DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 132     <-- 132 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137
UDK 630* 443 (001)


VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA U HRVATSKOJ


PHYTOPHTHORA SPECIES ON BEECHAND POPLARS IN CROATIA


Milan PERNEK*, Miljenko ŽUPANIĆ*, Danko DIMINIĆ**, Thomas CECH***


SAŽETAK: Rod Phytophthoračine pseudogljive koje parazitiraju velik broj
vrsta drvenastog i zeljastog bilja. Uzrokuju odumiranje korijena i kore, što je
često povezano s klimatskim ekstremima. S obzirom na važnost problema u svijetu
te potencijalne opasnosti za hrvatsko šumarstvo, cilj istraživanja bio je
utvrditi prisutnost vrsta roda Phytophthorau Hrvatskoj i procijeniti kolika je
opasnost za njihovo širenje. Istraživanja su obavljena na bukvi u područjuUŠP Bjelovar i klonovima euroameričkih topola na području UŠP Osijek.


Na bukvi je nađenaP. cambivora, a na topolamaP. cambivoraiP. ganopodyides.
PojavaP. cambivorana bukvi vezana je uz klimatska odstupanja od
prosjeka izmjenom ekstremnog sušnog i vlažnog razdoblja. Kod topola je od
nađenih vrstaPhytophthoraponajprije stradao klon 275/81, također kao posljedica
klimatskih odstupanja.


Ključne riječi:Phytophthora, trulež korijena, bukva, topola


UVOD – Introduction


Vrste iz roda Phytophthoraprimarni su paraziti fi -dolazi do sinergističkog učinka dodatnih negativnih
nog korijenja i kore biljaka te uzročnici truljenja čita-čimbenika, pri čemu šume propadaju (Brasier 1993,
vog korijenovog sustava.Vrste iz ovoga roda poznati Brasieri sur.1993, Brasier1999). U Europi su
su patogeni bilja u agronomiji, arborikulturi i šumar-provedena opširna istraživanja patogena iz roda Phystvu
(Erwin iRibero 1996). Danas je poznat velik tophthora, a istraživane su ponajprije vrste koje narubroj
vrsta iz rodaPhytophthorakoje parazitiraju stoti-šavaju stabilnost prirodnih šumskih ekosustava (Jung i


njak različitih vrsta drvenastog bilja, pa se posljednjih Blaschke1995,Jungi sur.1999,Jungi sur.2000,
20-tak godina ubrajaju u značajnije uzročnike biljnih Jungi sur.2002). U posljednje vrijeme intenzivno se
bolesti i u šumarstvu. Iako ih mnogi ubrajaju u gljive istražuju nove vrste, koje se opisuju kao opasni karan(
Eumycota) i tradicionalno ih istražuju mikolozi,Phy-tenski organizmi (Jung i sur.2003). Oni su posebice
tophthoravrste spadaju uOomycota, pseudogljive filo-opasni, jer se domaće vrste drveća nisu na njih prilagogenetski
bliže algama (Hawksworth i sur.1995, dile i nemaju razvijen adekvatan obrambeni sustav.
Belbahrii sur.2006).


SporePhytophthoravrsta mogu u tlu preživjeti više


Dosadašnja istraživanja pokazuju povezanost odu-godina,čekajući optimalne uvjete za klijanje (visoka
miranja korijenja, uzrokovanih napadima Phytopht-vlaga, temperatura viša od 10 °C). Klijanjem se formihoravrsta
i klimatskih ekstrema.Ta veza je ključna, jer raju zoosporangiji iz kojih izlaze zoospore, koje se akkada
su klimatski čimbenici nepovoljni po domaćina, tivno, kemotaktički kreću prema finom korijenju kojega


inficiraju. Kada uđu u stanice korijenja, hife se šire u


*
svim smjerovima. Nakon što iscrpe hranjiva,formiraju


Dr. sc. Milan Pernek (milanp@sumins.hr)


*


Mr. sc. Miljenko Županić (zupanicm@sumins.hr)


trajne spore koje raspadanjem drvnog materijala pono-
Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko


vno ulaze u tlo i ciklus se ponavlja. Bolest se obično raz


**


Prof. dr. sc. Danko Diminić (diminic@sumfak.hr)


vija duži niz godina, ali ga čimbenicii poput pojačane


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25,
Zagreb vlažnosti tla (plavljenje, jake kiše, stajaća voda) zna


