DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 161 <-- 161 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list – Posebni broj (2011), 159-168 UDK 630* 232.3 (Quercus robur L.) UTJECAJ KRUPNOĆE ŽIRANA MORFOLOŠKI RAZVOJ JEDNOGODIŠNJIH SADNICA HRASTALUŽNJAKA(Quercus robur L.) U UVJETIMA RAZLIČITE DOSTUPNOSTI SVJETLA EFFECT OFACORN SIZE ON MORPHOLOGICAL DEVELOPMENT OF ONE-YEAR-OLD SEEDLINGS OF PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.) IN DIFFERING LIGHT CONDITIONS 11 1 Valentin ROTH , Stjepan DEKANIĆ, Tomislav DUBRAVAC SAŽETAK: Kakvoća sadnica povezana je s kvalitetom sjemena od kojega se proizvode, a u vrsta krupnoga sjemena, poput hrasta lužnjaka, kvaliteta sadnice nakon prve vegetacijske sezone povezana je s krupnoćom žira, odnosno količinom hranjiva pohranjenom u žiru. Stoga je cilj ovoga istraživanja ispitati utjecaj krupnoće žira na morfološki razvoj lužnjakovih sadnica tijekom prve godine života u uvjetima različite dostupnosti svjetla. Ukupno je u Bosnaplast kontejnere napunjene tresetom posijan 891 okularno zdravi žir hrasta lužnjaka porijeklom iz priznate sjemenske sastojine. Dio kontejnera postavljen je pod zasjenu od trske, kojim je ograničena dostupnost užitnog svjetla na oko 10 %. Na poduzorku od 25 biljaka obavljene su detaljne izmjere lisne površine, te je analizom suhe tvari ustanovljena biomasa glavnih dijelova biljaka. Na kraju vegetacije svim su biljkama izmjerene visine i promjer vrata korijena. Uloga krupnoće žira puno je izraženija kod sadnica uzgojenih u uvjetima punoga užitnog svjetla. S povećanjem krupnoće žira povećavala se prosječna visina i promjer vrata korijena, prosječna lisna površina sadnice i ukupna masa suhe tvari sadnice. Jedino ispitivano svojstvo koje se smanjivalo s povećanjem krupnoće žira je specifična lisna površina, što ukazuje na deblje plojke listova kod sadnica iz krupnijega žira. Kod lužnjakovih sadnica uzgojenih u zasjeni, utvrđeno je da je za mnoga od istraženih morfoloških svojstava važniji utjecaj dostupnoga svjetla, nego krupnoće žira. No, i u uvjetima zasjene sadnice hrasta lužnjaka uzgojene iz krupnijega žira, imale su veće prosječne visine i promjere vrata korijena od sadnica iz sitnoga žira. Rezultati istraživanja ukazuju da postoje mogućnosti za poboljšanje kvalitete u proizvodnji sadnica hrasta lužnjaka s obzirom na veličinu žira. Međutim, daljna detaljna istraživanja potrebna su kako bi se došlo do konačnih zaključaka i preporuka za praktičnu primjenu. Ključne riječi: hrast lužnjak, krupnoća žira, svjetlo, jednogodišnje sad- nice, rasadnička proizvodnja UVOD – Neredoviti urod žira i problemi koji se javljaju kod ob nove sastojina hrasta lužnjaka (Quercus roburL.),ra z l og su stalnog povećanja potreba za šumskim sadnicama Dr. sc. Valentin Roth; Stjepan Dekanić, dipl. ing. šum; Dr. sc. Tomislav Dubravac Zavod za uzgajanje šuma, Hrvatski šumarski institut Cvjetno naselje 41, HR-10450 Jastrebarsko kontakt osoba:Valentin Roth, rothv@sumins.hr Introduction naše najvrednije vrste drveća (Orlić 2000). Na prim j er, isporuka sadnica hrasta lužnjaka u razdoblju 1991–1998. godine, iznosila je oko 7 mil. kom. godišnje, dok su planirane količine za razdoblje 1999–2003. iz nosile od 7,5 do 8,2 mil. kom. (Žgela 1999).Uzpovećanjekoličine proizvedenih sadnica, trebalo bi nastoja ti i povećati proizvodnju kvalitetnijih sadnica koje će bo lje ispuniti namijenjenu im zadaću tijekom sadnje na te renu. Pri |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 162 <-- 162 --> PDF |
