DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 132 <-- 132 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137 UDK 630* 443 (001) VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA U HRVATSKOJ PHYTOPHTHORA SPECIES ON BEECHAND POPLARS IN CROATIA Milan PERNEK*, Miljenko ŽUPANIĆ*, Danko DIMINIĆ**, Thomas CECH*** SAŽETAK: Rod Phytophthoračine pseudogljive koje parazitiraju velik broj vrsta drvenastog i zeljastog bilja. Uzrokuju odumiranje korijena i kore, što je često povezano s klimatskim ekstremima. S obzirom na važnost problema u svijetu te potencijalne opasnosti za hrvatsko šumarstvo, cilj istraživanja bio je utvrditi prisutnost vrsta roda Phytophthorau Hrvatskoj i procijeniti kolika je opasnost za njihovo širenje. Istraživanja su obavljena na bukvi u područjuUŠP Bjelovar i klonovima euroameričkih topola na području UŠP Osijek. Na bukvi je nađenaP. cambivora, a na topolamaP. cambivoraiP. ganopodyides. PojavaP. cambivorana bukvi vezana je uz klimatska odstupanja od prosjeka izmjenom ekstremnog sušnog i vlažnog razdoblja. Kod topola je od nađenih vrstaPhytophthoraponajprije stradao klon 275/81, također kao posljedica klimatskih odstupanja. Ključne riječi:Phytophthora, trulež korijena, bukva, topola UVOD – Introduction Vrste iz roda Phytophthoraprimarni su paraziti fi -dolazi do sinergističkog učinka dodatnih negativnih nog korijenja i kore biljaka te uzročnici truljenja čita-čimbenika, pri čemu šume propadaju (Brasier 1993, vog korijenovog sustava.Vrste iz ovoga roda poznati Brasieri sur.1993, Brasier1999). U Europi su su patogeni bilja u agronomiji, arborikulturi i šumar-provedena opširna istraživanja patogena iz roda Phystvu (Erwin iRibero 1996). Danas je poznat velik tophthora, a istraživane su ponajprije vrste koje narubroj vrsta iz rodaPhytophthorakoje parazitiraju stoti-šavaju stabilnost prirodnih šumskih ekosustava (Jung i njak različitih vrsta drvenastog bilja, pa se posljednjih Blaschke1995,Jungi sur.1999,Jungi sur.2000, 20-tak godina ubrajaju u značajnije uzročnike biljnih Jungi sur.2002). U posljednje vrijeme intenzivno se bolesti i u šumarstvu. Iako ih mnogi ubrajaju u gljive istražuju nove vrste, koje se opisuju kao opasni karan( Eumycota) i tradicionalno ih istražuju mikolozi,Phy-tenski organizmi (Jung i sur.2003). Oni su posebice tophthoravrste spadaju uOomycota, pseudogljive filo-opasni, jer se domaće vrste drveća nisu na njih prilagogenetski bliže algama (Hawksworth i sur.1995, dile i nemaju razvijen adekvatan obrambeni sustav. Belbahrii sur.2006). SporePhytophthoravrsta mogu u tlu preživjeti više Dosadašnja istraživanja pokazuju povezanost odu-godina,čekajući optimalne uvjete za klijanje (visoka miranja korijenja, uzrokovanih napadima Phytopht-vlaga, temperatura viša od 10 °C). Klijanjem se formihoravrsta i klimatskih ekstrema.Ta veza je ključna, jer raju zoosporangiji iz kojih izlaze zoospore, koje se akkada su klimatski čimbenici nepovoljni po domaćina, tivno, kemotaktički kreću prema finom korijenju kojega inficiraju. Kada uđu u stanice korijenja, hife se šire u * svim smjerovima. Nakon što iscrpe hranjiva,formiraju Dr. sc. Milan Pernek (milanp@sumins.hr) * Mr. sc. Miljenko Županić (zupanicm@sumins.hr) trajne spore koje raspadanjem drvnog materijala pono- Hrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko vno ulaze u tlo i ciklus se ponavlja. Bolest se obično raz ** Prof. dr. sc. Danko Diminić (diminic@sumfak.hr) vija duži niz godina, ali ga čimbenicii poput pojačane Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb vlažnosti tla (plavljenje, jake kiše, stajaća voda) zna *** Dr. sc. Thomas Cech (thomas.cech@bfw.gv.at) čajno ubrzavaju.Većina vrsta iz rodaPhytophthoražive Bundesforschungs- &Ausbildungszentrum fürWald, i prenose se preko vode u tlu, a samo je mali udio vrsta Naturgefahren & Landschaft (BFW), Seckendorff- Gudent-Weg 8, Beč, Austrija koje se prenose zrakom. Glede specifičnog životnog |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 133 <-- 133 --> PDF |
M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137 ciklusaPhytophthoraspp. koji se odvija u tlu, velika je vjerojatnost da se bolest ne prepozna, odnosno da se naseljavanjem sekundarnih patogena krivo determinira uzročnik odumiranja stabla. Vrste iz roda Phytophthora stvaraju toksine, zbog čega dolazi do odumiranja korijena i kore. Posljedice su tipični simptomi napada: tekline iz debla, prorijeđenost krošnje, povećanje udjela mrtvih grana, izostajanje postranih izbojaka, te formiranje bičastog oblika grane. Nakon toga list se smanji, pojedini dijelovi krošnje se suše, fotosinteza se značajno smanjuje, a vitalitet domaćina naglo opada. U konačnici dolazi do propadanja čitave krošnje,odnosno do odumiranja stabla. O uzročnicima biljnih bolesti iz rodaPhytophthora nema puno podataka u domaćoj literaturi, a intenzivna istraživanja u svijetu počinju sredinom 90-tih godina 20. stoljeća, posebice posljednjih 15 godina. Upravo tada je opisano većina danas poznatih vrsta (Cook i sur. 1996, Jungi sur.1996,Cooki sur.1997,Cooki sur. 2000, Denmani sur.2005,Denmani sur.2006, Belbahrii sur.2006). U svijetu je poznat problem sušenja velikog broja stabala na većim površinama, kao primjerice plantaže vrsta roda Eucalyptus u Australiji (“Jarrah dieback”) (Weste iMarks 1987) ili hrastova u SAD-u, kojega radi naglih pojava simptoma napada i brzog usmrćivanja zovu engleskim pseudonimom “sudden oak death” (Rizzo i sur. 2002). U Europi su problemi ipak za sada manjeg obima, ali postoje izolirani slučajevi s opisanim jačim sušenjima johe i bukve (Brasier i sur. 1993, 2004, Jung i sur. 2000). S obzirom da je problem pseudogljiva Phytophthorau svijetu prepoznat kao vrlo važan, te da su potencijalno opasne za hrvatsko šumarstvo, javila se potreba istraživanja prisutnosti vrsta u Hrvatskoj. Cilj ovoga istraživanja je utvrditi prisutnost vrsta roda Phytophthora na najosjetljivijim vrstama drveća bukvi i topoli u Hrvatskoj te procijeniti kolika je opasnost njihova širenja. Materials and methods MATERIJALI I METODE RADA– Istraživanja vrsta roda Phytophthora obavljena su sylvaticaL.), a u Osijeku na klonovima euroameričkih na području triju Uprava šuma podružnica (UŠP): Bje-topola (Populusxeuroamericana). Područja istraživalovar i Osijek (Tablica 1). U Bjelovaru je istraživana nja odabrana su prema pojavi tipičnih simptoma bolesti. prisutnost i pojavaPhytophthoravrsta na bukvi (Fagus Tablica 1. Lokaliteti istraživanjaPhytophthoraspp. s datumom uzimanja uzoraka Table 1 Phytophthoraspp. research sites with dates of sampling NapadnuSastav Osijek Valpovo Valpovačke 25b 45°34’38’’S Topola Kultura 13.06.2005. 21 PDA OV-1-(1-21) podravske šume 18°36’08’’I Poplar Plantation 25.05.2006. 50 PDA OV-2-(1-50) Osijek Osječke 7k 45°40’44’’S 04.07.2006. 4 PDA OO-1-(1-4) podravske šume 18°27’01’’I 08.02.2007. 