 48 189696 0 18 71136
2B 16 2 7904 2 4 15808 0 4 15808 2 114 450528
3 0 2 7904 2 0 0 0 0 0 0 4 15808


2
2


pODK= površinaosvjetljenogdijelakrošnje(m); aCLL=area of crown light lenght (m)
Zam = zametnuti plodovi; Ff =fecundate fruit; Žur = žir u razvoju;Aid = acorn in developement; Žir = zreli žir;MA=mature acorn


Periodicitet plodonošenja i količina uroda žira


Periodicity of acorn crops and amount of acorn yield


Prvi urod sjemena u istraživanom razdoblju bio je po plohama iskazana je u kilogramima i u broju ko2006.
godine, a drugi 2010. godine. Količina uroda žira mada žirana 0,5 ha površine (Tablica 4).




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 176     <-- 176 -->        PDF

M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181


Tablica 4. Količina uroda žira na plohama u godinama uroda


Table 4 Amount of acorn crop according to experimental plots and mastingyears


Naimenovanje –Name of parameters Ploha –Plot
1 2 3 4 5 6
Urod 2006. godine –Acorn crop in 2006
Kilogrami žira/0,5 ha –
Kilograms of acorn per 0,5 hectar 138 131 66 68 31 30
komada/0,5 ha –pieces of acorn per 0,5 hectar 52180 62562 21385 22035 10664 10326
Urod 2010. godine –Acorn crop in 2010
Kilogrami žira/0,5 ha –
Kilograms of acorn per 0,5 hectar 12,2 24,7 62,8 26,5 15,0 15,1
komada/0,5 ha –pieces of acorn per 0,5 hectar 2626 5370 13883 6111 2875 3169


U 2006. godini u staroj sastojini sakupljena je naj-Na temelju broja lužnjakovih stabala na plohama i
veća količina žira. Sa smanjenjem starosti količina sa-površine osunčanog dijela krošnje urod žira iskazan je
kupljenog žira opada. U 2010. godini najveća količina po 1 stablu i po 1 hektaru, a prikazan je i broj ponika
žira sakupljena je u starijim sastojinama. U staroj sasto-koji je izbrojen u proljeće 2007. godine (Tablica 5).
jini u odsjeku 66 c sakupljena je dvostruko veća količina
nego u odsjeku 66 a. U srednjedobnim sastojinama
sakupljena je najmanja količina žira.


Tablica 5. Količina žira i veličina uroda u godinama uroda i broj ponika u 2007. godini


Table 5 The amount of acorns, acorn crops in mast years and number of seedlings in 2007


Naimenovanje –Name of parameters Ploha –Plot
1 2 3 4 5 6
Urod 2006. godine –Acorn crop in 2006
Po 1 stablu
Per 1 tree
Po 1 ha
Per 1 hectar
Kilogrami –kilos 6,272 4,517 1,650 2,000 0,890 0,580
Komadi –pieces 2372 2157 535 648 305 199
Kilogrami –kilos 276 262 132 136 62 20
Komadi –pieces 104360 125124 42770 44070 21328 20652
Urod 2010. godine –Acorn crop in 2010
Po 1 stablu
Per 1 tree
Po 1 ha
Per 1 hectar
Kilogrami –kilos 0,555 0,852 1,570 0,779 0,429 0,290
Komadi –pieces 119 185 347 180 82 61
Kilogrami –kilos 24 49 126 53 30 30
Komadi –pieces 5252 10740 27766 12222 5750 6338
Broj ponika 2007. godini –Number of seedlings in2007
Broj ponika / m
2
Number of seedlings per m2
N/m
2
5,36666 2,63333 2,36666 0,86666 2,63333 2,6000
N/ha 53667 26333 23667 8667 26333 26000


2


Najbolji urod žira po 1 mosunčanog dijela krošnje Prosječan broj ponika iz uroda 2006. godine bio je
bio je 2006. godine na plohi 2, u EGTII-G-10 u staroj najveći na plohi 1 u staroj sastojini, a najmanji na plohi
sastojini. 4 u starijoj sastojini. U srednjedobnoj sastojini bio je


veći nego u starijoj.


Slika 1. Periodicitet plodonošenja lužnjaka na području gospodarske jedinice Slavir u razdoblju od 2000.
do 2010. godine


Figure1 Periodicity of English oak acorn crops on the area of management unit Slavir from 2000 to 2010




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 177     <-- 177 -->        PDF

M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181


Slika 2. Periodicitet plodonošenja lužnjaka na području UŠPVinkovci u razdoblju od 2000. do 2010. godine


Figure 2Periodicity of English oak acorn crops on the area of Forest Administration Vinkovci in the period


from 2000 to 2010


Periodicitet plodonošenja i količina uroda žira na
području gospodarske jedinice Slavir i na području cijele
UŠPVinkovci u razdoblju od 2000. do 2010.godine
prikazane su na slikama 1 i 2.