V. Roth, S. Dekanić, T. Dubravac: UTJECAJ KRUPNOĆE ŽIRANAMORFOLOŠKI RAZVOJ JEDNOGODIŠNJIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 159-168 tome je posebno zanimljiva kontejnerska pro izvodnja sadnica obloženoga korijena,koje je mogu će saditi tijekom većega dijela godine (Orešković i dr.2006). Krupnoća žira hrasta lužnjaka kao ključni čimbenik početnoga rasta i razvoja biljaka, izaziva zanimanje već duži niz godina, kako naših, tako i stranih praktiča ra i znanstvenika. U domaćoj literaturi, koja se krupno ćom žira lužnjaka bavi s različitih stajališta, po javljuje se široki raspon izmjerenih duljina i promjera žireva. Na primjer, Roth (1999) na 14 uzoraka iz Podravine, Posavine i Istre utvrđuje duljine žireva od 20,4 do 49,8 mm i promjere od 10,4 do 29,5 mm;Franjić i Škvorc (2001) na uzorcima iz Podravine, Posavine i Pokuplja duljine žira mjere od 15,1 do 41,6 mm i promjere od 9,8 do 21,5 mm;Crnković (2004) na 198 uzoraka iz sliva rijeke Česme utvrđuje duljine žira od 30,9 do 32,3 mm i promjere od 15,1 do 16,1 mm; aRoth i dr.(2009) na uzorku iz sjemenske sastojine “Zdenački Gaj” mjere duljine žireva od 23,5 do 39,5 mm i promjere od 14,0 do 22,0 mm. Istraživanja na nekoliko vrsta europskih i američkih hra stova pokazala su da je krupnoća žira pozitivno poveza na sa: postotkom isklijalih žirova, naglim razvojem izbo jka (nadzemnog dijela), postotkom preživljenja sad ni ca, većom biomasom korijena, povoljnijim odnosom ma se korijena i mase nadzemnog dijela, te bržim op o ra v kom sadnica od defolijacije i obgrizanja (Korstian 1927, McComb 1934, Tripathi i Khan 1990, Tecklin iMcCreary 1991,Bonfil 1998,Rothi dr.2009). MATERIJAL I METODE Za istraživanje je upotrijebljen žir hrasta lužnjaka iz uroda 2006. godine, podrijetlom iz Sjemenske sastojine (ISS) 392-II-1994 u GJ “Jastrebarski lugovi”, Šumarija Jastrebarsko, UŠPKarlovac. Nakon sabiranja žir je prosušen na 35%vlažnosti i skladišten u hladnjači na temperaturi od +2 oC. Uz 35%vlažnost u 1 kg ima 187 žirova, a specifična masa (masa 1 000 kom) iznosi 5 347 g. Pokus je postavljen početkom svibnja 2007. godine, sje tvom žira u kontejnere od tvrde plastike. Korišteni su kon tejneri “Bosnaplast”koji se sastoje od 33 međusobno od vojena lončića visine 18 cm. Pojedini lončić ima povr 2 3 ši nu gornjeg otvora od 15,7 cm i volumen od 220 cm. Kon tejneri su napunjeni tresetno-humusnim supstratom “SUB STRATAS – UNIVERSALUS”, Litva. Prema oba v ljenim laboratorijskim analizama, upotrijebljeni supstrat ima pH vrijednost od 5,55 te sadrži 90%organske tvari. S ob zirom na zastupljenost hranjiva, u supstratu se nalazi 249,70 mg/100 g PO i 235,94 mg/100 g 25 KO, te 0,90%dušika. 2 Prije sjetve obavljena je izmjera duljine, promjera i mase poduzorka od 198 žireva,kako bi se odredio kri- Uloga krupnoće žira najbitnija je tijekom klijanja i pr ve vegetacijske sezone, nakon čega raste utjecaj ostalih čimbenika poput dostupnosti vode, hranjiva i svje tla. Za sve je hrastove kod klijanja karakteristično da se pr vo razvija korijen (žila srčanica),pri čemu se koriste za lihe hranjiva pohranjene u žiru (kotiledonima). Do is teka zaliha u žiru, sadnica bi trebala tipično razviti tri do četiri lista i postati neovisna o količini hranjiva u žiru. Uzimajući u obzir sve navedeno, može se reći da bi sadnice proizvedene iz krupnijeg žira trebale: a) biti vitalnije i otpornije što bi pospješilo uspjeh njihove presadnje na teren, te b) poboljšati financijske rezultate rasadničke proizvodnje, jer bi se uporabom krupnijeg sjemena trebao dobiti veći postotak kvalitetnijih sadnica s većom cijenom koštanja. Stoga je cilj ovoga istraživanja ispitati utjecaj krupnoće žira na morfološki razvoj sadnica hrasta lužnjaka tijekom prve vegetacijske sezone, posebice s obzirom na visinu i promjer korijenovog vrata sadnica, značajke asimilacijske površine te distribuciju biomase sadnica u nadzemnom i podzemnom dijelu biljke. Kako bi se dodatno naglasila uloga krupnoće žira, razvoj sadnica promatrat će se i u uvjetima ograničene dostupnosti svjetla.Također će se ispitati koja od veličina žira (duljina, promjer) bolje procjenjuje masu žira, imajući u vidu mogućnost korištenja duljine ili promjera žira kao kriterija za mehanizirano sortiranje po krupnoći. – Material and methods terij po kojemu će se žirevi razvrstavati u klase krupnoće. Regresijskom je analizom ustanovljeno da masa žira puno više ovisi o promjeru nego o duljini žira (vidi poglavlje Rezultati s raspravom), pa je žir prema tome razvrstavan u tri razreda krupnoće na temelju promjera žira: 1. sitni žir: . 