10 PDA OO-2-(1-10) Bjelovar Bjelovar Bjelovarska 41b 45°58’15’’S Bukva Mješovita 06.06.2008. 2 Mrkva B41b-1 Bilogora 16°58’04’’I Beech sastojina B41b-2 bukve, 29.05.2008. 2 V8 B41b-3 graba i B41b-4 kitnjaka 30.07.2008. 1 PDA B41b-5 Mixed 17.09.2008. 2 V8 B41b-6 stand B41b-7 of beech, oak and hornbeam 28.06.2009. 1 PDA B41b-8 Terenski obilasci i uzimanje uzoraka Tijekom terenskih obilazaka utvrđivano je zdrav-tamo gdje su detektirane narančaste jezičaste nekroze uzistveno stanje napadnutih sastojina, a uzorci su se saku-mani su uzorci (Slike 2 i 3), koji su pakirani u plastične pljali u određenim datumima (Tablica 1) i to isključivo sa posude s destiliranom vodom.Tako pripremljeni materijal stabala s jasnim simptomima napada: tekline na pridanku i transportiran je u prijenosnim hladnjacima isti dan u labodeblu (Slika 1). Na mjestu teklina zarezivana je kora,i ratorij Hrvatskog šumarskog instituta na daljnju obradu. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 136 <-- 136 --> PDF |
M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137 tim stanišnim uvjetima, a u nekim slučajevima mogu i stvarati međuvrsne hibride (Brasier i sur.1995). Iako je utvrđen štetni čimbenik polifagna vrsta, rijetko napada više različitih vrsta domaćina na jednom staništu. To potvrđuje i činjenica da je u Hrvatskoj isključivo stradao klon 275/81. Aluvijalne terase u riječnim dolinama koje su nakon hidromeliorativnih zahvata na vodotocima izgubile prirodni režim plavljenja,postale su pogodna staništa za uzgajanje topola. No,kod podizanja nasada topola, kao i kod ostalih monokulturnih nasada, postoji velikrizik da prilikom pojave pojedinih štetnih biotičkih čimbenika dođe do akutnih epidemija i šteta velikih razmjera. Molekularna analiza uzoraka sa stabala bukve na području UŠP Bjelovar, potvrdila je kako je na stablu prisutna Phytophthora cambivora( Petri) Buisman (Slika 5.). Klimatske prilike područja Bilogore između 2006. i 2007. godine značajnije su odstupale od prosječnih količina oborina, posebice u pogledu izmjena vrlo sušnih i vrlo vlažnih razdoblja. Slika 6 prikazuje odstupanja oborina od prosjeka 1961-1990. godine (DHMZ –Državni hidrometeorološki zavod). Prema podjeli DHMZ-a odstupanja se bilježe kao ekstremno sušno (p manje od 2), vrlo sušno (p 2-9), sušno (p 9-25), normalno (p 25-75), kišno (p 75-91), vrlo kišno (p 9198) i ekstremno kišno (p veći od 98). Dok oborine u 2004. i 2005. godine nisu značajnije odstupale, u 2006. godini ljeto je bilo ekstremno sušno, kada se u lipnju bilježi gotovo ekstremna suša (p 4), a u srpnju vrlo sušno razdoblje (p 10). Do kraja vegetacijskog razdoblja stanje se normaliziralo, ali u proljeće 2007. ponovno slijedi izrazito Phytophthora cambivora na bukvi ITS1 PCR-SSCP cill III 47E3 22D7 (P. cambivora) B41b-1 B41b-2 B41b-3 B41b-4 B41b-5 B41b-6 B41b-7 B41b-8 29E3 H2O Slika 5. Rezultat molekularne analize Phytophthora cambivora za kolonije iz bukve Bjelovara (B41b1-B41b8) Figure 5Molecular analysis of Phytophthora cambivora on colonies taken from Beech in Bjelovar sušno razdoblje sa ekstremno sušnim travnjom, sušim svibnjom i vrlo sušnim lipnjom (Slika 6). Može se pretpostaviti kako je sušni period u dvije godine za redom bio posebno stresan za pojedina stabla bukve. U rujnu i listopadu 2007. godine slijedilo je ekstremno vlažno razdoblje (rujan), koji je uvelike pomogao brzom širenju spora pseudogljive, a posljedica odstupanja od