DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 162 <-- 162 --> PDF |
V. Roth, S. Dekanić, T. Dubravac: UTJECAJ KRUPNOĆE ŽIRANAMORFOLOŠKI RAZVOJ JEDNOGODIŠNJIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 159-168 tome je posebno zanimljiva kontejnerska pro izvodnja sadnica obloženoga korijena,koje je mogu će saditi tijekom većega dijela godine (Orešković i dr.2006). Krupnoća žira hrasta lužnjaka kao ključni čimbenik početnoga rasta i razvoja biljaka, izaziva zanimanje već duži niz godina, kako naših, tako i stranih praktiča ra i znanstvenika. U domaćoj literaturi, koja se krupno ćom žira lužnjaka bavi s različitih stajališta, po javljuje se široki raspon izmjerenih duljina i promjera žireva. Na primjer, Roth (1999) na 14 uzoraka iz Podravine, Posavine i Istre utvrđuje duljine žireva od 20,4 do 49,8 mm i promjere od 10,4 do 29,5 mm;Franjić i Škvorc (2001) na uzorcima iz Podravine, Posavine i Pokuplja duljine žira mjere od 15,1 do 41,6 mm i promjere od 9,8 do 21,5 mm;Crnković (2004) na 198 uzoraka iz sliva rijeke Česme utvrđuje duljine žira od 30,9 do 32,3 mm i promjere od 15,1 do 16,1 mm; aRoth i dr.(2009) na uzorku iz sjemenske sastojine “Zdenački Gaj” mjere duljine žireva od 23,5 do 39,5 mm i promjere od 14,0 do 22,0 mm. Istraživanja na nekoliko vrsta europskih i američkih hra stova pokazala su da je krupnoća žira pozitivno poveza na sa: postotkom isklijalih žirova, naglim razvojem izbo jka (nadzemnog dijela), postotkom preživljenja sad ni ca, većom biomasom korijena, povoljnijim odnosom ma se korijena i mase nadzemnog dijela, te bržim op o ra v kom sadnica od defolijacije i obgrizanja (Korstian 1927, McComb 1934, Tripathi i Khan 1990, Tecklin iMcCreary 1991,Bonfil 1998,Rothi dr.2009). MATERIJAL I METODE Za istraživanje je upotrijebljen žir hrasta lužnjaka iz uroda 2006. godine, podrijetlom iz Sjemenske sastojine (ISS) 392-II-1994 u GJ “Jastrebarski lugovi”, Šumarija Jastrebarsko, UŠPKarlovac. Nakon sabiranja žir je prosušen na 35%vlažnosti i skladišten u hladnjači na temperaturi od +2 oC. Uz 35%vlažnost u 1 kg ima 187 žirova, a specifična masa (masa 1 000 kom) iznosi 5 347 g. Pokus je postavljen početkom svibnja 2007. godine, sje tvom žira u kontejnere od tvrde plastike. Korišteni su kon tejneri “Bosnaplast”koji se sastoje od 33 međusobno od vojena lončića visine 18 cm. Pojedini lončić ima povr 2 3 ši nu gornjeg otvora od 15,7 cm i volumen od 220 cm. Kon tejneri su napunjeni tresetno-humusnim supstratom “SUB STRATAS – UNIVERSALUS”, Litva. Prema oba v ljenim laboratorijskim analizama, upotrijebljeni supstrat ima pH vrijednost od 5,55 te sadrži 90%organske tvari. S ob zirom na zastupljenost hranjiva, u supstratu se nalazi 249,70 mg/100 g PO i 235,94 mg/100 g 25 KO, te 0,90%dušika. 2 Prije sjetve obavljena je izmjera duljine, promjera i mase poduzorka od 198 žireva,kako bi se odredio kri- Uloga krupnoće žira najbitnija je tijekom klijanja i pr ve vegetacijske sezone, nakon čega raste utjecaj ostalih čimbenika poput dostupnosti vode, hranjiva i svje tla. Za sve je hrastove kod klijanja karakteristično da se pr vo razvija korijen (žila srčanica),pri čemu se koriste za lihe hranjiva pohranjene u žiru (kotiledonima). Do is teka zaliha u žiru, sadnica bi trebala tipično razviti tri do četiri lista i postati neovisna o količini hranjiva u žiru. Uzimajući u obzir sve navedeno, može se reći da bi sadnice proizvedene iz krupnijeg žira trebale: a) biti vitalnije i otpornije što bi pospješilo uspjeh njihove presadnje na teren, te b) poboljšati financijske rezultate rasadničke proizvodnje, jer bi se uporabom krupnijeg sjemena trebao dobiti veći postotak kvalitetnijih sadnica s većom cijenom koštanja. Stoga je cilj ovoga istraživanja ispitati utjecaj krupnoće žira na morfološki razvoj sadnica hrasta lužnjaka tijekom prve vegetacijske sezone, posebice s obzirom na visinu i promjer korijenovog vrata sadnica, značajke asimilacijske površine te distribuciju biomase sadnica u nadzemnom i podzemnom dijelu biljke. Kako bi se dodatno naglasila uloga krupnoće žira, razvoj sadnica promatrat će se i u uvjetima ograničene dostupnosti svjetla.Također će se ispitati koja od veličina žira (duljina, promjer) bolje procjenjuje masu žira, imajući u vidu mogućnost korištenja duljine ili promjera žira kao kriterija za mehanizirano sortiranje po krupnoći. – Material and methods terij po kojemu će se žirevi razvrstavati u klase krupnoće. Regresijskom je analizom ustanovljeno da masa žira puno više ovisi o promjeru nego o duljini žira (vidi poglavlje Rezultati s raspravom), pa je žir prema tome razvrstavan u tri razreda krupnoće na temelju promjera žira: 1. sitni žir: . 16 mm promjera, 2. žir srednje krupnoće: od 16,1 mm do 17,9 mm promjera, 3. krupni žir: . 18 mm promjera. U svaki lončić kontejnera sijan je po jedan žir,pri čemu se vodilo računa o prostornom rasporedu žireva u kontejneru i kontejnera u pokusu,da bi se izmjerama moglo pratiti svaki žir pojedinačno. Svakom je žiru prije sjetve izmjeren promjer i masa, te je prema promjeru posijan u kontejner odgovarajućeg razreda krupnoće. Ukupno je u pokusu izmjeren i posijan 891 žir. Svaki razred krupnoće žira (sitni, srednji, krupni) u pokusu je zastupljen s po 297 žireva. Fotografija i skica pokusa postavljenog u rasadniku Hrvatskog šumarskog instituta prikazani su na slici 1. |