U promatranom razdoblju u g.j. Slavir urod se nije
pojavio 4 puta (2001, 2004, 2008.i 2009) zanemariv je
bio 2005. i 2007. godine.Rodne godine bile su: 2000,


Kvaliteta žira –


Kvaliteta žira praćena je na temelju vitaliteta,odnosno
klijavosti žira.Vitalitet je određen biokemijskom
TZ- metodom, a klijavost metodom naklijavanja u klijalici.
Na slikama 3 i 4 prikazana je kvaliteta žira u godinama
uroda – 2006. i 2010. godini, na pokusnim
plohama.


U 2006. godini vitalitet žira bio je visok, kretao se u
rasponu od 78 % do 97 %. Srednjedobne sastojine
imale su najvitalniji žir te najmanju prisutnost insekata
u žiru. Prisutnost insekata kretala se od 2 % do 22 %.
Sadržaj vlage bio je viši od kritičnog, kretao se od 35,6
2002, 2003, 2006. i 2010. godina. Ukupno sakupljena
količina žira kretala se od 85 t do 144 t. Na području
UŠPVinkovci urod se nije pojavio 2001, 2004, 2007. i
2009. godine, a zanemariv je bio 2005. i 2008. godine.
Rodne godine su bile 2000, 2002, 2003, 2006. i 2010.
godina. Količina sakupljenog žira kretala se od 260 t do
1464 t.


Acorn quality


do 41,3 %. Prema Messeru (1960), sadržaj vlage
u lužnjakovu žiru ispod 22 % negativno utječe na njegovu
klijavost. Masa 1000 sjemenaka kretala se
od 5307 do 5460 g. Količina žira u 1 kg kretala se od
183 kom/kg do 188 kom/kg.


Klijavost žira sakupljenog u jesen 2010. godine kretala
se od 60 % do 82 %. Starije sastojine imale su žir
najveće klijavosti, dok su srednjedobne sastojine imale
žir najniže klijavosti. Učešće bolesnog i gnjilog sjemena
bilo je značajno. Najviše bolesnog žira ustanovljeno
je u srednjedobnim sastojinama, prosječno 35 %.


Slika 3. Kvaliteta žira sakupljenog na plohama u jesen 2006. godini


Figure 3Quality of acorn on the experimental plot in autumn 2006




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 178     <-- 178 -->        PDF

M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181


Broj žira/kg - Number
of acorns/kg
Slika 4. Kvaliteta žira sakupljenog na plohama u jesen 2010. godine


Figure 4Quality of acorn on the experimental plot in autumn 2010


Analizom zdravstvenog stanja žira ustanovljena je urod iz 2006. godine žir je bio sitniji. Brojžira /1kg kreprisutnost
većeg broja gljiva koje uzrokuju njegovo pro-
tao se u rasponu od 194 kom/kg do 212 kom/kg.
padanje, a to su:Phomopsis quercella,Penicilliumspp.,


Kvaliteta žira na plohama uspoređena je s prosječ-
Fusariumspp.,Trichoderma virideiCibora batchiana.
nom kvalitetom žira koji je sakupljen na području go-
Osim toga na žiru je primijećena i prisutnost bakterioza.


spodarske jedinice Slavir u razdoblju od 2006. do
Postotak učešća bolesnog i gnjilog sjemena obrnuto je


2010. godine (Slika 5.). U 2006. godini žir je bio visoke
proporcionalan postotku klijavosti žira. Masa 1000 sje-kvalitete (vitalitet je bio95 %), a u 2010. nešto niže(vimenaka
kretala se od 4721 g do 5144 g. U odnosu na talitet je bio 84%).


Slika 5. Kvaliteta žira na području g.j. Slavir u razdoblju od 2006. do 2010. godine


Figure 5Quality of acorn on the area of the management unit Slavir from 2006 to 2010


RASPRAVA– Discussion
Istraživane sastojine bez obzira na starost i ekološko-U današnjim uvjetima narušene ravnoteže u ekosugospodarski
tip imaju normalan obrast, gotovo potpun stavima te u uvjetima klimatskih promjena vitalitet sasklop
te značajno manji broj stabala lužnjaka po hektaru stojina značajno je narušen (Kalafađžić i dr.1990,
u odnosu na normalu za tu starost. Ukupan broj stabala 1993,Prpići dr.1994, 1996). Posljedice toga su izosvih
vrsta po hektaru jednak je normali ili je nešto veći stanak uroda i neredovit ciklus plodonošenja,kao i izood
nje.To upućuje na tendenciju propadanja lužnjaka, stanak prirodne obnove šuma, što je u neposrednoj vezi
koja je došla do izražaja nakon nestanka nizinskog brije-s potrajnošću proizvodnje, etata i prihoda (Gradečki
sta. Značajno sušenje nizinskog brijesta u nizinskim šu-i dr. 1993, 1996, Prpić2003, 2003a, DHMZ 2008,


mama Hrvatske dogodilo se sredinom pedesetihgodina Matić2009).