prosjeka je velik broj napadnutih stabala u 2008. godini. PojavaP. cambivorana bukvi na Bilogori, najvjerojatnije je rezultat izmjene izrazito sušnog razdoblja u Nasade je potrebno obnavljati mješovitom sadnjom više klonova,kako bi smanjili mogućnost širenja pojedinih bolesti. Biljne bolesti koje napadaju topole su ponajprije sekundarne tj. inficiraju oslabljena ili stabla koja su zbog nepovoljnog djelovanja ostalih štetnih abiotičkih i biotičkih čimbenika izgubila vitalnost. Pojava patogena na topolama je najvjerojatnije rezultat ekstremno sušnih klimatskih prilika tijekom 2003. godine, te vrlo tople 2004. godine, nakon čega su u 2005. godini uslijedile dugotrajne i višekratne poplave. Sušna razdoblja utjecala su na fiziološko slabljenje stabala, dok su poplave nakon toga pomogle širenju zaraze. 2006. i2007, i izrazito vlažnog krajem 2007. i početkom 2008. godine. Dok je suša fiziološki oslabila bukova stabla, izrazito kišna jesen 2007. godine stvorila je uvjete za širenje zoospora i zarazu finog korijena oslabljenih stabala. Kako je bukva vrsta osjetljiva na visoku vlagu, njezin obrambeni sustav bio je smanjen, te su se brzo razvili simptomi napada u obliku teklina, smanjenog lista i sušenja vrhova krošnji. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 134 <-- 134 --> PDF |
M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137 Kako se u načelu razlikuju dvije tehnike izolacije: korijenjem, do 10 cm u dubinu. Broj i datum uzimanja izolacija iz napadnutog tkiva, teizolacija iz uzorka tla s uzoraka naveden je uTablici 1. korijenjem, paralelno su uzimani i uzorci tla s sitnim Slika 1. Tekline na deblu bukve Figure 1Bleeding on the trunk of beech Slika 2. Jezičaste nekroze ispod kore bukve Figure 2Necrosis under the bark of beech Slika 3. Jezičaste nekroze ispod kore topole Figure 3Necrosis under the bark of poplar Laboratorijska obrada i izolacija patogena Dijelovi kore su inokulirani na hranjive podloge (Tablica 1), a precjepljivanjem su izolirani sojevi pseudogljiva koji su morfološki pregledani, te pri sumnji poslani na molekularnu analizu. Uzorci tla su obrađivani metodom potapanja. Pri tome se posuda s poklopcem zapremnine 1l napunila uzorkom tla do pola, a zatim se do 3 nalila deionizirana voda. Korišteni su različiti mamci koji privlače zoospore. Mamci se stavljaju u posude nakon 3 dana. Prilikom prve izolacije kao mamac je korišten plod kruške, a dalje tijekom projektaispitana je i mogućnost korištenja ostalih mamaca koji su preporučeni za izolaciju Phytophthora vrsta (mlado lišće hrasta lužnjaka, mlado lišće rododendrona -Rhododendron catawbienseMichx. ‘Cunningham’s White’i svježi plod jabuke). Prilikom uzimanja biljnih organa koji služe kao mamac,važno je da matična biljka nije bila tretirana fungicidima, jer to smanjuje ionako malu uspješnost ove metode. Ukoliko dođe do infekcije na mamcima se razvijaju lezije, s čijih se rubova uzimaju uzorci za daljnji postupak izolacije koji je istovjetan kao i kod postupanja s uzorcima kore i tkiva sa stabala.Ti uzorci su prvo obrađenipovršinskom sterilizacijom te su takvi stavljani na više vrsta hranjivih podloga (PDA, V8). Nakon toga su se izolati u nekoliko navrata precjepljivali, kako bi se dobila čista kultura. Za ove postupke korištena je besprašna komora,kako bi se osigurali sterilni uvjeti. Izolacija uzročnika ovim postupcima daje uspješnost od 10-30 % te je bilo potrebno obraditi velik broj uzoraka kako bi dobili čistu kulturu. |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 135 <-- 135 --> PDF |
