DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 140     <-- 140 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list – Posebni broj (2011), 138-148


UDK 630* 116 + 114


OBNOVAVODNOG REŽIMANIZINSKIH ŠUMAKAO POTPORA
POTRAJNOM GOSPODARENJU


THE RECONSTRUCTION OFTHEWATER REGIME IN LOWLAND
FORESTS IN SUPPORT OF SUSTAINABLE MANAGEMENT


Ivan PILAŠ1, Špela PLANINŠEK2


SAŽETAK: U radu su prikazane mogućnosti obnove vodnog režima nizinskih
šuma kao jedne od mogućnosti smanjenja učinka klimatskih promjena u
budućnosti. Pritom je dan cjelovit metodološki prikaz aktivnosti koje trebaju
prethoditi takvoj rekonstrukciji. Kao početni segment potrebno je analizirati
sve važne komponente nizinskih ekosustava: morfologiju terena, hidrografiju,
stratigrafiju tala, vegetaciju te antropogene utjecaje. Kao sljedeći korak opisan
je način pridobivanja spoznaja o vodnom režimu u prirodnim nenarušenim
uvjetima, koje su uvjetovale stvaranje ekosustava u današnjem obliku. U
tu svrhu prikazane su mogućnosti rekonstrukcije nekadašnjih uvjeta pomoću
reliktnih indikatora, kao što je morfologija hidromorfnih tala nizinskih staništa.
Sljedeći korak obuhvaća analizu kritičnih predjela ugroženih padom ili
prekomjernim porastom razina podzemne vode, te u konačnici mjere rekonstrukcije
vodnog režima, odnosno mogućnosti povratka prirodnih uvjeta.


Ključne riječi:Nizinske šume, vodni režim, podzemna voda, reliktni
indikatori, morfologija tla, hidrotehničke mjere


UVOD–Introduction
Značenje koji voda ima za okoliš,odražava se kroz zultata globalnih klimatskih promjena. Rezultati pre dvinjenu
biološku, kemijsku, fizičku, socioekonomsku i đanja klimatskih promjena i njihovog utjecaja na globalni
po litičku funkciju (Chang 2006). Voda je u velikoj hidrološki ciklus s velikom su vjerojatnošću utvrdili da će
mjeri čimbenik koji utječe na pojavu različitih tipova šu -buduće hidrološke promjene djelovati u ovisnosti o pro-
ma,ali koji dugoročno utječe na njihov razvoj i opstoj-stornom gradijentu unutar EU. Jedna od posljedica glonost.
Iako voda ima veliki značenje za pridolazak šuma, balnih klimatskih promjena,odnosno globalnog zatoplješume
u znatnoj mjeri modificiraju hidrološke prilike na nja,je sve veća mogućnost pojave ekstremnih oborinskih
nekom području, odnosno kvantitativne i kvalita tivne događaja na cijelom području EU (European Environznačajke
voda. Šume djeluju na smanjenje padalina koje mental Agency 2008; Batesetal. 2008). Kao logična
dopiru do tla intercepcijom, a istovremeno i utječu na re-posljedica ekstremnih oborina, sve je češća pojava podukciju
vlažnosti tla transpiracijom. Šume,odnosno go-plava koje se pojavljuju diljem EU i Hrvatske, npr. kao što
spodarenje šumama ima utjecaj (Vilhar & Fajon je bila poplava na rijeci Elbi u Njemačkoj 2002. Godine,
2007) na kvalitetu i kvantitetu vode kroz: regulira nje ko -te poplave u istočnoj Hrvatskoj i u slivu Save u 2010. g.
n centracije polutanata i dušika u vodi, eroziju i unos se-Kao odgovor na povećan rizikod poplava nastala je Didi
menta, stupanj otjecanja,kao i na temperaturu vode. rektiva EU o poplavama (EU-Flood Directive, EC 2007)
koja ima za cilj reduciranje i gospodarenje s rizikom koje


Odnos između šuma i njihovih hidroloških uvjeta je
poplave nanose ljudskom zdravlju, okolišu, kulturnom


u današnje vrijeme znatno utjecan promjenama koje
nasljedstvu i ekonomskim aktivnostima.Navedena direk


proizlaze iz poremećaja u hidrološkom ciklusu,kao retiva
zahtijeva od zemalja članica da za svako slivno po


1


Dr. sc. Ivan Pilaš, Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41,


dručje identificiraju rizik od poplava putem namjenskih
10450, Jastrebarsko, e-mail:ivanp@sumins.hr


karata, te ustanove planove gospodarenja radi smanjenja


2


Špela Planinšek, dipl. ing., Gozdarski inštitut Slovenije, Večna


navedenog rizika. Planovi gospodarenja poplavama tre


pot 2, 1000 Ljubljana, Slovenija