16 mm promjera, 2. žir srednje krupnoće: od 16,1 mm do 17,9 mm promjera, 3. krupni žir: . 18 mm promjera. U svaki lončić kontejnera sijan je po jedan žir,pri čemu se vodilo računa o prostornom rasporedu žireva u kontejneru i kontejnera u pokusu,da bi se izmjerama moglo pratiti svaki žir pojedinačno. Svakom je žiru prije sjetve izmjeren promjer i masa, te je prema promjeru posijan u kontejner odgovarajućeg razreda krupnoće. Ukupno je u pokusu izmjeren i posijan 891 žir. Svaki razred krupnoće žira (sitni, srednji, krupni) u pokusu je zastupljen s po 297 žireva. Fotografija i skica pokusa postavljenog u rasadniku Hrvatskog šumarskog instituta prikazani su na slici 1. |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 163 <-- 163 --> PDF |
V. Roth, S. Dekanić, T. Dubravac: UTJECAJ KRUPNOĆE ŽIRANAMORFOLOŠKI RAZVOJ JEDNOGODIŠNJIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 159-168 Slika1. (A) Fotografija pokusa u rasadniku Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom, (B) skica rasporeda kontejnera u pokusu prema razredima krupnoće žira i uvjetima dostupnosti svjetla Figure 1(A)Photo of the experiment in the nursery of the Croatian forest research institute in Jastrebarsko, (B) layout of the experiment according to the classes of acron size and light conditions Za dio pokusa dostupnost svjetla ograničena je zasjenjivanjem prostirkama od trske (slika 1). Intenzitet osvjetljenosti pod zasjenom iznosio je 10%od osvjetljenosti na otvorenom, prema rezultatima izmjere ins t ru mentom “LIGHTMETER PCE-L335”(PCE Gro up oHG, Njemačka). Početkom listopada 2007. godine, dok su biljke na sebi još sadržavale potpuno razvijen list, iz pokusa je izvađeno 25 biljaka za detaljne analize lisne površine i određivanje mase suhe tvari. Iz svakog razreda krupnoće žira na otvorenom i u zasjeni za analize su odabrane biljke prosječne veličine (visina, razvijenost lisne površine). Nakon vađenja, biljkama su skinuti listovi te su presijecanjem u razini vrata korijena razdvojene na nadzemni i podzemni dio. U okviru pola sata nakon skidanja s biljke, listovi su skenirani, te im je naknadno iz skeniranih slika pomoću programa 2 ImageJ određena površina (m). Listovi, nadzemni i podzemni dijelovi biljaka su potom sušeni na 105 °C do konstantne mase, te im je vaganjem određena masa suhe tvari (g). Svakoj je biljci određena specifična 2 -1 lisna površina (m kg ) tako da je ukupna površina listova podijeljena s ukupnom masom suhe tvari listova. Svim su biljkama na kraju vegetacije izmjerene visine i promjeri vrata korijena. Ovisnost mase žireva o duljini i promjeru ispitana je linearnom regresijskom analizom. Utjecaj učinkovitosti krupnoće žira i dostupnosti svjetla na promatrane značajke sadnica (visine i promjer korijenovog vrata, značajke lisne površine te distribucija suhe tvari po komponentama)ispitan je analizom varijance. Statističke analize obavljene su u programskom paketu R |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 164 <-- 164 --> PDF |
V. Roth, S. Dekanić, T. Dubravac: UTJECAJ KRUPNOĆE ŽIRANAMORFOLOŠKI RAZVOJ JEDNOGODIŠNJIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 159-168 (Bolker2007, Dalgaard2002). Na priloženim kao stupci,upotpunjene su vertikalnom crtom koja prigrafikonima prosječne vrijednosti koje su prikazane kazuje vrijednost standardne pogreške. REZULTATI S RASPRAVOM– Results and discussion U praktičnome smislu, moguće buduće mehanizi rano razdvajanje žira prema krupnoći najlakše bi bilo izvesti nekim oblikom sita. Stoga smo regresijskom analizom ispitali koja od dvije osnovne dimenzije žira (duljina, širina) pokazuje veću povezanost s masom žira (slika 2). Masa žira u puno većoj mjeri ovisi o pro 22 mjeru (R = 0,7374), nego o duljini žira (R = 0,2798). Iz dobi venoga je linearnog modela ovisnosti mase o promjeru žira (slika 2A) za provjeru izračunata masa ostalih žireva u pokusu. Dobivena korelacija između izračunatih i izmjerenih masa žireva je vrlo visoka (r = 0,8788, p < 0,8788, n = 693),što ukazuje za opravdanost korištenja promjera žira kao indikatora