***


Dr. sc. Thomas Cech (thomas.cech@bfw.gv.at)


čajno ubrzavaju.Većina vrsta iz rodaPhytophthoražive


Bundesforschungs- &Ausbildungszentrum fürWald,


i prenose se preko vode u tlu, a samo je mali udio vrsta


Naturgefahren & Landschaft (BFW), Seckendorff-
Gudent-Weg 8, Beč, Austrija
koje se prenose zrakom. Glede specifičnog životnog




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 133     <-- 133 -->        PDF

M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137


ciklusaPhytophthoraspp. koji se odvija u tlu, velika je
vjerojatnost da se bolest ne prepozna, odnosno da se
naseljavanjem sekundarnih patogena krivo determinira
uzročnik odumiranja stabla.


Vrste iz roda Phytophthora stvaraju toksine, zbog
čega dolazi do odumiranja korijena i kore. Posljedice su
tipični simptomi napada: tekline iz debla, prorijeđenost
krošnje, povećanje udjela mrtvih grana, izostajanje postranih
izbojaka, te formiranje bičastog oblika grane.
Nakon toga list se smanji, pojedini dijelovi krošnje se
suše, fotosinteza se značajno smanjuje, a vitalitet domaćina
naglo opada. U konačnici dolazi do propadanja čitave
krošnje,odnosno do odumiranja stabla.


O uzročnicima biljnih bolesti iz rodaPhytophthora
nema puno podataka u domaćoj literaturi, a intenzivna
istraživanja u svijetu počinju sredinom 90-tih godina


20. stoljeća, posebice posljednjih 15 godina. Upravo
tada je opisano većina danas poznatih vrsta (Cook i
sur. 1996, Jungi sur.1996,Cooki sur.1997,Cooki
sur. 2000, Denmani sur.2005,Denmani sur.2006,
Belbahrii sur.2006).


U svijetu je poznat problem sušenja velikog broja
stabala na većim površinama, kao primjerice plantaže
vrsta roda Eucalyptus u Australiji (“Jarrah dieback”)
(Weste iMarks 1987) ili hrastova u SAD-u, kojega
radi naglih pojava simptoma napada i brzog usmrćivanja
zovu engleskim pseudonimom “sudden oak death”
(Rizzo i sur. 2002). U Europi su problemi ipak za
sada manjeg obima, ali postoje izolirani slučajevi s opisanim
jačim sušenjima johe i bukve (Brasier i sur.
1993, 2004, Jung i sur. 2000).


S obzirom da je problem pseudogljiva Phytophthorau
svijetu prepoznat kao vrlo važan, te da su potencijalno
opasne za hrvatsko šumarstvo, javila se potreba
istraživanja prisutnosti vrsta u Hrvatskoj.


Cilj ovoga istraživanja je utvrditi prisutnost vrsta
roda Phytophthora na najosjetljivijim vrstama drveća
bukvi i topoli u Hrvatskoj te procijeniti kolika je opasnost
njihova širenja.


Materials and methods


MATERIJALI I METODE RADA–
Istraživanja vrsta roda Phytophthora obavljena su sylvaticaL.), a u Osijeku na klonovima euroameričkih


na području triju Uprava šuma podružnica (UŠP): Bje-topola (Populusxeuroamericana). Područja istraživalovar
i Osijek (Tablica 1). U Bjelovaru je istraživana nja odabrana su prema pojavi tipičnih simptoma bolesti.
prisutnost i pojavaPhytophthoravrsta na bukvi (Fagus


Tablica 1. Lokaliteti istraživanjaPhytophthoraspp. s datumom uzimanja uzoraka
Table 1 Phytophthoraspp. research sites with dates of sampling