20. stoljeća (Jureša 1976,Prpić 1989,Stojković


1991,Gradečkii dr.1997,Zebeci dr.2010).




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 179     <-- 179 -->        PDF

M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181


Analizom dinamike i količine plodonošenja putem
brojnosti plodova u različitim fazama dozrijevanja ustanovljena
je obilnost plodova na osunčanom dijelu krošnje.
U sklopljenoj sastojini, ukupna tlocrtna površina
krošnje nije sva u funkciji pojave cvjetnih pupova, nego
samo jedan njezin dio tzv. ‘osunčani’dio krošnje. Iz tog
se razloga tlocrtna površina krošnje reducira za 25 %.
Na istraživanim plohama osunčani dio krošnje varira na
isti način,kao i broj stabala po hektaru. Najmanja je u
srednjedobnoj sastojini, a najveća u staroj sastojini.


Metodom sjemenomjera u 2010. godini ustanovljeno
je da je najveća količina normalno razvijenog i
dozrelog žira bila je u starijoj sastojini, a najmanja u
staroj sastojini. Podaci o ukupno sakupljenoj količini
žira na plohama u jesen 2010. godine su to potvrdili.
Najveći urod bio je u starijim sastojinama, manji u starim
sastojinama, a najmanji u srednjedobnim.


Vezano uz stupanj osutosti krošanja ustanovljeno je
da su najviše zrelog žira imala stabla stupnja osutosti
krošanja 2A, a najmanje stabla stupnjeva 2B i 3, te se
može zaključiti da vitalitet krošanja značajno utječe na
količinu proizvedenog sjemena.


Analizom količine sakupljenog žira na pokusnim
plohama u 2006. i 2010. godini ustanovljeno je da je
urod žira 2006. godine bio obilniji te da su stare sastojine
proizvele najveću količinu žira. Proizvedena količina
žira smanjivala se sa starošću. Prosječna količina
sakupljenog žira u jesen 2006. godine iznosila je u staroj
sastojini 269 kg/ha, u starijoj134kg/ha, a u srednjedobnoj
samo 41kg/ha. Prosječna proizvedena količina žira u
2010. godini bila je u starim sastojinama 36,5 kg/ha,
starijima 89,5 kg/ha, a u srednjedobnim 30 kg/ha. Stare
sastojine imale su slabiji urod od starijih sastojina.
Uzrok tomu može biti reakcija sastojine na orkansko nevrijeme
koje je 2008. godine poharalo sastojine na području
g. j. Slavir, a najviše je stradala sastojina u
odsjeku 66a, gdje se nalazi ploha 1. Urod na toj plohi bio
je gotovo50 %niži u odnosu na plohu 2, koja se nalazi u
susjednom odsjeku i nije bila tako intenzivno zahvaćena
ciklonom. Dobiveni podaci o proizvodnosti istraživanih
sastojina potvrđuju i istraživanja drugih autora. Petračićev
zaključak da je uzrok slabijeg uroda žira povezan s
nestankom starih hrastovih sastojina ima čvrst oslonac.
Danas u Hrvatskojima samo mali broj sastojina starih
oko 300 godina, a one plodonose češće i obilnije nego
mlade sastojine (Matić i dr.1979, 1996).


Analiza broja ponika na pokusnim plohama ukazuje
na činjenicu da u krošnjama ostaje najkvalitetniji žir,
koji polako otpada sa stabala i ostaje u sastojini nakon
što je komercijalno sakupljanje žira završeno.Brojnost
ponika prati i količinu proizvedenog zrelog žira. U starim
i starijim sastojinama prosječan broj ponika je podjednak.
U srednjedobnim sastojinama količina ponika
je dvostruko veća nego u starijim i starim sastojinama.
To ukazuje na činjenicu da je u srednjedobnim sastojina
vrijeme dozrijevanja žira u krošnjama najduže, te
da on otpada kasnije nego što se to događa u starijim i
starim sastojinama.Količina ponika koji se pojavljuje
u sastojinama nakon godine dobrog uroda predstavlja
sigurnu rezervu.