M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137 Molekularne analize Dobiveni izolati čiste kulture poslani su u referentne laboratorije na molekularne analize i determinaciju na razini vrste. Izolati iz Bjelovara poslani su u Hampton RoadsAgricultural Research and Extension Center (Virginia, SAD), dok su izolati iz Osijeka poslani u Bundesamt für Forst undWald u Beč (Austrija). Izolati su uzimani s kultura te su izravno obrađeni PCR metodom bez ekstrakcije DNK prema metodi Kong i sur. (2005). Na taj način omogućeno je odvajanjeviše izmiješanih individua, čime je smanjena mogućnost pogreške. Manja količina micelija uzimana je iz jedne kolonije s pipetom i dodana u PCR miksturu za REZULTATI I RASPRAVA– Uzroci sušenja stabala i otkrivene vrste iz roda Phytophthora amplifikaciju. PCR mikstura sastojala se od 10mM Tris-HCl, 5 mM KcCl, 1,5 mM MgCl2, 0,5 µM ITS-1 početnice, 0,2 mM d NTPi 0,5 dijelovaTaqDNK polimeraze (TaKaRa Mirus Biocorporation, Madison, SAD) (Kong i sur. 2005). Izravne PCRkolonije su pomoću ITS-1 početnice kombinirane sa SSCP(Kong i sur. 2003, Kong i sur. 2005) i korištene za determinaciju. Za PCR je korištena sljedeća početnica: uzvodno 5’-3’ GAAGGTGAAGTCGTAACAAGG te nizvodno 5’-3’ AGCGTTCTTCATCGATGTGC. Broj parova baza iznosio je oko 300. Results and discussion Na izolatima bukve i topola, nakon laboratorijskog razvoja izolata utvrđen je zaPhytophthorasp. specifičan rast micelija u petrijevim posudicama u laboratorijskim uvjetima (Slika 4.). Izolati su molekularno analizirani te je potvrđena prisutnost vrsta iz rodaPhytophthora. Slika 4. Koncentrični rast micelija izoliran sa stabala bukve Figure 4Concentric growth of mycelia isolated from beech trees Phytophthora vrste na topolama Prvi simptomi primijećeni su na topolama 2005. go- dine te su uzeti uzorci tla s korijenjem. Nakon laboratorijske obrade metodom potapanja izoliran je micelij, koji je po morfološkim obilježjima upućivao na vrste iz roda Phytophthora. Ti uzorci su poslani na molekularne analize te je utvrđeno da se radi o vrstamaPhytophthora cambivora (Petri) Buismani Phytophthora gonapodyides(H.E. Petersen) Buisman. Terenskim obilascima utvrđeno je da su prvi simptomi koji ukazuju na zarazu: osutost krošnje, kloroza i otpadanje lišća. Nakon toga u proljeće i ljeto na kori se formiraju tamne mrlje iz kojih se slijeva tamna teklina. Na tim mjestima se ispod kore nalaze rakaste tvorevine, koje obuhvaćaju kambijalno tkivočime prekidaju provodne elemente u stablu. Često dolazi i do raspucavanja kore od pridanka,i na tim mjestima se ispod kore nalaze crne lise koje sežu i do 7 metara u visinu, prosječne su širine 10 cm mjereno po obodu presjeka stabla i ulaze do 3 cm duboko u drvo. Bolest se širi koncentrično oko napadnutog stabla. Na korijenju napadnutih stabala utvrđene su nekroze,kao i na stablu i granama. Terenskim pregledom napadnutih odjela utvrđeno je da većina sušenja vezana za klon 275/81. Utvrđeni uzročnik bolestiP. cambivoraje kod nas već otprije poznata kao uzročnik tintene bolesti pitomog kestena (Glavaš 1999),dok se u Europi spominje kao uzročnik bolesti i na hrastovima i bukvi, no dosada nije opisivana kao vrsta koja napada topole. O sposobnostiutvrđenog uzročnika da se u povoljnim uvjetima naglo razvije i prouzroči velike štete