DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 133 <-- 133 --> PDF |
M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137 ciklusaPhytophthoraspp. koji se odvija u tlu, velika je vjerojatnost da se bolest ne prepozna, odnosno da se naseljavanjem sekundarnih patogena krivo determinira uzročnik odumiranja stabla. Vrste iz roda Phytophthora stvaraju toksine, zbog čega dolazi do odumiranja korijena i kore. Posljedice su tipični simptomi napada: tekline iz debla, prorijeđenost krošnje, povećanje udjela mrtvih grana, izostajanje postranih izbojaka, te formiranje bičastog oblika grane. Nakon toga list se smanji, pojedini dijelovi krošnje se suše, fotosinteza se značajno smanjuje, a vitalitet domaćina naglo opada. U konačnici dolazi do propadanja čitave krošnje,odnosno do odumiranja stabla. O uzročnicima biljnih bolesti iz rodaPhytophthora nema puno podataka u domaćoj literaturi, a intenzivna istraživanja u svijetu počinju sredinom 90-tih godina 20. stoljeća, posebice posljednjih 15 godina. Upravo tada je opisano većina danas poznatih vrsta (Cook i sur. 1996, Jungi sur.1996,Cooki sur.1997,Cooki sur. 2000, Denmani sur.2005,Denmani sur.2006, Belbahrii sur.2006). U svijetu je poznat problem sušenja velikog broja stabala na većim površinama, kao primjerice plantaže vrsta roda Eucalyptus u Australiji (“Jarrah dieback”) (Weste iMarks 1987) ili hrastova u SAD-u, kojega radi naglih pojava simptoma napada i brzog usmrćivanja zovu engleskim pseudonimom “sudden oak death” (Rizzo i sur. 2002). U Europi su problemi ipak za sada manjeg obima, ali postoje izolirani slučajevi s opisanim jačim sušenjima johe i bukve (Brasier i sur. 1993, 2004, Jung i sur. 2000). S obzirom da je problem pseudogljiva Phytophthorau svijetu prepoznat kao vrlo važan, te da su potencijalno opasne za hrvatsko šumarstvo, javila se potreba istraživanja prisutnosti vrsta u Hrvatskoj. Cilj ovoga istraživanja je utvrditi prisutnost vrsta roda Phytophthora na najosjetljivijim vrstama drveća bukvi i topoli u Hrvatskoj te procijeniti kolika je opasnost njihova širenja. Materials and methods MATERIJALI I METODE RADA– Istraživanja vrsta roda Phytophthora obavljena su sylvaticaL.), a u Osijeku na klonovima euroameričkih na području triju Uprava šuma podružnica (UŠP): Bje-topola (Populusxeuroamericana). Područja istraživalovar i Osijek (Tablica 1). U Bjelovaru je istraživana nja odabrana su prema pojavi tipičnih simptoma bolesti. prisutnost i pojavaPhytophthoravrsta na bukvi (Fagus Tablica 1. Lokaliteti istraživanjaPhytophthoraspp. s datumom uzimanja uzoraka Table 1 Phytophthoraspp. research sites with dates of sampling NapadnuSastav Osijek Valpovo Valpovačke 25b 45°34’38’’S Topola Kultura 13.06.2005. 21 PDA OV-1-(1-21) podravske šume 18°36’08’’I Poplar Plantation 25.05.2006. 50 PDA OV-2-(1-50) Osijek Osječke 7k 45°40’44’’S 04.07.2006. 4 PDA OO-1-(1-4) podravske šume 18°27’01’’I 08.02.2007. 10 PDA OO-2-(1-10) Bjelovar Bjelovar Bjelovarska 41b 45°58’15’’S Bukva Mješovita 06.06.2008. 2 Mrkva B41b-1 Bilogora 16°58’04’’I Beech sastojina B41b-2 bukve, 29.05.2008. 2 V8 B41b-3 graba i B41b-4 kitnjaka 30.07.2008. 1 PDA B41b-5 Mixed 17.09.2008. 2 V8 B41b-6 stand B41b-7 of beech, oak and hornbeam 28.06.2009. 1 PDA B41b-8 Terenski obilasci i uzimanje uzoraka Tijekom terenskih obilazaka utvrđivano je zdrav-tamo gdje su detektirane narančaste jezičaste nekroze uzistveno stanje napadnutih sastojina, a uzorci su se saku-mani su uzorci (Slike 2 i 3), koji su pakirani u plastične pljali u određenim datumima (Tablica 1) i to isključivo sa posude s destiliranom vodom.Tako pripremljeni materijal stabala s jasnim simptomima napada: tekline na pridanku i transportiran je u prijenosnim hladnjacima isti dan u labodeblu (Slika 1). Na mjestu teklina zarezivana je kora,i ratorij Hrvatskog šumarskog instituta na daljnju obradu. |