mase žira, odnosno količine hranjiva u kotiledonima. Posebice stoga,što je već u prijašnjim radovima pokazano da kod vrsta rodaQuercuspostoji vrlo jaka povezanost 2 (R = 0,995) između mase žireva u svježem stanju i mase suhe tvari kotiledona (Bonfil 1998), te da postoji visoka korelacija između veličine žira i sadržaja hranjiva (TripathiiKahn1990). Slika 2. Regresijske analize ovisnosti mase žira o promjeru žira (A) i duljini žira (B) Figure 2Resgression analyses of acorn mass over the acorn diameter (A) and acorn length (B) Od ukupno posijanih 891 žireva na kraju pokusa dobiveno je 659 biljaka, što iznosi 73,96%. Nije bilo značajnih razlika u postotku dobivenih biljaka s obzirom na krupnoću žira i svjetlosne uvjete. Prosječne visine sadnica i promjeri korijenovog vrata dobivenih biljaka po razredima krupnoće žira i svjetlosnim uvjetima prikazani su na slici 3, a rezultati dobiveni analizom varijance u tablici 1. Prosječne visine i promjeri korijenovog vrata sadnica statistički se značajno razlikuju s obzirom na krupnoću žira i svjetlosne uvjete (tablica 1). Sadnice uzgojene pod zasjenom imaju veće visine i manje promjere vrata korijena od sadnica koje su rasle u uvjetima punog svjetla (slika 3). Veće visine i manji promjeri vrata korijena sadnica pod zasjenom upućuju na plastičnost morfološkoga razvoja lužnjakovih sadnica kao mjere adaptacije na različite stanišne uvjete. Povećanje stupnja vitkosti nadzemnoga drvenastog dijela sadnica sa smanjenjem dostupnoga svjetla već je zabilježeno u literaturi, kako za hrast lužnjak (Vera2000), tako i za neke druge vrste hrastova (npr. Cardillo i Bernal 2006). I visine i promjeri vrata korijena sadnica povećavaju se s povećanjem krupnoće žira, i na svjetlu, i u zasjeni. Utjecaj krupnoće žira na visine i promjer korijenova vrata sadnica izraženiji je u uvjetima pune dostupnosti svjetla. Kod zasjenjenih su biljaka sadnice iz srednje krupnog i krupnog žira imale podjednake visine i promjere korijenova vrata. S obzirom na lisnu površinu ispitana su sljedeća svojstva sadnica: ukupna lisna površina sadnice (m) i 2 -1 specifična lisna površina (m kg ) (tablica 2 i slika 4). Analiza varijance pokazala je da na lisnu površinu |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 165 <-- 165 --> PDF |
V. Roth, S. Dekanić, T. Dubravac: UTJECAJ KRUPNOĆE ŽIRANAMORFOLOŠKI RAZVOJ JEDNOGODIŠNJIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 159-168 Slika 3. Visina (A) i promjer korijenovog vrata (B) sadnica po razredima krupnoće žira i svjetlosnim uvjetima Figure 3Height (A) and the root collar diameter (B) of the seedlings by acorn size classes and light conditions biljke veći utjecaj ima dostupnost svjetla (p < 0,01), (van Hees 1997, Wagner iDreyer1997). Zbog dok krupnoća žira ima manji, ali ipak statistički znača-smanjenja svjetla povećava se specifična lisna površina 2 -1 jan utjecaj (p < 0,05). Za specifičnu lisnu površinu (mkg), odnosno po jedinici biomase dobiva se veća utvrđen je statistički značajan učinak samo dostupnosti površina, što rezultira povećanjem prosječne površine svjetla (p < 0,001), dok utjecaj krupnoće žira nije stati-lista i ukupne lisne površine biljke. Na ovaj način stički značajan. Ukratko se može reći da su sadnice mlade hrastove biljke pokušavaju smanjen dotok koje su rasle u zasjeni u prosjeku razvile listove veće svjetla nadoknaditi povećanjem površine za njegovu površine, veću ukupnu lisnu površinu i veću specifičnu intercepciju. Kod sadnica uzgajanih na punom svjetlu lisnu površinu. Povećanje lisne površine i specifične lisna se površina povećava proporcionalno s povećalisne površine lužnjakovih sadnica sa smanjenjem do-njem krupnoće žira, dok se specifična lisna površina stupnoga svjetla ustanovljeno je i u drugim radovima proporcionalno smanjuje (slika 4). Smanjenje specifi- Tablica 1.Rezultati analize varijance utjecaja svjetla i krupnoće žira na visinu i promjer korijenovog vrata sadnica Table 1 Results of the analysis of variance (ANOVA) of effects of light and acorn size on the height and root collar