govori i podatak, da je ova vrsta 20-tih godina prošloga stoljeća uzrokovala epifitociju tintene bolesti pitomog kestena u Italiji, Portugalu i Španjolskoj u kojoj je stradalo mnogo stabala (Brasier 1999). Vrste iz roda Phytophthtora većinom su slabi patogeni, ali kod promjena stanišnih uvjeta te narušavanja zdravstvenog stanja i vitaliteta stabala mogu vrlo brzo i ozbiljno ugroziti domaćina.Visoki stupanj prilagodljivosti je osobito opasan kod introdukcije novih vrsta iz udaljenih dijelova svijeta. Utvrđeno je također da vrlo često dolazi do istovremenog napada više vrsta iz ovog roda. Vrste unutar roda Phytophthoraprilagodljive su različi |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 137 <-- 137 --> PDF |
M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137 Slika 6. Odstupanje količine oborina (izraženo u percentilima) za Bjelovarsku bilogoru 2004–2009, (izvor: DHMZ; http://meteo.hr/) Figure 6Deviation of precipitation (in percentile) in Bilogora between 2004–2009 (data source: DHMZ; http://meteo.hr/) Na terenu su u 2008. godini uočeni natruli sušci od kojih se napad proširio na čitav odjel. Da li se bolest bukve i hrasta, za tada, zbog natrulosti, jedva primje-počela širiti na taj način,ne može se više jasno utvrditi. tljivim teklinama.Ta su stabla mogla biti izvor zaraze, ZAKLJUČCI – Conclusions Ekstremne klimatske prilike uz negativne antropo-stveno stanje. Ukoliko te promjene istovremeno imaju gene utjecaje dovode do promjena stanišnih prilika u pozitivan učinak na razvoj štetnih biotičkih čimbenika, šumskim ekosustavima. Te promjene se negativno može doći do pojava akutnih epidemija. Posljednjih odražavaju na vitalnost stabala, a samim tim i na zdrav-nekoliko godina česta su klimatska odstupanja, sa fa |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 138 <-- 138 --> PDF |
M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137 zama izrazito sušnih do vrlo vlažnih razdoblja, što pogoduju razvoju, širenju i infekcijiPhytophthoravrsta, posebice kada su u pitanju monokulture. U istraživanju pseudogljive roda Phytophthora utvrđeno je sljedeće: 1. Na bukvi je nađena patogena vrstaP. cambivora, 3. Phytophthora cambivora je prouzročila sušenje bukve u jednom odjelu na 21 ha , a nastavljenoje u ZAHVALA– Ovaj rad posvećujemoNadi Kušić, višoj šumarskoj tehničarki u Hrvatskom šumarskom institutu. Od prvog dana projekta do svoje iznenadne smrti u proljeće 2010. godine, Nada Kušić je zdušno radila i obavljala laboratorijske analize na ovom specifičnom problemu i na evaluacijiPhytophthoravrsta. Svojim idejama, razmišljanjima te entuzijazmom kojim nas je znala zaraziti, zadužila je nas i druge istraživače da i dalje radimo na ovoj za šumarstvo važnoj temi. Veliko hvala također dugujemo kolegama na terenu, Željki Bakran i Vojislavu Šušnjiću iz UŠP Bjelovar, LITERATURA Belbahri,L., E. Moralejo, G. Calmin,T. Oszako, J.A.Garcia, E.Descals,F.Lefort, 2006:Phytophthora polonica, a new species isolated from declining Alnus glutinosa stands in Poland Microbiol. Lett. 261: 165–174. Brasier,C.M., 1993:Phytophthora cinnamomias a contributory factor in European oak declines.Tipolitografia Radio 49–57. Brasier, C.M., F. Robredo, J.F.P. Ferraz,1993: Evidence forPhytophthora cinnamomiinvolvment in Iberian oak decline. Plant Path. 42: 140–145. Brasier, C.M., J.M. Rose, J. Gibbs, 1995: An unusual Phytophthora associated with widespread alder mortality