DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 16 <-- 16 --> PDF |
J. Medak: ŠUME PITOMOG KESTENAS PRASEĆIM ZELJEM (Aposeri foetidae-Castanetum sativae ... Šumarski list – Posebni broj CXXXV (2011), 5-24 sativaeAnonymus zajedno saSalvia glutinosa, Primula vulgaris, Circea lutetiana, Brachypodium sylvaticum, Sanicula europaea i Melittis melis sophyllum (Forets a Castanea sativa http://inpn.mnhn.fr/docs/cahab/fiches/ 9260.pdf). Ova se zajednica ponajprije odlikuje vrlo specifičnom fizionomijom, koja se često odnosi na čiste kestenove šume, koje u sloju drveća uz kesten tek ponekad imaju bukvu, grab ili kitnjak, s malom pokrovnošću i bez bitnog značaja. U sloju grmlja, uz spomenute tri vrste iz sloja drveća, ponekad još dolaze Crataegus monogyna, Corylus avellana, Prunus avium, Rosa arvensis, Acer campestre, Sorbus torminalis. Aposeri foetidae-Castanetum sativae ligustretosum vulgari subass. nova (Fitocenološka tablica I/11-20) je termofilna subasocijacija, koju dobro diferenciraju vrste: kalina (Ligustrum vulgare), medenika (Melittis melissophyllum) i crni grahor (Lathyrus niger). U subasocijaciji je značajno prisutan i niz drugih vrsta iz redaQuercetalia pubescentis, koje upućuju na njenu termofilnost: Fraxinus ornus, Sorbus torminalis, Viburnum lantana, Tamus communis, Campanula trachelium i dr. Subasocijacija ligustretosum je također vrlo bogata mezofilnim vrstama iz svezeCar- pinion betuli, posebno u sloju grmlja (Carpinus betulus, Corylus avellana, Acer campestre, Prunus avium, Crataegus monogyna, Rosasp.), a od tipične subasocijacije, bogatija je i acidofilnim vrstama iz svezeCasta- neo-Quercion. Ovakvo miješanje vrsta rezultiralo je relativno bogatim flornim sastavom subasocijacije za kestenove šume (prosječno 41 vrsta po snimku). Ova se subasocijacija često razvija na vapnenoj matičnoj podlozi i njoj između ostalih pripada većina kestenovih šuma s područja kontinentalnog krša, odnosno graničnog područja (Bosiljevo, Duga resa, Žumberak, Samoborsko gorje, Ozalj,Topusko). Kao što se moglo i pretpostaviti, rezultati analize tla iz profila na lokalitetu Bosiljevo, čiji snimak pripada upravo ovoj subasocijaciji, pokazao je uistinu najveću pH vrijednost (6,5), od svih istraživanih lokaliteta. Biljnosociološka pripadnost Mješovite kestenove šume s prasećim zeljem (Aposerifoetidae- Castanetum sativae) svrstane su s obzirom na velik i prevladavajući broj vrsta bukovih šuma u redFagetaliai svezu ilirsko-dinarskih bukovih šuma Aremonio-Fagion (Horvat 1938) ) Borhidi in Török, Podani and Borhidi 1989. Na osnovi podjele ove sveze na četiri podsveze (Marinček i dr. 1993) ova zajednica pripada podsvezi Epimedio-Fagenion (syn. Primulo- FagenionBorhidi 1963). Ova podsveza obuhvaća mezofilne i subtermofilne brdske šume Ilirske florne provincije. Za nju su od dijagnostičke vrijednosti upravo subtermofilne vrste koje su sociološki povezane s ilirskim šumama hrasta kitnjaka i običnog graba. U ovakvu karakterizaciju podsveze odlično se uklapaju mezofilne šume pitomog kestena, koje rastu upravo u zoni prijelaza kitnjakovo-grabovih šuma u bukove. Iako karakteristične (Epimedium alpinum, Geranium nodosum, Knautia drymeia, Vicia oroboides) i diferencijalne vrste (Hacquetia epipactis, Heleborus odorus, Lonicera caprifolium, Primula vulgaris i Ruscus hypoglossum) podsveze nisu zastupljene u najvećem postotku, one svojom prisutnošću ipak opravdavaju navedenu pripadnost. Osim navedenih vrsta u ovim šumama rastu i druge ilirske vrste poputLamium orvala, Aremonia agrimonoides, Festuca drymeia, Aposeris foetida, kao i sam kesten, kao južnoeuropska vrsta. Kako udaljavanjem od Dinarida i karbonatne matične podloge broj ilirskih i ilirikoinih vrsta opada, normalno je da na području Zrinske i Petrove gore nalazimo manji udio ovih vrsta. Ipak, njihova prisutnost u određenom broju u zajednici koja raste na luvisolu, na kiselom silikatnom, rijetko silikatno-karbonatnom supstratu, opravdava njeno svrstavanje u spomenutu svezu. Manja zastupljenost ovih vrsta također je posebno vezana za lokalitete narušene strukture, a takvi nažalost i prevladavaju na najvećem dijelu areala. Iz gustih i zasjenjenih, čistih kestenovih šuma nestaju ponajprije heliofilne i termofilne vrste, a preostaju skiofilne. U termofilnijoj subasocijaciji (ligustretosum), u kojoj vrstaRubus hirtusne postiže veliku pokrovnost i time upućuje na relativnu stabilnost ovih sastojina, vrste iz pripadajuće sveze pojavljuju se uglavnom u znatno većem postotku. Sindinamika asocijacije Mezofilni kestenici (Aposeri foetidae-Castanetum sativae) predstavljaju terminalnu fazu razvoja kestenovih šuma u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Nastaju primarno, na većini staništa na Zrinskoj i Petrovoj gori, na dubokim i humoznim tlima povrh silikatnog ili slabo karbonatnog supstrata. Sekundarno nastaju najčešće iz šume hrasta kitnjaka i običnog graba, zakiseljavanjem dubokih tala gdje se većim dijelom naseljava kesten, koji često preuzima dominantnu ulogu u zajednici.Većina sastojina ove fitocenoze u gorju sjeverozapadne Hrvatske, slavonskom gorju i Moslavini sekundarnog je porijekla. Vjerojatno je sekundarnog porijekla i postanak sastojina na vapnenom matičnom supstratu, što je teško točno reći glede malog broja ovih šuma. Uočeni sindinamski procesi na području Banovine i Korduna, kao što je naseljavanje kestena u mlade brezove sastojine, implicira nastanak acidofilnog Castanetum- a, koji može s vremenom, s obzirom na povoljne stanišne prilike, evoluirati u mezofilnu kestenovu fitocenozu. Ovakav nastanak asocijacije, iz acidofilnog Castanetum-a, predstavlja treću mogućnost nastanka fitocenoze. |