NapadnuSastav
Osijek Valpovo Valpovačke 25b 45°34’38’’S Topola Kultura 13.06.2005. 21 PDA OV-1-(1-21)
podravske
šume
18°36’08’’I Poplar Plantation 25.05.2006. 50 PDA OV-2-(1-50)
Osijek Osječke 7k 45°40’44’’S 04.07.2006. 4 PDA OO-1-(1-4)
podravske
šume
18°27’01’’I 08.02.2007. 10 PDA OO-2-(1-10)
Bjelovar Bjelovar Bjelovarska 41b 45°58’15’’S Bukva Mješovita 06.06.2008. 2 Mrkva B41b-1
Bilogora 16°58’04’’I Beech sastojina B41b-2
bukve, 29.05.2008. 2 V8 B41b-3
graba i B41b-4
kitnjaka 30.07.2008. 1 PDA B41b-5
Mixed 17.09.2008. 2 V8 B41b-6
stand B41b-7
of beech,
oak and
hornbeam
28.06.2009. 1 PDA B41b-8


Terenski obilasci i uzimanje uzoraka


Tijekom terenskih obilazaka utvrđivano je zdrav-tamo gdje su detektirane narančaste jezičaste nekroze uzistveno
stanje napadnutih sastojina, a uzorci su se saku-mani su uzorci (Slike 2 i 3), koji su pakirani u plastične
pljali u određenim datumima (Tablica 1) i to isključivo sa posude s destiliranom vodom.Tako pripremljeni materijal
stabala s jasnim simptomima napada: tekline na pridanku i transportiran je u prijenosnim hladnjacima isti dan u labodeblu
(Slika 1). Na mjestu teklina zarezivana je kora,i ratorij Hrvatskog šumarskog instituta na daljnju obradu.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 136     <-- 136 -->        PDF

M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137


tim stanišnim uvjetima, a u nekim slučajevima mogu i
stvarati međuvrsne hibride (Brasier i sur.1995).


Iako je utvrđen štetni čimbenik polifagna vrsta, rijetko
napada više različitih vrsta domaćina na jednom
staništu. To potvrđuje i činjenica da je u Hrvatskoj
isključivo stradao klon 275/81.


Aluvijalne terase u riječnim dolinama koje su nakon
hidromeliorativnih zahvata na vodotocima izgubile prirodni
režim plavljenja,postale su pogodna staništa za
uzgajanje topola. No,kod podizanja nasada topola, kao
i kod ostalih monokulturnih nasada, postoji velikrizik
da prilikom pojave pojedinih štetnih biotičkih čimbenika
dođe do akutnih epidemija i šteta velikih razmjera.


Molekularna analiza uzoraka sa
stabala bukve na području UŠP
Bjelovar, potvrdila je kako je na
stablu prisutna Phytophthora cambivora(
Petri) Buisman (Slika 5.).


Klimatske prilike područja Bilogore
između 2006. i 2007. godine
značajnije su odstupale od prosječnih
količina oborina, posebice u pogledu
izmjena vrlo sušnih i vrlo
vlažnih razdoblja. Slika 6 prikazuje
odstupanja oborina od prosjeka
1961-1990. godine (DHMZ –Državni
hidrometeorološki zavod).
Prema podjeli DHMZ-a odstupanja
se bilježe kao ekstremno sušno (p
manje od 2), vrlo sušno (p 2-9),
sušno (p 9-25), normalno (p 25-75),
kišno (p 75-91), vrlo kišno (p 9198)
i ekstremno kišno (p veći od
98). Dok oborine u 2004. i 2005.
godine nisu značajnije odstupale, u
2006. godini ljeto je bilo ekstremno
sušno, kada se u lipnju bilježi gotovo
ekstremna suša (p 4), a u srpnju
vrlo sušno razdoblje (p 10).
Do kraja vegetacijskog razdoblja
stanje se normaliziralo, ali u proljeće
2007. ponovno slijedi izrazito


Phytophthora


cambivora na bukvi
ITS1 PCR-SSCP


cill III
47E3
22D7 (P. cambivora)
B41b-1
B41b-2
B41b-3
B41b-4
B41b-5
B41b-6
B41b-7
B41b-8
29E3
H2O


Slika 5. Rezultat molekularne analize Phytophthora cambivora za kolonije iz bukve
Bjelovara (B41b1-B41b8)


Figure 5Molecular analysis of Phytophthora cambivora on colonies taken from
Beech in Bjelovar


sušno razdoblje sa ekstremno sušnim travnjom, sušim
svibnjom i vrlo sušnim lipnjom (Slika 6). Može se pretpostaviti
kako je sušni period u dvije godine za redom
bio posebno stresan za pojedina stabla bukve. U rujnu i
listopadu 2007. godine slijedilo je ekstremno vlažno
razdoblje (rujan), koji je uvelike pomogao brzom širenju
spora pseudogljive, a posljedica odstupanja od prosjeka
je velik broj napadnutih stabala u 2008. godini.