Kvaliteta žira na plohama u 2006. godini bila je vrlo
dobra.Vitalitet sjemena bio je visok. Na smanjenje vitaliteta
izravno je utjecala prisutnost štetnika. Gubici
žira zbog prisutnosti štetne entomofaune i gljiva mogu
biti veliki. Posebno velike štete čine one vrste štetnika
koji se djelomično razvijaju u žiru, te ga na taj način
oštećuju djelomično ili u cijelosti (Schwenke 1983,
Matošević,1993,Hrašoveci dr.1993,Krznari
dr 1996, Poštenjak i Gradečki 2001). U 2010.
godini kvaliteta žira na plohama bila je niža. Na smanjenu
klijavost negativno je utjecala prisutnostštetnih
gljiva koje razaraju žir te bakterioze. Na području g.j.
Slavir2006. godina bila je godina dobrog uroda žira, a
kvaliteta sjemena bila je viša nego 2010. godine. Na temelju
provedenih istraživanja kvalitete sjemena ustanovljeno
je da je u godinama dobrog uroda i kvaliteta
sjemena bolja (Gradečki-Poštenjak 2002, 2010).
Dobiveni rezultati o kvaliteti sjemena, postotku klijavosti
odnosno vitaliteta, masi 1000 sjemenaka i broju
sjemenaka u jednom kilogramu, sukladni su prethodno
provedenim istraživanjima na žiru hrasta lužnjaka
(Herman 1971, Regent 1980, Gradečki i dr.
1993, 1996, Matić i dr.1996, Roth 1999). Prema
Matić i dr.(1996) masa 1000 sjemenaka na području
Lipovljana prosječno iznosi 4405 g, te je niža u odnosu
na istraživanja koja je na tompodručjuproveo Ciesler,
ali početkom dvadesetog stoljeća, a koja iznosi 6470 g.


Na varijabilnost plodonošenja utječu različiti sinekološki
faktori te genetička konstitucija vrste(Christisen
iKearby1984,SharpiSprague1967). Najvažniji
klimatski čimbenicikoji negativno utječu na plodonošenje
su kasni proljetni mrazevi, visoka vlaga tijekom
oprašivanja i ljetna suša (Wolgast iStout1977).


Genetička konstitucija važan je čimbenik koji
utječe na plodonošenje (Goodrum i dr. 1971,Feret
i dr1982). Mnogim istraživanjima potvrđeno je da je
plodonošenje kod hrastova pod genetičkom kontrolom
(Wolgast 1972, Beck 1977, a u godinama dobrog
uroda ustanovljena je značajna varijabilnosti između
klonova s obzirom na broj cvjetova, zametnutih plodova
i urod žira(Beck 1977).Grisez (1975) i Cecich
(1993) potvrdili su da je plodonošenje hrastova
genetički kontrolirano preko majčinskog stabla.


Analizirajući pojavu i količinu uroda žira na području
gospodarske jedince Slavir i na području UŠPVinkovci,
u razdoblju od 2000. do 2010. godine, može se
zaključiti da je trend pojave uroda isti. U razdoblju od 11
godina bilo je 5 rodnih godina. Vrste hrastova iz podrodaLepidobalanusu
koji spada i hrast lužnjak, imaju
tendenciju periodičnog uroda, bez obzira na vremenske




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 180     <-- 180 -->        PDF

M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181


pri like.PremaBeck(1977)iChristisenandKear by
(1984)urod se pojavljuje u intervalima svake dvije
godine, a obilan urod pojavljuje se jedanput u 4 godine


Obilnost uroda predstavlja proizvodni potencijal sastojine.
Prema dobivenim rezultatima proizvodni potencijal
sastojina po hektaru je nizak. U godini dobrog
uroda, za istraživano područje bila je to 2006. godina, u
starim sastojinama ustanovljen je prosječan urod od
269kg/ha odnosno 114742 komada žira/ha. Prema ruskim
podacima (Bunuševac 1951) u godini punog


ZAKLJUČCI –
Na temelju provedenog istraživanja dinamike plodonošenja
i kvalitete uroda sjemena može se zaključiti:


.
Procjena količine uroda žira metodom sjemenomjera
tijekom ljeta dala je uvid u proizvodni potencijal sastojine,
a to je potvrđeno kontroliranim sakupljanjem
žira u jesen iste godine;najveći urod bio je u starijim
sastojinama, manji u starim sastojinama, a najmanji
u srednjedobnim.
.
Vitalitet krošanja značajno utječe na količinu proizvedenog
sjemena; najviše dozrelog žira imala su stabla
stupnja osutosti krošanja 2A, a najmanje stabla
stupnjeva 2B i 3;
.
Količina sakupljenog žira na pokusnim plohama pokazala
je da je urod žira u sastojinama 2006. godine
bio obilniji nego 2010. godine, da su stare sastojine
proizvele najveću količinu žira, a proizvedena količina
žira smanjivala se sa starošću;
.
Broj ponika na pokusnim plohama, nakon godine dobrog
uroda, ukazuje na činjenicu da u krošnjama
ostaje najkvalitetniji žir, koji polako otpada sa stabala
i ostaje u sastojini nakon što je komercijalno sakupljanje
žira završeno;
.
Brojnost ponika prati količinu proizvedenog zrelog
žira u starim i starijim sastojinama, prosječan broj
ponika je podjednak;


uroda hrastova sastojina proizvede oko 500.000 ži-
rova/ha. Marić navodi da se za obilnog uroda može sakupiti
1,5 do 2,0 t žira/ha, odnosno 0,1 t žira /ha u
godinama slabog uroda. Obilnost uroda u istraživanim
sastojinama je daleko od one količine koja bi se smatrala
obilnim urodom (Matić i dr.1996), a ova istraživanja
to i potvrđuju. Stoga će biti potrebno uložiti
veliki napor da se urod koji se pojavi očuva i u kroš njama
i nakon dozrijevanja i opadanja.