in Britain. Plant Path. 44: 999–1007. Brasier, C.M., 1999: Phytophthora Pathogens of Trees: Their Rising Profile in Europe. Forestry Commission publikation 1–6. Brasier, C.M., S.A. Kirk, J. Delcan, D.L. Cooke, T. Jung, W. Manint Veld, 2004: Phytophthora alni sp. Nov.And its variants: designation of a group of emerging heteroploid hybrid pathogens. Mycol. Res. 108:1172–1184. Cooke, D.E.L., D.M. Kennedy, D.C. Guy, J. Russel,S.E.Unkles,J.M.Duncan,1996: Relatedness of Group I species of Phytophtora as assessed by randomly amplified polymorphic DNA (RAPDs) and sequences of ribosomal DNA. Mycol. Res. 100: 297–303. Cooke,D.E.L., J.M. Duncan,1997: Phylogenetic drugim dijelovima UŠP Bjelovar, ali zbog provedenih zaštitnih mjera nije došlo do širenja na veće područja, 3. Dvije vrstePhytophthoranađene su u nasadima topola: P. cambivora i P. ganopodyides. Koliko je koja vrsta bila zastupljena, nije utvrđeno tijekom ovog istraživanja. One su prouzročile značajno sušenje topola u nasadima, gdje je većinom stradao klon 275/81. Acknowledgment zatim StankuAntunoviću, Stjepanu Vidakoviću, Draženu Košutiću i DaliboruToncu iz UŠPOsijek. Zahvaljujemo se Chuan Hongu iz Hampton Roads Agricultural Research and Extension Center, Virginia, SAD. Rad na ovom članku financiran je sredstvima trgovačkog društvaHrvatske šume d.o.o.pod projektom “Istraživanje utjecajaPhytophtorana sušenje topola u nasadima”. – References analysis ofPhytophthoraspecies based on ITS1 and ITS2 sequences of the ribosomal RNAgene repeat. Mycol. Res. 101: 667–677. Cooke,D.E.L., A.Drenth,J.M.Duncan, G.Wagels, C.M.Brasier,2000:AMolecular Phylogeny ofPhytophthoraand related Oomycetes. Fungal Genetics and Biology 30: 17–32. Denman,S., S.A.Kirk,C.M.Brasier, J.F. Webber, 2005:In vitroleaf inoculation studies as an indication of tree foliage susceptibility to Phytophthora ramorum in the UK. Plant Pathology54 (4): 512–521. Denman, S., S. Kirk,A. Whybrow, E. Orton, J.F. Webber, 2006: Phytophthora kernoviae andP. ramorum: host susceptibility to these pathogens and sporulation potential on foliage of susceptible trees. EPPO Bulletin 36(2): 373–376. Erwin,D.C., O.K.Ribeiro,1996: Phytophthora diseases worldwide.APS Press,American Phytopatological Society, Minnesota, St. Paul: 1–562. Glavaš,M., 1999. Gljivične bolesti šumskog drveća, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 345 str., Zagreb. Hawksworth, D.L., P.M. Kirk, B.C. Sutton, D.N.Pegler,1995.Ainworth and Bisbys Dic th tionary of the fungi, 8 edn,CAB International, 988 str.,Wllingfort, Oxon. Jung,T., H.Blachske,1995:Phytophthoraroot rot in declining forest trees. U: H. Kraigher, F. Batic, D.E.Hanke, R.Agerer, D. Grill (ur.), Bioindica |
| ŠUMARSKI LIST 13/2011 str. 139 <-- 139 --> PDF |
M. Pernek, M. Županić, D. Diminić, T. Cech: VRSTE RODAPHYTOPHTHORA NABUKVI I TOPOLAMA... Šumarski list – Posebni broj (2011), 130-137 tion of forest site pollution: Development of met-pseudosyringae sp. nov., a new species causing hodology and training, 153–157, Ljubljana. root and collar rot of deciduous species in Europe. Mycol. Res. 107: 772–789. Jung,T., H.Blaschke,P.Neumann,1996: Isola tion, identification and pahogenicity of Phy-Kong,P., C.Hong,P.A.Richardson,M.E.Gal tophthora species from declining oak stands. legy, 2003: Single-strand-conformation poly- Eur. J. For. Path. 26: 253–272. morphism of ribosomal DNAfor rapid species differentation in genus