DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 136 <-- 136 --> PDF |
M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137 tim stanišnim uvjetima, a u nekim slučajevima mogu i stvarati međuvrsne hibride (Brasier i sur.1995). Iako je utvrđen štetni čimbenik polifagna vrsta, rijetko napada više različitih vrsta domaćina na jednom staništu. To potvrđuje i činjenica da je u Hrvatskoj isključivo stradao klon 275/81. Aluvijalne terase u riječnim dolinama koje su nakon hidromeliorativnih zahvata na vodotocima izgubile prirodni režim plavljenja,postale su pogodna staništa za uzgajanje topola. No,kod podizanja nasada topola, kao i kod ostalih monokulturnih nasada, postoji velikrizik da prilikom pojave pojedinih štetnih biotičkih čimbenika dođe do akutnih epidemija i šteta velikih razmjera. Molekularna analiza uzoraka sa stabala bukve na području UŠP Bjelovar, potvrdila je kako je na stablu prisutna Phytophthora cambivora( Petri) Buisman (Slika 5.). Klimatske prilike područja Bilogore između 2006. i 2007. godine značajnije su odstupale od prosječnih količina oborina, posebice u pogledu izmjena vrlo sušnih i vrlo vlažnih razdoblja. Slika 6 prikazuje odstupanja oborina od prosjeka 1961-1990. godine (DHMZ –Državni hidrometeorološki zavod). Prema podjeli DHMZ-a odstupanja se bilježe kao ekstremno sušno (p manje od 2), vrlo sušno (p 2-9), sušno (p 9-25), normalno (p 25-75), kišno (p 75-91), vrlo kišno (p 9198) i ekstremno kišno (p veći od 98). Dok oborine u 2004. i 2005. godine nisu značajnije odstupale, u 2006. godini ljeto je bilo ekstremno sušno, kada se u lipnju bilježi gotovo ekstremna suša (p 4), a u srpnju vrlo sušno razdoblje (p 10). Do kraja vegetacijskog razdoblja stanje se normaliziralo, ali u proljeće 2007. ponovno slijedi izrazito Phytophthora cambivora na bukvi ITS1 PCR-SSCP cill III 47E3 22D7 (P. cambivora) B41b-1 B41b-2 B41b-3 B41b-4 B41b-5 B41b-6 B41b-7 B41b-8 29E3 H2O Slika 5. Rezultat molekularne analize Phytophthora cambivora za kolonije iz bukve Bjelovara (B41b1-B41b8) Figure 5Molecular analysis of Phytophthora cambivora on colonies taken from Beech in Bjelovar sušno razdoblje sa ekstremno sušnim travnjom, sušim svibnjom i vrlo sušnim lipnjom (Slika 6). Može se pretpostaviti kako je sušni period u dvije godine za redom bio posebno stresan za pojedina stabla bukve. U rujnu i listopadu 2007. godine slijedilo je ekstremno vlažno razdoblje (rujan), koji je uvelike pomogao brzom širenju spora pseudogljive, a posljedica odstupanja od prosjeka je velik broj napadnutih stabala u 2008. godini. PojavaP. cambivorana bukvi na Bilogori, najvjerojatnije je rezultat izmjene izrazito sušnog razdoblja u Nasade je potrebno obnavljati mješovitom sadnjom više klonova,kako bi smanjili mogućnost širenja pojedinih bolesti. Biljne bolesti koje napadaju topole su ponajprije sekundarne tj. inficiraju oslabljena ili stabla koja su zbog nepovoljnog djelovanja ostalih štetnih abiotičkih i biotičkih čimbenika izgubila vitalnost. Pojava patogena na topolama je najvjerojatnije rezultat ekstremno sušnih klimatskih prilika tijekom 2003. godine, te vrlo tople 2004. godine, nakon čega su u 2005. godini uslijedile dugotrajne i višekratne poplave. Sušna razdoblja utjecala su na fiziološko slabljenje stabala, dok su poplave nakon toga pomogle širenju zaraze. 2006. i2007, i izrazito vlažnog krajem 2007. i početkom 2008. godine. Dok je suša fiziološki oslabila bukova stabla, izrazito kišna jesen 2007. godine stvorila je uvjete za širenje zoospora i zarazu finog korijena oslabljenih stabala. Kako je bukva vrsta osjetljiva na visoku vlagu, njezin obrambeni sustav bio je smanjen, te su se brzo razvili simptomi napada u obliku teklina, smanjenog lista i sušenja vrhova krošnji. |