Conclusions


.
U srednjedobnim sastojinama broj ponika je dvostru ko
veći nego u starijim i starim sastojinama; vrijeme
dozrijevanja žira u krošnjama je najduže, on otpada
kasnije, pa zato i ostane sačuvan u sastojini. Količina
ponika koji se pojavljuje u sastojinama nakon godine
dobrog uroda predstavlja sigurnu rezervu.
.
Kvaliteta žira na plohama u 2006. godini bila je vrlo
dobra.Vitalitet sjemena bio je visok, a na smanjenje
vitaliteta izravno je utjecala prisutnost štetnika, insekata,
gljiva i bakterioza;
.
Usporedbom pojave i količine žira na području gospodarske
jednice Slavir i na području UŠP Vinkovci,
u razdoblju od 2000. do 2010. godine, trend
pojave uroda je isti. Urod se pojavljivao svake druge
do treće godine u različitim količinama, a u razdoblju
od 11 godina bilo je 5 rodnih godina;
.
Obilnost uroda predstavlja proizvodni potencijal sastojine;
u godini dobrog uroda (2006.), u starim sastojinama
ustanovljen je prosječan urod od 269 kg/ha
odnosno 114742 komada žira/ha; obilnost uroda bila
je niska i daleko od onog što se smatra obilnim urodom,
na što ukazuju i ova istraživanja.


ZAHVALA– Acknowledgements


Rad je izrađen u okviru programa znanstveno-istraživačkog
rada za Hrvatske šume d.o.o. u razdoblju od 2006.
do 2010. godine pod naslovom “Izostanak uroda žira hrasta
lužnjaka” te se zahvaljujemo na financijskoj potpori.


LITERATURA–


Beck, D. E.,1977.Twelve-year acorn Morgantown,
WV. Broomall,PA:U.S. Departyieldin southern
Appalachian oaks. Res. ment ofAgriculture,Forest
Service, North-Note SE-244. Asheville,NC:


U.S.Department eastem Forest Experiment Station:
23–29. of Agriculture, Forest Service,
Southeastern Forest Experiment Station. 8 p.


Bunuševac,T.,1953: Gajenje šuma, I. Beograd.
Cecich, R.A., 1993: Flowering and oak regeneration.
In: Loftis, D.; McGee, C. E., eds. Oak regenera-


Veliku zahvalnost dugujemo svim djelatnicima UŠP
Vinkovci i šumarije Otok,koji su nam pomogli pri odabiru
pokusnih ploha te sudjelovali u organizaciji i provedbi
terenskih radova.


References


tion: serious problems, practical recommendations:
symposium proceedings. U.S. Dept. of
Agriculture, Forest Service, Southeastern Forest
Experiment Station: 79–95,Asheville.


Christisen, D. M.H.,W. Kearby, 1984: Mass measurment
and production in Missouri (with special
reference to acorns). Jefferson City, MO: Missouri
Dept. of Conservation. 13: 1–34, Missouri.


Ciesler, A., 1923: Untersuchungen uber die wirtschaftliche
Bedeutung der kunft des Saatgutes




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 181     <-- 181 -->        PDF

M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181


der Stieleiche. Centralblatt fur das gesamteForstwesen
4/6,Wien – Leipzig.


Državni hidrometeorološki zavod, 2008: Međuvladin
panel o poremećaju klime. Četvrto izvješće o
procjeni. Promjena klime 2007: Zbirno izvješće.
Sažetak za donositelja politike. Neredigirani primjerak
pripremljen za COP– 13. Cijelo izvješće.
1–25, Zagreb.


Feret,P.P., R.E.Dreh, S.A.Merkle, R.G.Oderwald,
1982: Flower abundance, premature
acorn abscission, and acorn production inQuercus
albaL. Botanical Gazette. 143: 216–218.


Franjić,F., K.Sever, S.Bogdan, Ž.Škvorc, D.
Krstonošić, I.Alešković, 2011:Fenološka
neujednačenost kao ograničavajući čimbenik uspješnoga
oprašivanja u klonskim sjemenskim
plantažama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
(Phenological Asynchronization as a Restrictive
Factor of Efficient Pollination in Clonal Seed
Orchads of Pedunculate Oak (Quercus roburL.)).
Croatian Journal of Forest Engineering 32(1):
141–156.


Goodrum, P.D., V. H. Reid, C. E. Boyd,1971:
Acorns yield, characteristics, and management
criteria of oaks for wildlife. Journal ofWildlife
Management. 35: 520–532.


Gradečki, M.,1999: Uloga i značaj kakvoće sjeme na
kod njegove uporabe. Rad. Šum. Inst. Jastreb.
34 (1): 95–102, Jastrebarsko.


