DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 140 <-- 140 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARYCOMMUNICATION Šumarski list – Posebni broj (2011), 138-148 UDK 630* 116 + 114 OBNOVAVODNOG REŽIMANIZINSKIH ŠUMAKAO POTPORA POTRAJNOM GOSPODARENJU THE RECONSTRUCTION OFTHEWATER REGIME IN LOWLAND FORESTS IN SUPPORT OF SUSTAINABLE MANAGEMENT Ivan PILAŠ1, Špela PLANINŠEK2 SAŽETAK: U radu su prikazane mogućnosti obnove vodnog režima nizinskih šuma kao jedne od mogućnosti smanjenja učinka klimatskih promjena u budućnosti. Pritom je dan cjelovit metodološki prikaz aktivnosti koje trebaju prethoditi takvoj rekonstrukciji. Kao početni segment potrebno je analizirati sve važne komponente nizinskih ekosustava: morfologiju terena, hidrografiju, stratigrafiju tala, vegetaciju te antropogene utjecaje. Kao sljedeći korak opisan je način pridobivanja spoznaja o vodnom režimu u prirodnim nenarušenim uvjetima, koje su uvjetovale stvaranje ekosustava u današnjem obliku. U tu svrhu prikazane su mogućnosti rekonstrukcije nekadašnjih uvjeta pomoću reliktnih indikatora, kao što je morfologija hidromorfnih tala nizinskih staništa. Sljedeći korak obuhvaća analizu kritičnih predjela ugroženih padom ili prekomjernim porastom razina podzemne vode, te u konačnici mjere rekonstrukcije vodnog režima, odnosno mogućnosti povratka prirodnih uvjeta. Ključne riječi:Nizinske šume, vodni režim, podzemna voda, reliktni indikatori, morfologija tla, hidrotehničke mjere UVOD–Introduction Značenje koji voda ima za okoliš,odražava se kroz zultata globalnih klimatskih promjena. Rezultati pre dvinjenu biološku, kemijsku, fizičku, socioekonomsku i đanja klimatskih promjena i njihovog utjecaja na globalni po litičku funkciju (Chang 2006). Voda je u velikoj hidrološki ciklus s velikom su vjerojatnošću utvrdili da će mjeri čimbenik koji utječe na pojavu različitih tipova šu -buduće hidrološke promjene djelovati u ovisnosti o pro- ma,ali koji dugoročno utječe na njihov razvoj i opstoj-stornom gradijentu unutar EU. Jedna od posljedica glonost. Iako voda ima veliki značenje za pridolazak šuma, balnih klimatskih promjena,odnosno globalnog zatoplješume u znatnoj mjeri modificiraju hidrološke prilike na nja,je sve veća mogućnost pojave ekstremnih oborinskih nekom području, odnosno kvantitativne i kvalita tivne događaja na cijelom području EU (European Environznačajke voda. Šume djeluju na smanjenje padalina koje mental Agency 2008; Batesetal. 2008). Kao logična dopiru do tla intercepcijom, a istovremeno i utječu na re-posljedica ekstremnih oborina, sve je češća pojava podukciju vlažnosti tla transpiracijom. Šume,odnosno go-plava koje se pojavljuju diljem EU i Hrvatske, npr. kao što spodarenje šumama ima utjecaj (Vilhar & Fajon je bila poplava na rijeci Elbi u Njemačkoj 2002. Godine, 2007) na kvalitetu i kvantitetu vode kroz: regulira nje ko -te poplave u istočnoj Hrvatskoj i u slivu Save u 2010. g. n centracije polutanata i dušika u vodi, eroziju i unos se-Kao odgovor na povećan rizikod poplava nastala je Didi menta, stupanj otjecanja,kao i na temperaturu vode. rektiva EU o poplavama (EU-Flood Directive, EC 2007) koja ima za cilj reduciranje i gospodarenje s rizikom koje Odnos između šuma i njihovih hidroloških uvjeta je poplave nanose ljudskom zdravlju, okolišu, kulturnom u današnje vrijeme znatno utjecan promjenama koje nasljedstvu i ekonomskim aktivnostima.Navedena direk proizlaze iz poremećaja u hidrološkom ciklusu,kao retiva zahtijeva od zemalja članica da za svako slivno po 1 Dr. sc. Ivan Pilaš, Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, dručje identificiraju rizik od poplava putem namjenskih 10450, Jastrebarsko, e-mail:ivanp@sumins.hr karata, te ustanove planove gospodarenja radi smanjenja 2 Špela Planinšek, dipl. ing., Gozdarski inštitut Slovenije, Večna navedenog rizika. Planovi gospodarenja poplavama tre pot 2, 1000 Ljubljana, Slovenija |