diameter of the seedlings Ispitivano svojstvo Variable Izvor varijabiliteta Effect Statističke vrijednost i analize varijance ANOVA statistics df F p Visina sadnica, mm svjetlo light 1 227,635 < 0,001 *** Seedling height,mm krupnoća žira acorn size 2 78,154 < 0,001 *** Promjer korijenovog vrata sadnica, mm svjetlo light 1 41,721 < 0,001 *** Root collar diameter of the seedlings, mm krupnoća žira acorn size 2 23,646 < 0,001 *** razina statističke značajnosti: *** = 0,001; ** = 0,01; * = 0,05; ns = nije signifikantno significance codes: *** = 0,001; ** = 0,01; * = 0,05; ns = not significant |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 166 <-- 166 --> PDF |
V. Roth, S. Dekanić, T. Dubravac: UTJECAJ KRUPNOĆE ŽIRANAMORFOLOŠKI RAZVOJ JEDNOGODIŠNJIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 159-168 čne lisne površine znači da jedinična površina lista postaje teža, odnosno deblja. Na primjer, u sličnom su istraživanju Valladares i dr.(2002) ustanovili da je plojka lista sadnica hrasta lužnjaka uzgajanih na punom svjetlu oko 54%deblja od plojke sadnica uzgajanih u uvjetima 15%užitnoga svjetla. U ovome su pokusu sadnice iz krupnoga žira na punom svjetlu razvile gotovo istu lisnu površinu kao i sadnice iz krupnoga žira pod zasjenom (slika 4A), ali su kod sadnica u zasjeni listovi puno lakši (tanji) jer je specifična lisna površina gotovo dvostruko veća (slika 4B). Slika 4. Lisna površina (A) i specifična lisna površina (B) sadnica po razredima krupnoće žira i svjetlosnim uvjetima Figure 4Leaf area (A) and specific leaf area (B) of the seedlings by acorn size classes and light conditions Tablica 2. Rezultati analize varijance utjecaja svjetla i krupnoće žira na značajke lisne površine sadnica Table 2 Results of the analysis of variance (ANOVA) of effects of light and acorn size on the leaf area features of the seedlings Ispitivano svojstvo Variable Izvor varijabiliteta Effect Statističke vrijednost analize varijance ANOVA statistics df F p Lisna površina biljke, cm 2 svjetlo light 1 8,962 0,007 ** Leaf area per seedling,cm2 krupnoća žira acorn size 2 4,910 0,018 * Specifična lisna površina, m 2 kg -1 svjetlo light 1 93,939 < 0,001 *** Specific leaf area m2 kg-1 krupnoća žira acorn size 2 1,402 0,268 ns razina statističke značajnosti: *** = 0,001; ** = 0,01; * = 0,05; ns = nije signifikantno significance codes: *** = 0,001; ** = 0,01; * = 0,05; ns = not significant U svojoj osnovi, proizvodnja suhe tvari biljke ovisi o Izračunate prosječne vrijednosti mase suhe tvari sadug radnji ugljikohidrata u fotosintetsku površinu, te o stopi nica i udjela mase nadzemnoga dijela u ukupnoj masi ve zanja ugljika (fotosinteza) po jedinici lisne površine suhe tvari sadnica prikazane su na slici 5, a rezultati ana( Pa llardy2008). Uobičajena reakcija biljaka na zasje nu lize varijance za ispitivana svojstva u tablici 3. Prosjeje i smanjena proizvodnja biomase zbog manje fotosin -čne vrijednosti mase suhe tvari sadnice (p < 0,001) i tetske aktivnosti (npr. Welander iOttosson2000). udjela mase nadzemnog dijela u ukupnoj masi suhe tvari |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 167 <-- 167 --> PDF |
V. Roth, S. Dekanić, T. Dubravac: UTJECAJ KRUPNOĆE ŽIRANAMORFOLOŠKI RAZVOJ JEDNOGODIŠNJIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 159-168 Slika5. Masa suhe tvari sadnica (A) i udio nadzemnog dijela biljke u ukupnoj masi suhe tvari sadnica (B) po razredima krupnoće žira i svjetlosnim uvjetima Figure 5 Dry weight (A) and ratio of the aboveground:underground dry weight (B) of the seedlings by acorn size classes and light conditions (p < 0,001) statistički se značajno razlikuju između bi-se u zasjeni pojačava razvoj stabljike i lisne površine ljaka uzgajanih na svjetlu i u zasjeni. Masa suhe tvari (slika 4), a na uštrb razvoja korijenovoga sustava (van sadnica pod zasjenom gotovo je dvostruko manja od Hees1997, Wagner iDreyer1997). mase suhe tvari sadnica uzgajanih pod punim svjetlom Proizvodnja ukupne suhe tvari biljke povećava se s (slika 5A), što je bilo i