Gradečki-Poštenjak,M., 2002:Varijabilnost ne kih
svojstava češera i sjemena obične jele (Abies
albaMill.) u dijelu prirodnog rasprostranjenja u
Hrvatskoj. magisterij, Šumarski fakultet Zagreb.
(M; 220).


Gradečki-Poštenjak, M., 2010: Utjecaj oštećenosti
krošanja na varijabilnost fizioloških i kvantitativnih
svojstava obične jele (Abies albaMill.)
u sjemenskoj zoni dinarskih bukovo-jelovih šu ma
u Hrvatskoj. Doktorat, Šumarski fakultet Zagreb.
(M; 158).


Gradečki, M., K. Poštenjak, B. Hrašovec,
1997: Početna istraživanja cvatnje i plodonošenja
poljskog brijesta(Ulmus minor Mill.) u is toč
noj Hrvatskoj. Poster na 6. kongresu biologa
Hrvatske. Opatija.


Gradečki, M., K., Poštenjak, V. Topolovec,
1993: Analiza nekih kvalitativnih osobina sjemena
hrasta lužnjaka iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj.
Rad. Šum. Inst. Jastreb. 28 (1–2): 37–54,
Jastrebarsko.


Gradečki, M. K. Poštenjak, V. Topolovec,
1996: Istraživanje laboratorijske i rasadničke klijavosti
sjemena hrasta lužnjaka iz sjemenskih sastojina
te njihovog visinskog rasta. U: Matić, S., J.


Gračan, (ur.), Unapređenje proizvodnje biomase


šumskih ekosustava, Šumarski fakultet, Šumarski


institut, Jastrebarsko. Str. 271–282, Zagreb.


Grisez, J. Ted, 1975: Flowering and seed production
in seven hardwood species. U.S. Dept. of
Agriculture, Forest Service. Research Report
NE-315. 8.


Herman,J., 1971: Šumarska dendrologija. Stanbiro,
242–252, Zagreb.


Hrašovec, B., M. Glavaš, D. Diminić, 1993:
Istraživanje populacije štetnika hrastova žira i
drugoga šumskog sjemena. Glas. Šum. Pok., Posebno
izdanje 4:213–221, Zagreb.


ICPForests Manual, 2009: www.icp.forests.org
ISTA1991:Tree and shrub seed handbook. International
Rules for SeedTesting. Basserdorf.
ISTA2006: International Rules for SeedTesting. Basserdorf.
ISTA2010: International Rules for SeedTesting. Basserdorf.
Jureša, B., 1976: Sušenje hrasta, jasena i brijesta u razdoblju
od 1950–1974. god. na području ŠG
“Hrast”Vinkovci.Šum. list 100(1-2) 61- 66, Zagreb
Kalafadžić,Z., V.,Kušan,1990: Oštećenje šumskog
drveća i sastojina. Šum. list 114 (11–12)
517- 526, Zagreb.
Kalafadžić, Z., V., Kušan, Z., Horvatić, R.
Pernar,1993:Oštećenost šuma i neki čimbenici
okoliša u šumskom bazenu Spačva. Šum.
list 117 (6–8) 281–282., Zagreb.
Klepac, D., 2002: Najveća scjelovita šuma hrasta
lužnjaka u Hrvatskoj.Hrvatska akademija znanosti
i umjetnosti, 116 pp, Zagreb.
Krznar,A., D. Vuletić,V.Lindić, B. Vrbek, R.
Križanec, V. Krejči, V. Viličić, K. Poštenjak,
M.Benko, M.Gradečki,T.Littvay,
1996:Vrednovanje šteta i gubitaka hrasta
lužnjaka u ekološko-gospodarskom tipu aII-G


10. U: Matić, S., J. Gračan, (ur.), Zaštita šuma i
pridobivanje drva, Šumarski fakultet, Šumarski
institut, Jastrebarsko. Str. 381–395, Zagreb.


Matić, S., B. Prpić, Đ. Rauš, A. Vranković,
1979: Rezervati šumske vegetacije Prašnik i
Muški bunar. Studija ekološko-uzgojnih osobina
Š. G: “Josip Kozarac” Nova Gradiška.Str. 131.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.


Matić,S., 1989:Uzgojne mjere u sastojinama narušenim
sušenjem hrasta lužnjaka.Glas. šum. Pokuse.
2. 67–77 , Zagreb.


Matić,S., S.Orlić, M.Harapin,1996: Sjeme hrasta
lužnjaka kao temeljni uvjet nastanka i opstanku
lužnjakovih šuma. U: akademik Dušan




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 182     <-- 182 -->        PDF

M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181


Klepac, (ur.). Hrast lužnjak (Quercus roburL.) u


Hrvatskoj.Hrvatska akademija znanosti i umjet


nosti i “Hrvatskešume” p.o. Zagreb, 145–151.,


Vinkovci Zagreb.