PojavaP. cambivorana bukvi na Bilogori, najvjerojatnije
je rezultat izmjene izrazito sušnog razdoblja u
Nasade je potrebno obnavljati mješovitom sadnjom
više klonova,kako bi smanjili mogućnost širenja pojedinih
bolesti. Biljne bolesti koje napadaju topole su ponajprije
sekundarne tj. inficiraju oslabljena ili stabla
koja su zbog nepovoljnog djelovanja ostalih štetnih
abiotičkih i biotičkih čimbenika izgubila vitalnost.


Pojava patogena na topolama je najvjerojatnije rezultat
ekstremno sušnih klimatskih prilika tijekom 2003.
godine, te vrlo tople 2004. godine, nakon čega su u
2005. godini uslijedile dugotrajne i višekratne poplave.
Sušna razdoblja utjecala su na fiziološko slabljenje stabala,
dok su poplave nakon toga pomogle širenju zaraze.


2006. i2007, i izrazito vlažnog krajem 2007. i početkom
2008. godine. Dok je suša fiziološki oslabila bukova
stabla, izrazito kišna jesen 2007. godine stvorila
je uvjete za širenje zoospora i zarazu finog korijena
oslabljenih stabala. Kako je bukva vrsta osjetljiva na
visoku vlagu, njezin obrambeni sustav bio je smanjen,
te su se brzo razvili simptomi napada u obliku teklina,
smanjenog lista i sušenja vrhova krošnji.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 134     <-- 134 -->        PDF

M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137


Kako se u načelu razlikuju dvije tehnike izolacije: korijenjem, do 10 cm u dubinu. Broj i datum uzimanja


izolacija iz napadnutog tkiva, teizolacija iz uzorka tla s uzoraka naveden je uTablici 1.
korijenjem, paralelno su uzimani i uzorci tla s sitnim


Slika 1. Tekline na deblu bukve


Figure 1Bleeding on the trunk of beech


Slika 2. Jezičaste nekroze ispod kore bukve


Figure 2Necrosis under the bark of beech


Slika 3. Jezičaste nekroze ispod kore topole


Figure 3Necrosis under the bark of poplar


Laboratorijska obrada i izolacija patogena


Dijelovi kore su inokulirani na hranjive podloge
(Tablica 1), a precjepljivanjem su izolirani sojevi pseudogljiva
koji su morfološki pregledani, te pri sumnji
poslani na molekularnu analizu.


Uzorci tla su obrađivani metodom potapanja. Pri
tome se posuda s poklopcem zapremnine 1l napunila
uzorkom tla do pola, a zatim se do 3 nalila deionizirana
voda. Korišteni su različiti mamci koji privlače
zoospore. Mamci se stavljaju u posude nakon 3 dana.
Prilikom prve izolacije kao mamac je korišten plod
kruške, a dalje tijekom projektaispitana je i mogućnost
korištenja ostalih mamaca koji su preporučeni za izolaciju
Phytophthora vrsta (mlado lišće hrasta lužnjaka,
mlado lišće rododendrona -Rhododendron catawbienseMichx.
‘Cunningham’s White’i svježi plod jabuke).
Prilikom uzimanja biljnih organa koji služe kao
mamac,važno je da matična biljka nije bila tretirana
fungicidima, jer to smanjuje ionako malu uspješnost
ove metode. Ukoliko dođe do infekcije na mamcima se
razvijaju lezije, s čijih se rubova uzimaju uzorci za
daljnji postupak izolacije koji je istovjetan kao i kod
postupanja s uzorcima kore i tkiva sa stabala.Ti uzorci
su prvo obrađenipovršinskom sterilizacijom te su takvi
stavljani na više vrsta hranjivih podloga (PDA, V8).
Nakon toga su se izolati u nekoliko navrata precjepljivali,
kako bi se dobila čista kultura. Za ove postupke
korištena je besprašna komora,kako bi se osigurali sterilni
uvjeti. Izolacija uzročnika ovim postupcima daje
uspješnost od 10-30 % te je bilo potrebno obraditi velik
broj uzoraka kako bi dobili čistu kulturu.