očekivano s obzirom da su sad povećanjem krupnoće žira u slučaju sadnica uzgojenih nice za fotosintezu na raspolaganju imale samo 10%od na punom svjetlu, dok je u zasjeni dominantni čimbesvjetla koje su dobivale sadnice na otvorenom. S obzi nik svjetlo. Udio nadzemnog dijela u ukupnoj masi rom na raspodjelu biomase (slika 5B), zasjenjene su sad suhe tvari biljke lagano se povećava od sitnog prema nice ostvarile puno veći udio nadzemnoga dijela biljke u krupnom žiru, kako na punom svjetlu, tako i u zasjeni ukupnoj masi suhe tvari.To je povezano s promjenom u (slika 5B), iako se to povećanje nije pokazalo statistički prioritetu izgradnje pojedinih dijelova biljke, pri čemu značajno. Tablica 3.Rezultati analize varijance utjecaja svjetla i krupnoće žira na masu suhe tvari i udio nadzemnog dijela u ukupnoj masi suhe tvari sadnica Table 3 Results of the analysis of variance (ANOVA) of effects of light and acorn size on the dry weight and aboveground:underground ratio of the dry weight of the seedlings Ispitivano svojstvo Variable Izvor varijabiliteta Effect Statističke vrijednost analize varijance ANOVA statistics df F p Suha tvar sadnica, g Dry weight of seedlings, g svjetlo light krupnoća žira acorn size 1 45,777 < 0,001 *** 2 2,632 0,096 ns Udio nadzemnog dijela u masi suhe tvari sadnica svjetlo light 1 59,651 < 0,001 *** Aboveground:underground ration of dry weight of seedlings krupnoća žira acorn size 2 2,113 0,146 ns razina statističke značajnosti: *** = 0,001; ** = 0,01; * = 0,05; ns = nije signifikantno significance codes: *** = 0,001; ** = 0,01; * = 0,05; ns = not significant |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 170 <-- 170 --> PDF |
V. Roth, S. Dekanić, T. Dubravac: UTJECAJ KRUPNOĆE ŽIRANAMORFOLOŠKI RAZVOJ JEDNOGODIŠNJIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 159-168 In seedlings grown in full sunlight increase in the acorn size resulted in the increase in average height and root collar diameters of the seedlings, average leaf area of the seedlings, and seedlings total dry weight. Specific leaf area was, on the other hand, smaller in seedlings from larger acorns. For the seedlings in the shade, light was the decisive factor influencing their morphological development, but still the seedlings from larger acorns were higher and had larger root collar diameters compared to the seedlings from smaller acorns. According to the results obtained in this research, it is safe to say that there is enough space for the improvements in the nursery production of pedunculate oak seedlings by taking into account the size of the acorns. However, further detailed research efforts are needed to deduce final conclusions and recommendations for the practical nursery production. Key words:pedunculate oak, acorn size, light, one-year-old seedlings, nursery production |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 168 <-- 168 --> PDF |
V. Roth, S. Dekanić, T. Dubravac: UTJECAJ KRUPNOĆE ŽIRANAMORFOLOŠKI RAZVOJ JEDNOGODIŠNJIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 159-168 ZAKLJUČCI – Conclusions S obzirom na rezultate ovoga istraživanja za rasadničarsku je proizvodnju važniji dio koji se odnosi na sad- nice uzgajane na punom svjetlu, što gotovo u potpuno sti odgovara današnjem načinu kontejnerske proizvo dnje hrastovih sadnica u Hrvatskoj. Drugi dio po kusa u kojemu su sadnice uzgajane u zasjeni, imao je namjenu ispitivanja utjecaja krupnoće žira u uvjetima og raničene dostupnostijednog od najbitnijih čimbenika rasta i razvoja sadnica tijekom prve vegetacijske sezone. No, zaključci vezani uz dio pokusa u zasjeni barem djelomično mogu osvjetliti i ulogu krupnoće žira tijekom prve vegetacijske sezone na morfološki razvoj sadnica hrasta lužnjaka u sastojinskim uvjetima pod zasjenom krošanja. Uloga krupnoće žira puno je izraženija kod sadnica koje su uzgojene u uvjetima punoga užitnog svjetla. S povećanjem krupnoće žira povećavala se visina i promjer vrata korijena sadnica, te lisna površina i ukupna masa suhe tvari sadnice. Jedino ispitivano