Matić,S., M.Oršanić, I.Anić,1996: Urod žira u
prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.
U: S. Matić, J. Gračan, (ur.). Unapređenje
proizvodnje biomase šumskih ekosustava. Zagreb:
Šumarski fakultet, Šumarski institut, Jastrebarsko.
105–111., Zagreb.


Matić,S., M.Oršanić, I.Anić,1998: Utjecaj promjene
stanišnih prilika na strukturu, razvoj i
proizvodnju nizinskih šumskih ekosustava. U:
B.. Prpić, H. Jakovac, (ur.). Održivo gospodarsko
korištenje nizinskih rijeka i zaštite prirode i
okoliša. 83–89., Zagreb.


Matić, S., M. Oršanić, I. Anić, 1998a: Utjecaj
klimatskih promjena na strukturu i razvoj šumskih
ekosustava. U: M. Maceljski, (ur.). Prilagodba
poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim
promjenama. okoliša. Zagreb: Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti i Znanstveno vijeće za
poljoprivredu i šumarstvo,239–258., Zagreb.


Matić, S., 2009: Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka
(Quercus roburL.) u promijenjenim stanišnim
i strukturnim uvjetima.U: S. Matić, I.Anić,
(ur.), Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim
i gospodarskim uvjetima. Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti. 1–22, Zagreb.


Matošević,D., 1993: Pojava i štetnost hrastovih osa
šiškarica u našim šumama. Radovi Šumar. inst.
Jastrebarsko 28 (1–2): 235–246, Jastrebarsko.


Milković, I.i dr.,2006: Šumskogospodarsko područje
Republike Hrvatske. Šumskogospodarska
osnova. Uređajni zapisnik. Hrvatske šume d.o.o.
591., Zagreb.


Poštenjak, K., M. Gradečki, 2001: Neki uzroci
oštećenja i kakvoća sjemena lužnjaka (Quercus
robur L.) i nizinskog brijesta (Ulmus minorRich.)
tijekom plodonošenja u ekološko-gospodarskim
tipovima II-G-10 i II-G-20. U: S. Matić,A. P.B.
Krpan (ur),Znanost u potrajnom gospodarenju Hrvatskim
šumama, Šumarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb.


Prpić,B., 1989: Propadanje šuma u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Šum. List 113 (5–6): 235–242, Zagreb.


Prpić,B., A.Vranković, Đ.Rauš, S.Matić,A.
Pranjić, Š. Meštrović,1994:Utjecaj eko loš
kih i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta
lužnjaka u gospodarskoj jedinici Kalje šumskog
gospodarstva Sisak. Glas. šum. Pokuse 30:


361–419., Zagreb.


Prpić,B., 1996:Propadanje šuma hrasta lužnjaka. U:


Klepac, D. (ur.), Hrast lužnjak u hrvatskoj. Za


greb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,


Centar za znanstveni rad Vinkovci. 273–298.,


Vinkovci.


Prpić,B., 2003:Utjecaj tehničkih zahvata u prostoru
na nizinske šume. Šum. list 127(5–6): 230–235.,
Zagreb.


Prpić,B., 2003a:Hidrološki sustav Spačve u odnosu
na uspijevanja hrasta lužnjaka. U: Retrospektiva i
perspektivagospodarenja šumama hrasta lužnjaka
u Hrvatskoj.Vinkovci: HAZU centar za znanstve ni
rad uVinkovcima. 109–126., Vinkovci.


Rauš, Đ., 1972: Karta šumskih zajednica Spačvanskog
bazena i okoliceVinkovaca.Grafički zavod
Hrvatske, Zagreb.


Rauš,Đ., 1990: Sukcesija šumske vegetacije u baze nu
Spačva u razdoblju 1970–1989. godine. Šum.
list (9–10): 341–356, Zagreb.


Regent, B., 1980: Šumsko sjemenarstvo. Jugoslaven
ski poljoprivredno-šumarski centar, Služba
šum ske proizvodnje, 196. Beograd.


Roth, V., 1999: Neka svojstva sjemena hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.) iz raznih sjemenskih
zona i rajona Hrvatske. Rad. Šumar. Inst. 38(2):
195–210. Jatrebarsko.


Schwenke, W., 1983:Die Forstschadlinge Europas,
Band IV. Paul Parey, Berlin.


Sharp, W.M., V. G. Sprague, 1967: Flowering and
fruiting in the white oaks. Pistilate flowering,
acorn development, weather, and yields. Ecology,
48:243–251.


UN EC ICP, 2007: Manual on Sampling andAnalyses for
leaves and needles, ICPForests, BWT,Austrija.


Stojković,M., 1991:Varijabilnost i nasljednost listanja
hrasta lužnjaka (Quercus roburL.). Glas.
šum. pokuse 27:227–259, Zagreb.