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 135     <-- 135 -->        PDF

M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137


Molekularne analize


Dobiveni izolati čiste kulture poslani su u referentne
laboratorije na molekularne analize i determinaciju
na razini vrste. Izolati iz Bjelovara poslani su u Hampton
RoadsAgricultural Research and Extension Center
(Virginia, SAD), dok su izolati iz Osijeka poslani u
Bundesamt für Forst undWald u Beč (Austrija).


Izolati su uzimani s kultura te su izravno obrađeni
PCR metodom bez ekstrakcije DNK prema metodi
Kong i sur. (2005). Na taj način omogućeno je odvajanjeviše
izmiješanih individua, čime je smanjena mogućnost
pogreške. Manja količina micelija uzimana je
iz jedne kolonije s pipetom i dodana u PCR miksturu za


REZULTATI I RASPRAVA–


Uzroci sušenja stabala i otkrivene vrste iz roda Phytophthora


amplifikaciju. PCR mikstura sastojala se od 10mM
Tris-HCl, 5 mM KcCl, 1,5 mM MgCl2, 0,5 µM ITS-1
početnice, 0,2 mM d NTPi 0,5 dijelovaTaqDNK polimeraze
(TaKaRa Mirus Biocorporation, Madison,
SAD) (Kong i sur. 2005). Izravne PCRkolonije su pomoću
ITS-1 početnice kombinirane sa SSCP(Kong i
sur. 2003, Kong i sur. 2005) i korištene za determinaciju.
Za PCR je korištena sljedeća početnica: uzvodno
5’-3’ GAAGGTGAAGTCGTAACAAGG te nizvodno
5’-3’ AGCGTTCTTCATCGATGTGC. Broj parova
baza iznosio je oko 300.


Results and discussion


Na izolatima bukve i topola, nakon laboratorijskog
razvoja izolata utvrđen je zaPhytophthorasp. specifičan
rast micelija u petrijevim posudicama u laboratorijskim
uvjetima (Slika 4.). Izolati su molekularno
analizirani te je potvrđena prisutnost vrsta iz rodaPhytophthora.


Slika 4. Koncentrični rast micelija izoliran sa stabala bukve


Figure 4Concentric growth of mycelia isolated from beech trees


Phytophthora vrste na topolama


Prvi simptomi primijećeni su na topolama 2005. go-
dine te su uzeti uzorci tla s korijenjem. Nakon laboratorijske
obrade metodom potapanja izoliran je micelij,
koji je po morfološkim obilježjima upućivao na vrste iz
roda Phytophthora. Ti uzorci su poslani na molekularne
analize te je utvrđeno da se radi o vrstamaPhytophthora
cambivora (Petri) Buismani Phytophthora
gonapodyides(H.E. Petersen) Buisman.


Terenskim obilascima utvrđeno je da su prvi simptomi
koji ukazuju na zarazu: osutost krošnje, kloroza i
otpadanje lišća. Nakon toga u proljeće i ljeto na kori se
formiraju tamne mrlje iz kojih se slijeva tamna teklina.
Na tim mjestima se ispod kore nalaze rakaste tvorevine,
koje obuhvaćaju kambijalno tkivočime prekidaju
provodne elemente u stablu. Često dolazi i do raspucavanja
kore od pridanka,i na tim mjestima se ispod kore
nalaze crne lise koje sežu i do 7 metara u visinu, prosječne
su širine 10 cm mjereno po obodu presjeka stabla i
ulaze do 3 cm duboko u drvo. Bolest se širi koncentrično
oko napadnutog stabla. Na korijenju napadnutih
stabala utvrđene su nekroze,kao i na stablu i granama.


