DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 171 <-- 171 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list – Posebni broj (2011), 169-181 UDK 630* 232.3 DINAMIKAPLODNOŠENJAI KVALITETAURODASJEMENA HRASTALUŽNJAKA(Quercus robur L.) U NARUŠENIM EKOLOŠKIM UVJETIMA DYNAMICS OFACORN PRODUCTIONAND QUALITY OF ENGLISH OAKACORN (Quercus robur L.) IN DISRUPTED ECOLOGICAL CONDITIONS Marija GRADEČKI-POŠTENJAK1, Sanja NOVAK AGBABA1, 23 Robert LICHT, Darko POSARIĆ SAŽETAK: Hrast lužnjak je klimatogena vrsta i tvori trajne šumske zajednice. Teško podnosi promjene u stanišnim uvjetima koje se događaju zbog nepovoljnih biotskih i abiotskih čimbenika. U današnjim uvjetima narušene ekološke ravnoteže vitalitet lužnjakovih sastojina je narušen. Znaci propadanja postaju vidljivi, a očituju se kroz narušen vitalitet stabala, neredovit i sve slabiji urod sjemena te narušenu prirodnu obnovu šuma. Varijabilnost plodonošenja žira rezultat je genetičke konstitucije vrste i sinekoloških faktora. Plodonošenje hrastova je pod genetičkom kontrolom preko majčinskih stabala. Hrast lužnjak, vrsta iz podroda Lepidobalanus ima tendenciju periodičnog uroda. Urod se pojavljuje u intervalima svake druge godine, a obilan urod jedanput u 4 godine. Istraživanja varijabilnosti plodonošenja lužnjaka provedena su na području Spačvanskog bazena u razdoblju od 2006. do 2010. godine. Cilj istraživanja bio je praćenje uroda po količini i kvaliteti u sastojinama različite dobisrednjedobnim, starijim i starim sastojinama, kako bi se utvrdio proizvodni potencijal sastojina. Pokusne plohe osnovane su 2006. godine. Količinska procjena uroda – rasta i razvoja žira, praćena je metodom sjemenomjera koji su postavljeni ispod stabala različitog stupnja osutosti krošanja. U godinama uroda kontrolirano je sakupljan žir, a u proljeće sljedeće godine izbrojen ponik. Sakupljeni biljni i sjemenski materijal obrađivan je u Laboratoriju za ispitivanje kvalitete sjemena. Kvaliteta sjemena ispitana je prema ISTA metodologiji. Dinamikom praćenja rasta i razvoja zametnutog žira metodom sjemenomjera, ustanovljeno je da je najviše normalno razvijenog i dozrelog žira bilo u starijim sastojinama, a najmanje u srednjedobnim sastojinama. Glede stupnja osutosti krošanja, najviše dozrelog žira nalazilo se u krošnjama stabala stupnja osutosti 2A, a najmanje u stupnjevima osutosti 2B i 3. Prvi urod žira pojavio se 2006. godine, a drugi 2010. godine. U 2006. godini urod je bio 1 Dr. sc. Marija Gradečki-Poštenjak, Hrvatski šumarski institut, Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo, Cvjetno naselje 41; HR-10450 Jastrebarsko. e-mail: marijag@sumins.hr Dr. sc. Novak Agbaba Sanja, Hrvatski šumarski institut, Zavod za zaštitu šuma. Cvjetno naselje 41; HR-10450 Jastrebarsko. e-mail: sanjan@sumins.hr 2 Robert Licht, Hrvatski šumarski institut, Centar za nizinske šume,Trg Josipa Runjanina 10, 32100Vinkovci, e-mail: robertl@sumins.hr 3 Darko Posarić, Hrvatske šume d.o.o., UŠPVinkovci, Trg bana Josipa Šokćevića 2, 32100Vinkovci, e-mail: darko.posaric@hrsume.hr |