svojstvo koje se smanjivalo s povećanjem krupnoće žira je specifična lisna površina, što ukazuje na deblje plojke listova kod sadnica iz krupnijega žira, odnosno veću količinu ugrađenih ugljikohidrata po jedinici površine lista. LITERATURA Bolker,B., 2007: Ecological models and data in R. Princeton University Press, str. 516, Princeton and Oxford, UK Bonfil,C., 1998:The effects of seed size, cotyledon reserves, and herbivory on seedling survival and growth inQuercus rugosaandQ. laurina(Fagaceae). American Journal of Botany 85:79–87. Cardillo,E., C.J.Bernal,2006: Morphological response and growth of cork oak (Quercus suber L.) seedlings at different shade levels. Forest Ecology and Management 222:296–301. Crnković,S., 2004: Kvantitativne i kvalitativne osobine žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u sastojinama sliva rijeke Česme. Šum. list CXXVIII(7–8): 413–430. Dalgaard, P., 2002: Introductory statistics with R. Springer, str. 284, New York. Franjić, J., Ž. Škvorc, 2001: Dosadašnji rezultati istraživanja varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus roburL.,Fagaceae) u Hrvatskoj. U: Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama, 53–59, Zagreb. Korstian, C.F., 1927: Factors controlling germination and early survival in oaks.Yale University School of Forestry Bulletin 19. McComb,A.L., 1934: The relation between acorn weight and the development of one year chestnut oak seedlings. Journal of Forestry 32:479–484. Kod lužnjakovih sadnica uzgojenih u zasjeni utvrđeno je da je za mnoga od istraženih morfoloških svojstava važniji utjecaj dostupnoga svjetla, nego krupnoće žira.To se posebno odnosi na morfološke značajke li s ne površine i načina na koji se ukupna biomasa biljke raspoređuje na pojedine komponente (korijen, stabljika, lisna površina). No, ipak i u uvjetima zasjene može se reći da su sadnice hrasta lužnjaka uzgojene iz krupnijeg žira imale veće prosječne visine i promjere vrata korijena. Rezultati istraživanja ukazuju kako postoje mogućnosti za poboljšanje kvalitete u proizvodnji jednogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka,ako se uzime u obzir utjecaj krupnoće žira. Posebice zbog činjenice da je promjer žira dobar indikator mase žira,odnosno količine hranjiva u žiru, što omogućuje korištenje promjera žira kao kriterija za mehaničko sortiranje. Međutim, daljna su istraživanja potrebna kako bi se došlo do konačnih zaključaka i preporuka za praktičnu primjenu, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti praćenju i kvantificiranju uloge krupnoće žira tijekom više vegetacijskih sezona, uključujući razultate postignute tijekom i nakon presadnje na teren. – References Orešković, Ž., A. Dokuš, M. Harapin, T. Jakovljević, R.Maradin,2006: Uzgoj sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i kitnjaka (Quercus petraea Liebl.) u različitim tipovima kontejnera. Rad. Šumar. ins. Izvanredno izdanje 9:75–86. Orlić,S., 2000: Proizvodnja sadnica hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) u Hrvatskoj, 1992–1998. go- dine. Rad. Šumar. inst. 35(1): 83–90. Pallardy, S., 2008: Physiology of woody plants. Third edit., Elsevier, 454 str.,Amsterdam. Roth,V.,1999:Neka svojstva sjemena hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) iz različitih sjemenskih zona i rajona Hrvatske. Rad. Šumar. inst. 34(2):53–76. Roth,V.,T.Dubravac, I.Pilaš, S.Dekanić, Z. Brekalo,2009: Krupnoća žira hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) i kitnjaka (Quercus petraea Liebl.), kao čimbenik rasta i razvoja sadnica. Šum. list CXXXIII(5–6): 257–266. Tecklin,J., D.D.McCreary,1991:Acorn size as a factor in early seedling growth of blue oaks. USDAForest Service GeneralTechnical Report PSW PSW-126, 48–53. Tripathi,R.S., Khan,M.L. 1990: Effects of seed weight and microsite characteristics on germination and seedling fitness in two species ofQuer cus in a subtropical wet hill forest. Oikos 57: 289–296. |
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 169 <-- 169 --> PDF |