Terenskim pregledom napadnutih odjela utvrđeno je da
većina sušenja vezana za klon 275/81.


Utvrđeni uzročnik bolestiP. cambivoraje kod nas
već otprije poznata kao uzročnik tintene bolesti pitomog
kestena (Glavaš 1999),dok se u Europi spominje
kao uzročnik bolesti i na hrastovima i bukvi, no dosada
nije opisivana kao vrsta koja napada topole. O sposobnostiutvrđenog
uzročnika da se u povoljnim uvjetima
naglo razvije i prouzroči velike štete govori i podatak,
da je ova vrsta 20-tih godina prošloga stoljeća uzrokovala
epifitociju tintene bolesti pitomog kestena u Italiji,
Portugalu i Španjolskoj u kojoj je stradalo mnogo stabala
(Brasier 1999).


Vrste iz roda Phytophthtora većinom su slabi patogeni,
ali kod promjena stanišnih uvjeta te narušavanja
zdravstvenog stanja i vitaliteta stabala mogu vrlo brzo i
ozbiljno ugroziti domaćina.Visoki stupanj prilagodljivosti
je osobito opasan kod introdukcije novih vrsta iz udaljenih
dijelova svijeta. Utvrđeno je također da vrlo često
dolazi do istovremenog napada više vrsta iz ovog roda.
Vrste unutar roda Phytophthoraprilagodljive su različi




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 137     <-- 137 -->        PDF

M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137


Slika 6. Odstupanje količine oborina (izraženo u percentilima) za Bjelovarsku bilogoru 2004–2009, (izvor: DHMZ; http://meteo.hr/)


Figure 6Deviation of precipitation (in percentile) in Bilogora between 2004–2009 (data source: DHMZ; http://meteo.hr/)


Na terenu su u 2008. godini uočeni natruli sušci od kojih se napad proširio na čitav odjel. Da li se bolest
bukve i hrasta, za tada, zbog natrulosti, jedva primje-počela širiti na taj način,ne može se više jasno utvrditi.
tljivim teklinama.Ta su stabla mogla biti izvor zaraze,


ZAKLJUČCI – Conclusions


Ekstremne klimatske prilike uz negativne antropo-stveno stanje. Ukoliko te promjene istovremeno imaju
gene utjecaje dovode do promjena stanišnih prilika u pozitivan učinak na razvoj štetnih biotičkih čimbenika,
šumskim ekosustavima. Te promjene se negativno može doći do pojava akutnih epidemija. Posljednjih
odražavaju na vitalnost stabala, a samim tim i na zdrav-nekoliko godina česta su klimatska odstupanja, sa fa




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 138     <-- 138 -->        PDF

M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137


zama izrazito sušnih do vrlo vlažnih razdoblja, što pogoduju
razvoju, širenju i infekcijiPhytophthoravrsta,
posebice kada su u pitanju monokulture.


U istraživanju pseudogljive roda Phytophthora
utvrđeno je sljedeće:


1. Na bukvi je nađena patogena vrstaP. cambivora,


3. Phytophthora cambivora je prouzročila sušenje
bukve u jednom odjelu na 21 ha , a nastavljenoje u


ZAHVALA–


Ovaj rad posvećujemoNadi Kušić, višoj šumarskoj
tehničarki u Hrvatskom šumarskom institutu. Od prvog
dana projekta do svoje iznenadne smrti u proljeće
2010. godine, Nada Kušić je zdušno radila i obavljala
laboratorijske analize na ovom specifičnom problemu i
na evaluacijiPhytophthoravrsta. Svojim idejama, razmišljanjima
te entuzijazmom kojim nas je znala zaraziti,
zadužila je nas i druge istraživače da i dalje radimo
na ovoj za šumarstvo važnoj temi.


Veliko hvala također dugujemo kolegama na terenu,
Željki Bakran i Vojislavu Šušnjiću iz UŠP Bjelovar,


LITERATURA


Belbahri,L., E. Moralejo, G. Calmin,T. Oszako,
J.A.Garcia, E.Descals,F.Lefort,
2006:Phytophthora polonica, a new species isolated
from declining Alnus glutinosa stands in
Poland Microbiol. Lett. 261: 165–174.