Wolgast, L.J., 1972: Mast production in scrub oak
(Quercus ilicifolia) on the coastal plain in New
Jersey. Ph.D., Rutgers University, (L.; 137).


Wolgast, L.J., B. B.Stout,1977:The effects of relative
humidity at the time of flowering on fruit
set in bear oak (Quercus ilicifolia).Am. J. Bot.
64:159–160.


Zebec,M., M. Idžojtić, I. Poljak.I. Mihaldinec,
2010.Varijabilnost nizinskog brijesta (Ulmus
minorMill. sensu latissimo) na području hrvatske
Podravine prema morfološkim svojstvima listova.
Šum. list 132(11–12): 569–580, Zagreb.


Zemkova, R.I., 1972: Sovremenije prparati v borbe
s vrediteljami želudjej. Lesnoje hozjajstvo 25–
58–60, Moskva.


*** Rukopis: Glavna knjiga analiza sjemena za razdoblje
od 1959. do 2010. godine. Hrvatski šumarski
institut, Jastrebarsko.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 183     <-- 183 -->        PDF

M. Gradečki-Poštenjak, S. NovakAgbaba, R. Licht, D. Posarić: DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181


SUMMARY: Pedunculate oak is a climatogenic species and it constitutes principal
forest communities. If some ecological factor in its habitat is altered, due to unfavorable
biotic and abiotic factors, common oak cannot adjust fast and it suffer substantial damage
over the years. Current ecological imbalance can be recognized as main reason in
oak dieback. Deterioration sings become visible and they are reflected in decline of tree
vitality, unsettled and low yield and also remote natural forest regeneration.


Variability in acorn production is the result of sin ecological and genetic factors.
Acorn yield is the most influenced by maternal trees. Pedunculate oak belongs to subgenus
Lepidobalanus and has tendency of periodical yield, with return of every 4 years
(abundant), and every 2 years (normal).


Research on acorn production have been carried out in “Spačvanski bazen” area in
period from 2006 to 2010. Main research goal was to monitor acorn crop according to
quality and quantity, in stands of different age - middle aged, older and old forests, so
production potential could be identified.


Experimental plots were established in 2006. (Tables 1 and 2). Acorn production assessment-
acorn growth and development, was monitored by cone-shaped acorn-collecting
traps method. Acorn-collecting traps were placed beneath the canopy of selected trees of
different crown damage classes. In the crop years acorns were collected, and in the spring
next year seedlings were counted. Collected materials were analyzed in the Laboratory for
testing seed quality. Seed quality was tested accordingly to ISTA methodology.


Monitoring of growth and development of acorns by acorn-collecting traps method
(Table 3) proved the fact that most matured and normally developed acorns came from
older stands, and the least in old stands. Regarding crown damage degrees the most matured
acorns came from crown damage class 2A, and least from class 2B and 3.


First acorn crop was in 2006 and second in 2010. (Tables 4 and 5). In year 2006
acorn crops was more abundant than in 2010. The best acorn crop was in old stands (on
average 269 kg/ha), the worst was in middle aged forests (41 kg/ha). With reduction of
tree age came reduction in acorn crop. Yield in 2010 was the best in older forests (90
kg/ha) and the worst in middle aged forests (30 kg/ha). Average number of seedlings was
at its peak in old forests (40000 pts/ha), the worst in older forests (16167 pts/ha). Periodicity
in acorn production during the period of 11 years in the management unit Slavir
and on the area of Forest Administration Office Vinkovci followed same trend in 11 years
time (Figure 1 and 2).


Annual acorn production was monitored for 11 years and crop years were: 2000,
2002, 2003, 2006 and 2010. Average quality values for acorns harvested on experimental
plots were: 2006. (Figure 3)- viability 83%, insects presence 12% 1000 seed weight 5384
g, number of acorn/kg 185 pts/kg; yield 2010. (Figure 4): germination capacity 71%, rotten
and decayed seed 29%, 1000 seed weight 4933 g, number of acorn/kg 203 pts/kg.


Based on study of acorn periodicity yielding and quality crops conclusions can be
made: degree of crown defoliation significantly influences quantity of produced acorns,
old forests produced the most acorns, seed production decreased with age. Number of
seedlings shows us that the most quality acorns remains in crowns and its fells after commercial
seed collecting are completed. In middle aged forest number of seedlings in double
the quantity than other investigated stands, acorn maturation is longest, and acorn
fells on ground later. Monitoring of dynamics and seed production quantity during 11
years, crop years occurs significantly every 2 to 3 years and they differ in quantity. During
that period were 5 mast years. Abundance of yield represents productional potential
of stands. In old stand abundant acorn crops is identified with average yield of 269 kg/ha
or 114748 pts of acorn /ha. Seed production abundancy is far below what is considered
as abundant, therefore significant effort is required for preserving acorns in crowns after
maturing and felling on the ground.


Key words:pedunculate oak, acorn production, acorn quality, acorn-collecting
traps method, stand production potential