V. Roth, S. Dekanić, T. Dubravac: UTJECAJ KRUPNOĆE ŽIRANAMORFOLOŠKI RAZVOJ JEDNOGODIŠNJIH ... Šumarski list – Posebni broj (2011), 159-168 Tripathi,R.S., M.L. Kahn,1990: Effects of seed Vera,F.W.M., 2000: Grazing ecology and forest history. weight and microsite characteristics on germina-CAB International, 506 str.,Wallingford, UK. tion and seedling fitness in two sepcies ofQuer- Wagner,P.A., E.Dreyer,1997: Interactive effects cus in a subtropical wet forest. Oikos 57: of waterlogging and irradiance on the photosynt289– 296. hetic performance of seedlings from three oak Valladares,F.,J.M.Chico, I.Aranda, L.Bala- species displaying different sensitivities (Querguer, P.Dizengremel, E.Manrique, E., cus robur,Q petraea and Q rubra). Annals of Forest Science 54:409–429. light tolerance ofQuercus roburoverFagus syl-Welander, N.T., B. Ottosson, 2000: The infvatica is linked to a greater physiological luence of low light, drought and fertilization on plasticity. Trees 16:395–403. E. Dreyer, 2002: The greater seedling high- transpiration and growth in young seedlings of van Hees,A.F.M., 1997: Growth and morphology of Quercus robur L..Forest Ecology and Manage- pedunculate oak (Quercus robur L.) and beech ment 127:139–151. (Fagus sylvaticaL.) seedlings in relation to sha-Žgela,M., 1999: Proizvodnja šumskog sjemena u ding and drought.Annals of Forest Science 54: sjemenskim plantažama. Rad. Šumar. ins. 34(1): 9–18. 103–121. SUMMARY: Increase of the share of high-quality seedlings in the total production on the one hand enhances the production efficiency of the nursery production, and on the other hand improves the probability for successful planting in the field. The quality of the seedlings after the first growing season is related to the quality of the seeds used. In the tree species with large seeds, like pedunculate oak (QuercusroburL.), quality is related to the size of the seed, i.e. the amount of stored nutrients. Therefore, the aim of this contribution is to evaluate the effect of acorn size on the morphological development of pedunculate oak seedlings during the first growing season under contrasting light regimes. In total, 891 visually healthy acorns collected in the certified seed stand were planted in the “Bosnaplast” containers filled with peat (Figure 1). Part of the containers were kept in the shade of about 10 % of full light during the whole experiment. Before sowing, diameter, weight and length was measured on subsample of 200 acorns. Regression analysis showed that the acorn mass as the most important predictor of the nutrient content much more depends on the acorn diameter, than on the acorn length (Figure 2). Therefore, three acorn size classes were formed according to distribution of the acorn diameters: small acorns (. 16 mm of diameter), medium-sized acorns (16,1 mm to 17,9 mm of diameter) and large acorns (. 18 mm of diameter). During the sowing, acorns were measured for diameter and grouped into three classes of acorn size. Position of each acorn was recorded within the container and each container was labeled to facilitate the connection between the measurements of the acorn size and the subsequent measurements of the emerged seedlings. Subsample of 25 seedlings was removed from the experiment with fully developed leaves for detailed measurements of leaf area, and allocation patterns of dry biomass into three plant compartments: leaf, root, and stem. After the first growing season, height and root collar diameter were measured on all emerged seedlings. Effect of acorn size and light regime on morphological features of one-year old seedlings of pedunculate oak were examined with the analysis of variance. Following morphological features of seedlings were tested: height (Figure 3A and Table 1) and root collar diameter (Figure 3B and Table 1) of the seedlings, leaf area (Figure 4A and Table 2) and specific leaf area (Figure 4B and Table 2) of the seedlings, dry weight (Figure 5A and Table 3) and ratio of aboveground: underground dry weight of the seedlings (Figure 5B and Table 3). |