Brasier,C.M., 1993:Phytophthora cinnamomias a
contributory factor in European oak declines.Tipolitografia
Radio 49–57.


Brasier, C.M., F. Robredo, J.F.P. Ferraz,1993:
Evidence forPhytophthora cinnamomiinvolvment
in Iberian oak decline. Plant Path. 42: 140–145.


Brasier, C.M., J.M. Rose, J. Gibbs, 1995: An
unusual Phytophthora associated with widespread
alder mortality in Britain. Plant Path. 44:
999–1007.


Brasier, C.M., 1999: Phytophthora Pathogens of
Trees: Their Rising Profile in Europe. Forestry
Commission publikation 1–6.


Brasier, C.M., S.A. Kirk, J. Delcan, D.L.
Cooke, T. Jung, W. Manint Veld, 2004:
Phytophthora alni sp. Nov.And its variants: designation
of a group of emerging heteroploid hybrid
pathogens. Mycol. Res. 108:1172–1184.


Cooke, D.E.L., D.M. Kennedy, D.C. Guy, J.
Russel,S.E.Unkles,J.M.Duncan,1996:
Relatedness of Group I species of Phytophtora
as assessed by randomly amplified polymorphic
DNA (RAPDs) and sequences of ribosomal
DNA. Mycol. Res. 100: 297–303.


Cooke,D.E.L., J.M. Duncan,1997: Phylogenetic
drugim dijelovima UŠP Bjelovar, ali zbog provedenih
zaštitnih mjera nije došlo do širenja na veće područja,


3. Dvije vrstePhytophthoranađene su u nasadima topola:
P. cambivora i P. ganopodyides. Koliko je
koja vrsta bila zastupljena, nije utvrđeno tijekom
ovog istraživanja. One su prouzročile značajno sušenje
topola u nasadima, gdje je većinom stradao
klon 275/81.


Acknowledgment


zatim StankuAntunoviću, Stjepanu Vidakoviću, Draženu
Košutiću i DaliboruToncu iz UŠPOsijek.


Zahvaljujemo se Chuan Hongu iz Hampton Roads
Agricultural Research and Extension Center, Virginia,
SAD.


Rad na ovom članku financiran je sredstvima trgovačkog
društvaHrvatske šume d.o.o.pod projektom
“Istraživanje utjecajaPhytophtorana sušenje topola u
nasadima”.


– References
analysis ofPhytophthoraspecies based on ITS1
and ITS2 sequences of the ribosomal RNAgene
repeat. Mycol. Res. 101: 667–677.


Cooke,D.E.L., A.Drenth,J.M.Duncan, G.Wagels,
C.M.Brasier,2000:AMolecular Phylogeny
ofPhytophthoraand related Oomycetes.
Fungal Genetics and Biology 30: 17–32.


Denman,S., S.A.Kirk,C.M.Brasier, J.F. Webber,
2005:In vitroleaf inoculation studies as an
indication of tree foliage susceptibility to Phytophthora
ramorum in the UK. Plant Pathology54
(4): 512–521.


Denman, S., S. Kirk,A. Whybrow, E. Orton,


J.F. Webber, 2006: Phytophthora kernoviae
andP. ramorum: host susceptibility to these pathogens
and sporulation potential on foliage of susceptible
trees. EPPO Bulletin 36(2): 373–376.


Erwin,D.C., O.K.Ribeiro,1996: Phytophthora diseases
worldwide.APS Press,American Phytopatological
Society, Minnesota, St. Paul: 1–562.


Glavaš,M., 1999. Gljivične bolesti šumskog drveća,
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 345
str., Zagreb.


Hawksworth, D.L., P.M. Kirk, B.C. Sutton,


D.N.Pegler,1995.Ainworth and Bisbys Dic


th


tionary of the fungi, 8 edn,CAB International,
988 str.,Wllingfort, Oxon.
Jung,T., H.Blachske,1995:Phytophthoraroot rot
in declining forest trees. U: H. Kraigher, F. Batic,


D.E.Hanke, R.Agerer, D. Grill (ur.), Bioindica




ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 139     <-- 139 -->        PDF

M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137


tion of forest site pollution: Development of met-pseudosyringae sp. nov., a new species causing
hodology and training, 153–157, Ljubljana. root and collar rot of deciduous species in Europe.
Mycol. Res. 107: 772–789.