Phytophthora. Fungal Jung,T.,D.E.L.Cooke, H.Blaschke,J.M.Dun- Genetics and Biology 39: 238–249. can, W.Oßwald,1999: Phytophthora quer cinasp. nov., causing root rot of European oaks. Kong,P.,P.A.Richardson, C.Hong,2005: Direct Mycol. Res. 103: 785–798. colony PCR-SSCPfor detection of multiple pyt hiaceous oomycetes in enviromental samples. Jung,T., H.Blaschke,W.Oßwald,2000: Involve- Journal of Microbiological Methods 61: 25–32. ment of soilbornePhytophthoraspecies in Cen tral European oak decline and the effect of site Rizzo,D.M., M. Garbelotto,J.M. Davidson, factors on the disease. Plant Path. 49: 706–718. G.M. Slaughter, S.T. Koike, 2002: Phy tophthora ramorum as the cause of extensive Jung,T.,E.M.Hansen, L.Winton,W.Oßwald, C.Delatour,2002:Three new species ofPhy-mortality ofQuercusspp. and Lithocarpus densiflorus in California. Plant Disease 86: 205–214. tophthora from European oak forests. Mycol. Res. 106: 397–411. Weste,G., G.C.Marks,1987:The biology ofPhytophthoracinnamomiin Australianforests. Annu. Jung,T., J.Nechwatal,D.E.L.Cooke, G.Hart- Rev. Phytopathol. 97: 207–229. mann, M. Blaschke, W. Oßwald, J.M. Duncan, C. Delatour, 2003: Phytophthora SUMMARY: The genus Phytophthora, belongs to the Oomycota, parasitizes on many species of woody plants, causing decay of roots which is often followed by climatic extremes. Phytophthora spores can survive in soil for several years waiting for optimal conditions for germination, zoosporangium is formed, from which zoospores are released. The zoospores are chemotactic swimmers which actively find tree fine roots that become infected. The disease develops over a long number of years, but certain factors can significantly speed up the decline of trees. Bleeding lesions on the trunk (Figure 1–3), increasing of the amount of dead branches, and lack of lateral shoots are typical symptoms ofPhytophthorainfection which was registered on two different tree species in Croatia (Fagus sylvaticaandPopulus x euroamericana). The consequence was a reduction of surface of leaves or the decline of vitality, and ultimately death of the tree. Given the importance of the problem in the world, and the potential dangers of Croatian forests, the aim of this study was to determine the presence of Phytophthora species in Croatia, and to assess the threat of their expansion. Investigations were carried out in Bjelovar and Osijek area in beech and poplar euro-american clones (Table 1). Samples of bark and soil were taken from trees with clear symptoms of the disease, and analysed in the laboratory. Parts of the samples were transferred to culture media (PDA, V8), and molecular analysis of suspected isolates was performed (Figure 5). Soil samples were processed by immersing in water, and pears, young leaves of oak, rhododendron young leaves and fresh apples were used as baits. The obtained samples were processed by surface sterilization and placed on several types of culture media, as mentioned above. Obtained pure cultures (isolates) were analyzed by molecular tehnics. The results show that the presence of P. cambivorawas confirmed on beech andP. cambivoraandP. ganopodyideson poplar. The occurrence of P. cambivorais related to changes of extreme dry and wet periods (Figure 6). The results on poplars shows that clone 275/81 have been significantly damaged by species ofPhytophthora. Key words:Phytophthora, root decay, beech, poplar clone |