Jung,T., H.Blaschke,P.Neumann,1996: Isola


tion, identification and pahogenicity of Phy-Kong,P., C.Hong,P.A.Richardson,M.E.Gal


tophthora species from declining oak stands. legy, 2003: Single-strand-conformation poly-


Eur. J. For. Path. 26: 253–272. morphism of ribosomal DNAfor rapid species


differentation in genus Phytophthora. Fungal


Jung,T.,D.E.L.Cooke, H.Blaschke,J.M.Dun-
Genetics and Biology 39: 238–249.


can, W.Oßwald,1999: Phytophthora quer


cinasp. nov., causing root rot of European oaks. Kong,P.,P.A.Richardson, C.Hong,2005: Direct


Mycol. Res. 103: 785–798. colony PCR-SSCPfor detection of multiple pyt


hiaceous oomycetes in enviromental samples.


Jung,T., H.Blaschke,W.Oßwald,2000: Involve-
Journal of Microbiological Methods 61: 25–32.


ment of soilbornePhytophthoraspecies in Cen


tral European oak decline and the effect of site Rizzo,D.M., M. Garbelotto,J.M. Davidson,


factors on the disease. Plant Path. 49: 706–718. G.M. Slaughter, S.T. Koike, 2002: Phy


tophthora ramorum as the cause of extensive
Jung,T.,E.M.Hansen, L.Winton,W.Oßwald,


C.Delatour,2002:Three new species ofPhy-mortality ofQuercusspp. and Lithocarpus densiflorus
in California. Plant Disease 86: 205–214.


tophthora from European oak forests. Mycol.
Res. 106: 397–411. Weste,G., G.C.Marks,1987:The biology ofPhytophthoracinnamomiin
Australianforests. Annu.


Jung,T., J.Nechwatal,D.E.L.Cooke, G.Hart-
Rev. Phytopathol. 97: 207–229.


mann, M. Blaschke, W. Oßwald, J.M.
Duncan, C. Delatour, 2003: Phytophthora


SUMMARY: The genus Phytophthora, belongs to the Oomycota, parasitizes
on many species of woody plants, causing decay of roots which is often followed
by climatic extremes. Phytophthora spores can survive in soil for
several years waiting for optimal conditions for germination, zoosporangium
is formed, from which zoospores are released. The zoospores are chemotactic
swimmers which actively find tree fine roots that become infected. The disease
develops over a long number of years, but certain factors can significantly
speed up the decline of trees. Bleeding lesions on the trunk (Figure 1–3), increasing
of the amount of dead branches, and lack of lateral shoots are typical
symptoms ofPhytophthorainfection which was registered on two different tree
species in Croatia (Fagus sylvaticaandPopulus x euroamericana). The consequence
was a reduction of surface of leaves or the decline of vitality, and ultimately
death of the tree. Given the importance of the problem in the world,
and the potential dangers of Croatian forests, the aim of this study was to determine
the presence of Phytophthora species in Croatia, and to assess the
threat of their expansion. Investigations were carried out in Bjelovar and Osijek
area in beech and poplar euro-american clones (Table 1). Samples of bark
and soil were taken from trees with clear symptoms of the disease, and analysed
in the laboratory. Parts of the samples were transferred to culture media
(PDA, V8), and molecular analysis of suspected isolates was performed (Figure
5). Soil samples were processed by immersing in water, and pears, young
leaves of oak, rhododendron young leaves and fresh apples were used as baits.
The obtained samples were processed by surface sterilization and placed on
several types of culture media, as mentioned above. Obtained pure cultures
(isolates) were analyzed by molecular tehnics.


The results show that the presence of P. cambivorawas confirmed on beech
andP. cambivoraandP. ganopodyideson poplar. The occurrence of P. cambivorais
related to changes of extreme dry and wet periods (Figure 6). The results
on poplars shows that clone 275/81 have been significantly damaged by
species ofPhytophthora.


Key words:Phytophthora, root decay, beech, poplar clone